Bosni i Hercegovini je potrebna Reformska agenda 2, a u njenom fokusu trebalo bi da budu pitanja vezana za rasterećenje privrede, kazao je u intervjuu za Indikator.ba ekonomski analitičar Zlatko Hurtić.
Osim o reformama kojima treba da se bave nove vlasti u Bosni i Hercegovini i šansama da se one provedu u uslovima političke nestabilnosti, Hurtić je iskazao i svoje mišljenje o izmjenama Zakona o PDV-u.
Da li je BiH potrebna Reformska agenda 2?
Hurtić: Da, potrebna je i to veoma. Ustvari, potrebne su vlade koje su spremne provoditi reforme. I ranije smo imali planove slične Reformskoj agendi. Na kraju krajeva Reformska agenda nije ništa drugo nego lista reformi koje nismo proveli u ranijem periodu. Dake, potrebne su vlade koje žele realizirati reforme, što nismo imali do sada osim u slučaju zadnje Vlade FBiH.
Šta bi trebao da bude fokus Reformske agende 2 ili nekog plana reformi kojim treba da se bavi nova vlast, uzimajući u obzir i činjenicu da prethodna Reformska agenda nije u potpunosti provedena?
Hurtić: Lista reformi koje treba provesti je duga. U fokus bi konačno trebala doći pitanja vezana za smanjenje opterećenja privredi. Posljednje izmjene Zakona o radu pokazale su rezultat: otvoreno je oko 60.000 novih radnih mjesta. Potrebne su daljne temeljite izmjene ovog zakona kako bi se izjednačio status radnika u realnom sektoru sa državnim službenicima i namještenicima. Osim toga, potrebno je konačno ograničiti bilo kakva daljnja izdvajanja za tzv. boračku populaciju koja uzima najveći dio nove vrijednosti. Reforma zdravstvenog sektora, kome prijeti slom, također je hitan zadatak. I, konačno, potrebna je reforma sektora socijalne zaštite kako bi veći dio BDP-a išao prema najsiromašnijim kategorijama, a što sada nije slučaj. Dakle, ovo su daleko ozbiljnije reforme nego bilo koje koje su do sada provedene. Nažalost, nisam ubijeđen da će narasla armija parazita u vidu državne službe, tzv. boračke populacije, pojedinih sindikata, populističkih političkih stranaka, medija i svih onih drugih, koji od postojećeg sistema jako dobro žive na teret radnika u realnom sektoru i najsiromašnijih, uopće dozvoliti provođenje i manjeg dijela ovih reformi.
Kakve su uopće šanse za reforme s ozbirom na političku nestabilnost, a koja je bila i glavna kočnica za realiziranje ranijih reformi?
Hurtić: Bez obzira na političku nestabilnost, ove reforme ostaju domaća zadaća i traže hitnu provedbu. Jer, u situaciji političke nestabilnosti, koja je trenutno dio problema, za ekonomski razvoj neprovođenje ovih reformi značajno će otežati ionako tešku situaciju.
Ponovo su aktuelne izmjene zakona o PDV-u, pominje se povećanje stope na 19 posto, uvođenje difirencirane stope… Kakvo je Vaše mišljenje o tome?
Hurtić: Poznata su mi takva razmišljanja. Povećanje PDV-a se povezuje sa smanjenjem opterećenja privredi. To bi možda i imalo smisla, međutim mehanizam koji treba da osigura pad opterećenja privrede nije jasan niti je krajnji efekat i cilj povećanja PDV-a izvjestan. Mišljenja sam da je stopa od 17 odsto dobro postavljena te da svako povećanje nosi značajan rizik stimuliranja sive ekonomoje što u konačnici može voditi smanjenju ukupnih javnih prihoda te nemogućnosti realiziranja cilja u vidu smanjenja opterećenja privredi. Naravno, svako povećanje PDV-a nosi rizik rasta cijena a samim tim smanjenja potrošnje, što u konačnici također može voditi prikupljanju manje od očekivanih javnih prihoda i nemogućnosti realizacije cilja vezanog za rasterećenje privrede. Posebno sam protiv uvođenja višestopnog PDV – za takvu opciju lobiraju samo, rekao bih, švercerske strukture koje su izgradile imperiju na poreskim prevarama. Time se ne bi postigli nikakvi socijalni ciljevi nego bi se ugrozio čak i postojeći, ionako slab, sistem socijalne zaštite jer bi višestopni PDV sasvim sigurno vodio ka stimuliranju šverca i padu javnih prihoda.
Indikator
