Šta je sve zabranjeno parovima koji ne mogu imati djecu u BiH?
Zakonom zabranjeno
Brojni parovi u našoj zemlji bore se sa sterilitetom. Nekima je potpomognuta oplodnja jedini način da dođu do željenog potomstva, dok nekima ni ona ne može pomoći da se ostvare kao roditelji.
Nažalost još uvijek nemamo Zakon o liječenju neplodnosti na nivou Bosne i Hercegovine pa samim tim ni jedinstvenu asocijaciju ginekologa i embriologa Bosne i Hercegovine jer se samo takvi možemo udružiti u Evropsku asocijaciju na humanu reprodukciju i embriologiju.
Nadalje u BiH su u nepovoljnom položaju i svi parovi kojima je, da bi dobili dijete, nužna donacija polnih ćelija, zametaka i slično. Oni su prinuđeni radi donacije odlaziti u Češku, Makedoniju, Mađarsku, gdje se u centrima za vantjelesnu oplodnju donorska jajna ćelija može kupiti za 3.400 eura, dok spermatozoidi koštaju oko 200 eura.
Za parove u našoj zemlji zakonsko rješenje nije ni u zamjenskim – surogat majkama, ženama koje će njihovu djecu nositi i donijeti na svijet.
Zakonom je zabranjeno u oba entiteta.
Možda najgore od svega jesu kazne, ukoliko se ove zabrane prekrše. Parovi bi naime morali krivično odgovarati, što je, u situaciji u kojoj se oni nalaze, najgore što bi im se moglo dogoditi.
Tako bi se za kršenje ili neprovedbu ovih propisa predviđene kazne kretale u rasponu od 3 do 10 godina u Federaciji BiH!
Stoga se parovi iz BiH najčešće odlučuju da surogat majku potraže u Ukrajini, jednoj od rijetkih evropskih zemalja u kojima je zamjensko majčinstvo zakonom dopušteno.
Pa i pored strogih zakona nisu rijetke ni žene iz BiH, ali i iz regiona, koje nude uslugu da, uz novčanu naknadu, budu surogat majke. Na forumima poput sajta Yumama.com, žene pišu o ovoj problematici, raspituju se kako i gdje pronaći surogat majku, a pojedine žene nude i svoju pomoć , odnosno nude da budu zamjenske majke.
I na trenutno najvećoj svjetskoj stranici za pronalazak surogat-majki findsurrogatemother.com žene iz BiH nude da bude surogat majke.
Iako pojam surogat majčinstva ne postoji u bh. zakonodavstvu, interes za ovakvu vrstu medicinski potpomognute oplodnje dosta je izražen, o čemu svjedoče i brojni zahtjevi koje parovi upućuju bolnicama koje se bave medicinski potpomognutom oplodnjom u BiH.
U Centru za humanu reprodukciju i ginekološku endokrinologiju pri Kantonalnoj bolnici Zenica kažu da, i pored dosta zahtjeva koje su imali, Etičko vijeće bolnice sve zahtjeve odbilo. Dodaju i da je ovo polje, pored pravne, i velika moralna dilema za vjerske zajednice u našoj zemlji, te da je samim tim riječ o jako osjetljivom području sa kojim se, nažalost, nosi sve više parova u našoj zemlji.
Da je dobra zakonska regulativa prvi korak o kome treba razmišljati kada se govori o surogat majčinstvu za BUKU je potvrdio i prim. mr. sci. dr. med. Senad Sarić, vlasnik mostarske Poliklinike Arbor Vitae. “Lično, a i kao ljekar koji se već dugo godina bavim potpomognutom oplodnjom, razumijem jako dobro ovu problematiku i uvijek bih dao svoju podršku zakonskoj regulativi kako bi se i kod nas roditeljstvo moglo ostvariti i na ovaj način”, istakao je ranije za naš portal dr Sarić, dok je istom prilikom prof. dr Sanja Sibinčić, specijalista za ginekologiju i akušertvo i vlasnica banjalučkog centra za vantjelesnu oplodnju “Medico-S”, istakla da ako bi se rađanje za drugoga i stavilo u zakon, moralo bi se striktno odrediti šta, kako i ko može učestvovati u jednom ovakvom odnosu.
“To je pitanje koje sa pravne strane mora biti jako dobro uređeno da bi zakon adekvatno zaštitio i surogat majke i one porodice koje na ovaj način žele dobiti dijete. U Americi su najviše problema imli upravo zbog toga. Dešavalo se da žena koja nosi dijete po porodu ne želi dati dijete. Mišljenja sam da je surogat majčinstvo ipak samo za one države koje imaju bolji pravni sistem i mjere nego ovdje kod nas”, rekla je za BUKU Sibinčić i dodala da medicina ogromnim koracima napreduje i da bi transplantacija uterusa, koja se trenutno radi u Švedskoj i zahvaljujući kojoj je oko 80 posto žena uspjelo iznijeti trudnoću, mogla biti adekvatna zamjena za surogat majčinstvo.
SITUACIJA U SVIJETU
Rusija, Ukrajina, Engleska i odnedavno Poljska jedine su zemlje u Evropskoj uniji u kojima je dozvoljeno surogat majčinstvu, dok je u Holandiji i Francuskoj dozvoljeno, ali samo kao nekomercijalna djelatnost. Također, rađanje za drugog dozvoljeno je i u Indiji, Južnoafričkoj Republici, nekim saveznim državama SAD-a. Cijena surogat materinstva razlikuje se od zemlje do zemlje. U Ukrajini u kojoj se statistički obavlja najviše ovakvih porođaja, između 2.500 i 3.000 godišnje, cijena je oko 30.000 – 40.000 eura, a u Sjedinjenim Američkim Državama oko 100.000 dolara.
PRIMJER MAKEDONIJE
Od svih zemalja u regionu najdalje je u regulisanju ove oblasti otišla Makedonija. Ovdje je u julu ove godine rođena prva beba od surogat majke, gotovo tri godine nakon što je usvojen zakon koji dozvoljava surogat majčinstvo. Surogat majka bila je četrdesetčetvorogodišnja žena. Inače, prema Zakonu o surogat majčinstvu u Makedoniji, surogat majka može biti žena od 25 do 50 godina, koja ima bar jedno svoje djete, mora biti makedonska državljanka, dobrog psihičkog i opšteg zdravstvenog stanja.
Pravo na surogat majku ima bračni par, državljani Makedonije, u situacijama kada žena ima urođeni nedostatak materice ili anomalije na materici koje sprečavaju da ostane u drugom stanju.
Koncept je zasnovan na modelu koji predviđa isplatu određenih troškova surogat majke, a oni se isplaćuju na mjesečnom nivou i ne mogu biti veći od iznosa prosječne plate u Makedoniji.
Buka
