Rus čeka u redu na graničnom prijelazu Finskoj, 25. 9. 2022. (Ilustrativna fotografija)
Bezuspješno mjesecima Europska komisija traži da Bosna i Hercegovina (BiH) uvede vize za sedam zemalja. Osim Turske, Kine i Rusije, na spisku su i Saudijska Arabija, Azerbejdžan, Oman i Katar.
Kako su za Radio Slobodna Evropa (RSE) naveli dvojica ministara, šef diplomatije Elmedin Konaković i ministar sigurnosti Nenad Nešić, razlog za to je što se srpski i bošnjački ministri u Vijeću ministara BiH izričito protive uvođenju viza Rusiji, Kini i Turskoj.
Evropska komisija na tome inzistira zbog usklađivanja vanjske politike Bosne i Hercegovine s Unijom, na što se BiH obavezala kada je postala zemlja kandidatkinja za članstvo.
“EU očekuje od BiH, kao zemlje kandidata, potpunu usklađenost s politikama EU u više oblasti, uključujući viznu politiku”, kazao je Ferdinand Koenig, glasnogovornik Delegacije EU u BiH, za RSE.
Kako ističu nadležni ministri, za Saudijsku Arabiju, Azerbejdžan, Oman i Katar, postoji mogućnost uvođenja viza kako bi se djelomično ispunio zahtjev EU.
“Pitao me je to nedavno i ministar unutrašnjih poslova Austrije (Gerhard Karner). Ne očekujte od mene da kažem da ćemo da uvedemo vize Rusiji i Kini ili od nekih drugih ministara da ćemo da uvedemo vize Turskoj”, kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nenad Nešić, ministar sigurnosti BiH.
Njegov kolega u Vijeću ministara BiH Elmedin Konaković je nedavno u obraćanju medijima ponovio isto.
“Nećemo ih poslušati, kad govorim o Turskoj. To su prijatelji BiH”, kazao je medijima ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković 7. septembra, dodajući i da “ne postoji ambijent u kojem bi se moglo desiti da ministri iz entiteta Republika Srpska dignu ruke za uvođenje viza Rusima ili Kinezima”.
Vijeće ministara BiH čine predsjedavajuća i devet ministara, od kojih su po tri Bošnjaka, Hrvata, Srbina kao “konstitutivnih naroda”, i jedan ministar iz reda “Ostalih”.
Da bi neki prijedlog bio stavljen na dnevni red sjednice potrebno je da za to glasaju predsjedavajuća i njena dva zamjenika koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.
Da bi bilo koja odluka bila usvojena, uz prostu većinu, za nju mora glasati najmanje jedan ministar iz svakog naroda.
Korak naprijed s Bahreinom, korak natrag sa Saudijcima
Iz Delegacije EU u BiH ukazali su za RSE na dva suprotna primjera usklađivanja vizne politike BiH s EU iz 2023. godine.
Naime, Bosna i Hercegovina je uvela vize za Bahrein 1. septembra ove godine, što je ocijenjeno kao “pozitivan korak kojim je BiH ispunila dio obveza”.
Nasuprot tome, EU je kritizirala privremenu suspenziju viznog režima za građane Saudijske Arabije od 5. jula do 1. oktobra 2023. godine.
Ministar Konaković je iznio podatak da su se tokom ljetne sezone “za 130 posto povećali dolasci iz Saudijske Arabije što je utjecalo na bh. ekonomiju” pa su, kako je kazao, “u EU razumjeli da BiH ima svoje specifičnosti”.
Može li EU sankcionirati BiH?
Iz Delegacije EU su za RSE su naglasili da bi uvođenje BiH viza građanima zemalja kojima su potrebne šengenske vize “bilo dobro za funkcioniranje bezviznog režima BiH s EU”.
Europska komisija je u godišnjem izvještaju o bezviznom režimu iz decembra 2022. navela da BiH ispunjava kriterije za bezvizni režim.
Međutim, naglašava se da je “prioritetno da BiH uskladi svoju viznu politiku s EU”, posebno ukazujući na “treće zemlje koje predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili rizik po sigurnost EU”.
Kad je EU ukinula vize BiH 2010. godine, BiH se obavezala na usklađivanje svoje vizne politike s EU.
Ako se BiH ne pridržava vizne politike EU, Europska komisija može ministrima policija zemalja članica preporučiti suspenziju bezviznog režima s BiH.
Damir Avdagić, vanjskopolitički analitičar zagrebačkog Instituta novih medijskih strategija (INMS), kaže za RSE da “ne zna ima li nešto da nije komplicirano” kod pristupanja EU, od reforme pravosuđa, usklađivanja vanjske politike do izmjene unutarnjeg ustrojstva.
“Hrvatska je kod pregovaranja s EU-om morala ispuniti sve te uvjete, kakvi ranije nisu bili postavljeni ni pred jednu drugu zemlju, a oni su danas još stroži. Bude tu dosta popuštanja i razumijevanja iz EU, ali u jednom trenutku može doći do prijetnje ukidanja povlastica za državljane BiH”, kazao je Avdagić za RSE.
Što se tiče vizne politike, Avdagić kaže da je i trećim zemljama, kao što su Rusija, Kina i Turska, jasno da to nije namjerna pljuska njima, već što BiH svojim građanima želi osigurati beneficije te dodaje da bi bila “tragedija” ako bi EU uvela vize državljanima BiH koji primarno putuju na Zapad.
Avdagić kaže da uvođenje viza državljanima nekih zemalja ne znači nužno da će i te zemlje uvesti vize državljanima BiH, kao što i ukidanje viza ne znači da će te zemlje ukinuti vize za državljane BiH.
To pokazuje primjer Hrvatske čiji državljani mogu slobodno putovati u Tursku, dok su Turcima od članstva te zemlje u EU 2013. godine potrebne šengenske vize za Hrvatsku.
EU je 9. septembra 2022. godine, zbog invazije Rusije na Ukrajinu, kao dio paketa sankcija, ponovno uvela vize za ruske državljane, koji su imali olakšan ulaz u EU od 2007. godine.
Iako su diplomati BiH u Briselu glasali za sankcije EU protiv Rusije, Bjelorusije i nekih njihovih državljana, te sankcije nisu provedene u BiH jer ih mora posebnom odlukom propisati Vijeće ministara BiH.
Predstavnici entiteta Republika Srpska protive se uvođenju bilo kakvih sankcija Rusiji, uključujući i mjere vezane za vize.
Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić je, na pitanje RSE plaši li se sankcija EU prema Bosni i Hercegovini zbog neispunjavanja obaveza, kratko kazao da su se “navikli na takva plašenja i strahove”.
S kojim zemljama BiH ima bezvizni režim?
Državljani 77 zemalja mogu ući u Bosnu i Hercegovinu bez viza, prema posljednjoj odluci Vijeća ministara iz 2017. godine.
Prema podacima Međunarodnog udruženja zračnog prometa (IATA), državljani BiH mogu bez viza putovati u 118 država od 193 članice UN-a.
Od europskih zemalja, državljanima BiH potrebne su vize samo za Ujedinjenu Kraljevinu, a u regiji BiH ima vizni režim s Kosovom čiju nezavisnost ne priznaje zbog protivljenja predstavnika RS-a.
Bosna i Hercegovina je uspostavila bezvizni režim s Rusijom 2013. godine, s Turskom 2016. godine, s Kinom – uključujući Tajvan, Hong Konga i Makao – od 2018. godine.
Prema odluci iz 2017. godine, svi državljani Katara, Azerbajdžana i Omana mogu boraviti u BiH do 90 dana godišnje, dok su svim državljanima BiH potrebne vize za ulazak u te zemlje.
Prema podacima dostupnim na stranicama Ministarstva vanjskih poslova BiH, državljanima nekoliko zemalja, među kojima su Peru, Venezuela, Bahami, Maršalski Otoci, Kiribati ili Izrael i Japan, nisu potrebne vize za ograničeni boravak u BiH, ali su vize potrebne državljanima BiH za putovanje u te zemlje.
Suprotni primjer je Bjelorusija u koju državljani BiH mogu putovati bez viza uz polisu osiguranja od najmanje 10.000 eura, dok su Bjelorusima potrebne vize za ulazak u BiH.
Bosna i Hercegovina ima bezvizni režim s nekoliko pacifičkih, karipskih i južnoameričkih zemalja poput Sejšela, Samoe, Dominike, Kolumbije, Čilea ili Trinidada i Tobaga. Te države nisu sporne za EU budući da njihovim državljanima nisu potrebne šengenske vize.
RSE
