Kultura

Ko je bio Malkom X?

Malcolm Little ili Malcolm X, borac za prava crnaca

Malcolm X, rođen kao Malcolm Little (El-Hadž Malik El-Shabaz), afroamerički musliman i borac za prava crnaca rođen je u Omahi, Nebraska, SAD, 19. maja 1925. godine.
Godine 1952. pušten je iz zatvora i nešto kasnije pridružio se pokretu Nacija Islama (Nation of Islam).

Nedugo nakon što je postao član Nacije islama promijenio je svoje prezime u X. To je učinio u znak poštovanja prema svojim neznanim afričkim precima koji su dovedeni u Ameriku kao robovska radna snaga. Poslije toga otputovao je na hadž u muslimanski sveti grad Meku. Nakon povratka u Sjedinjene Države odbacio je ideju da su svi bijeli ljudi đavoli, a što je ranije tvrdio i utemeljio vlastitu organizaciju nazvanu Organizacija Afro-američkog jedinstva. Po utemeljenju ove organizacije Malcolm X je promijenio svoje ime u El-Hajj Malik El-Shabbazz (El Hadž Malik El-Šabaz).

21.02.1965. godine,  Malcolm je smrtno ranjen dok je držao govor u New Yorku u kojem je kritizirao Elijah Muhammada. Malcolma su ubila tri muškarca za koje se ispostavilo da su članovi Nacije islama. Sva trojica su osuđena i zatvorena.

Porodična tradicija borbe za prava amričkih crnaca (otac baptistički propovjednik), linčovanje nekoliko članova familije kao i napuštanje rodnoga mjesta zbog prijetnji Ku Klux Klana, još od ranog djetinjstva Malkolmu su predočili svu surovost američkog društva punog segregacije i predrasuda prema crncima.

Godine 1946. zbog provale biva osuđen na kaznu zatvora koja će u potpunosti promjeniti Malcolmove poglede na svijet i njegovu dotadašnju indiferentnost prema religiji. U zatvoru se susreće sa Nacijom islama (Nation of islam) i učenjem njenog tadašnjeg vođe Elijaha Muhameda čije propovijedi o bijelcima kao đavolima, superiornosti crnaca i potrebi potpunog rasnog odvajanja snažno utiču na Malcolma koji postaje njen gorljivi propovjednik.

O svom boravku u zatvoru i novom ideološkom preporodu kasnije će izjaviti: „Nikada do tada nisam bio tako istinski slobodan”. U zatvoru svoje prezime mijenja u „X” zbog toga što: „X predstavlja pravo afričko prezime koje nikada neće saznati”, odbacujući dotadašnje prezime „Little” kao relikt ropskog naziva datog od strane robovlasnika njegovim precima.

Krajem pedesetih promijeniće ime u Malcolm Shabaz ili Malik Shabaz (kome će nakon obavljenog hadža 1964. dodati i El Hadž), ali će u širim krugovima i dalje ostati poznat kao Malcolm X.

U zatvoru svoje prezime mijenja u „X” zbog toga što: „X predstavlja pravo afričko prezime koje nikada neće saznati”, odbacujući dotadašnje prezime „Little” kao relikt ropskog naziva datog od strane robovlasnika njegovim precima.rest of the text

Unarednom periodu Malcolm će postati jedan od najgorljivijih propovjednika, što će mu donijeti veliku popularnost koja će upaliti fitilj nepovjerenja sa vođama Nacije islama i na kraju dovesti do Malkolmovog raskida sa ovim pokretom.

Krajem pedesetih promijeniće ime u Malcolm Shabaz ili Malik Shabaz (kome će nakon obavljenog hadža 1964. dodati i El Hadž), ali će u širim krugovima i dalje ostati poznat kao Malcolm X. Do kraja pedesetih godina postaje drugi najutjecajniji vođa Nacije islama (nakon Elijah Muhameda) i u potpunosti mu se mogu pripisati najveće zasluge u naglom povećanju članstva i popularnosti pokreta.

Početkom šezdesetih podižu se tenzije između Malcolma i pojedinih vođa Nacije, najprije zbog Malcolmove popularnosti i utjecaja koji je imao na mase.

Sukob će najprije eskalirati nakon Kenedijevog ubistva koga je Malcolm nazvao samo produktom američkog sistema. Jaz sa Nacijom islama produbio se nakon zabrane od 90 dana javnog nastupanja. Konačan razlaz desit će se u martu 1964. godine nakon čega Malcolm osniva „Muslim Mosque Inc.” i nereligijsku Organizaciju afričko-američkog jedinstva. Nakon istupanja iz nacije Malcolm napušta neke prijašnje stavove zastupajući ideju crnačkog nacionalizma, izrazivši želju da sarađuje sa ostalim borcima za ljudska prava u Americi.

„U prošlosti dozvolio sam sebi da budem korišten u optuživanju bijelaca, ta generalizacija je izazvala patnje nekim bijelcima koji to nisu zaslužili. Zbog iskustva duhovnog preporoda kojim sam blagoslovljen za vrijeme moga hodočašća u Meku obavezujem se da neću više iznositi takve optužbe. Malkom-X

Prvo putovanje u inostranstvo Malcolm X napraviće u maju i aprilu 1964. kada posjećuje Egipat, Liban, Saudijsku Arabiju, Nigeriju, Ganu, Maroko i Alžir. Između 13. i 14. aprila iste godine obavlja Hadž doživivši duhovni preporod koji će napraviti značajne promjene u njegovim dotadašnjim stavovima spram borbe za prava crnaca, pitanjima međurasnih odnosa i općenito prema shvatanju islama te ga potaći da svom imenu doda „Hadž” nakon čega u islamskom svijetu postaje poznat kao El Hadž Malik El-Shabazz. Tokom ovoga putovanja Malkolm X ostvario je brojne kontakte u nastojanjima za internacionalizacijom borbe američkih crnaca.

Putovanje po islamskim zemljama, upoznavanje sa njihovim kulturama i izvornim duhom islama napraviće snažan utjecaj na stavove Malcolma X-a. „Nikad nisam smatrao da je moguće, šokiralo me je kada sam razmotrio tu činjenicu, a to je utjecaj islamskog svijeta na moj pređašnji način razmišljanja” – izjavit će kasnije. Dva dana nakon povratka sa putovanja, za vrijeme govora održanog u Čikagu rekao je: „U prošlosti dozvolio sam sebi da budem korišten u optuživanju bijelaca, ta generalizacija je izazvala patnje nekim bijelcima koji to nisu zaslužili.

Zbog iskustva duhovnog preporoda kojim sam blagoslovljen za vrijeme moga hodočašća u Meku obavezujem se da neću više iznositi takve optužbe. Hodočašće u Mekku uvjerilo me je da Američki bijelci možda mogu biti izliječeni od raširenog opsesivnog rasizma koji će uništiti ovu zemlju. U budućnosti namjeravam biti oprezan u osuđivanju nekoga prije nego što se dokaže da je kriv. Nisam rasist i ne podržavam niti jednu doktrinu rasizma. Iskreno i otvoreno mogu izjaviti da ne želim ništa do slobode, pravde, jednakosti i ostvarenja sreće za sve ljude. Moja najveća briga su ljudi kojima pripadam, afroamerikanci, zato što smo, više nego bilo ko drugi bili lišeni ovih neotuđivih prava”.

Nakon obavljenog Hadža, 20. aprila 1964. Malcolm X iz Džedde šalje pismo u kojem kaže:

„Nikada nisam bio svjedokom takvog iskrenog gostoprimstva i neodoljivog duha pravoga bratstva kao što vlada među ljudima svih boja i rasa ovdje u staroj, Svetoj zemlji, domu Ibrahima, Muhammeda i svih ostalih Poslanika iz Svetih spisa. Protekle sedmice bio sam potpuno bez riječi, očaran ljubaznošću svuda oko sebe pokazanoj od ljudi svih boja kože.

Sinoć, 19. aprila, bio sam blagoslovljen da posjetim sveti grad Mekku i da ispunim „Umru” moga hodočašća. Allahovom voljom krenuću na Minu sutra, 21. aprila, i vratiti se u Mekku da izgovorim svoje molitve sa brda Arefat u utorak, 22. aprila. Mina je oko 20 milja od Mekke.

Sinoć sam napravio sedam krugova oko Kabe, predvođen mladim Mutawifom Muhamedom. Popio sam vode sa izvora Zem Zem i trčao između brda Safe i Merve. Bile su desetine hiljada hodočasnika iz cijeloga svijeta, svih boja, od plavokosih do crnih afrikanaca, ali svi su oni učestvovali zajedno u istim obredima pokazujući duh bratstva i zajedništva za koje nisam mislio da su mogući između bijelaca i nebijelaca, vođen mojim američkim iskustvom.

Amerika mora razumjeti islam zato što je ovo jedina religija koja briše rasne probleme iz svoga društva. Za vrijeme putovanja muslimanskim svijetom, sreo sam, pričao i čak objedovao sa ljudima koji bi se smatrali bijelcima u Americi, ali vjera islama u njihovim srcima izbrisala je ono rasno „bijeli” u njihovim umovima. Oni održavaju nepatvoreno i istinsko bratstvo sa drugim ljudima neovisno o njihovoj boji kože.

Prije nego što dopusti sebi da bude razorena „rakom rasizma” Amerika bi se trebala bolje upoznati sa filozofijom islama, religije koja je već oblikovala ljude različitih boja u jednu nepreglednu porodicu, naciju islamskog bratstva koja nadilazi sve prepreke i proteže se na sve istočne zemlje zemaljske kugle.

Bijelci kao i nebijelci koji su prigrlili islam postali su drugi ljudi. Jeo sam iz iste posude sa ljudima čije su oči bile plave, kosa plava a koža bijela, od Kajra do Džedde i u samom svetom gradu Mekki, osjetio sam istu iskrenost u riječima i djelima ovih „bijelih” muslimana kao što sam je osjetio među crnim muslimanima iz Nigerije, Sudana i Gane. Pravi islam briše rasizam zato što ljudi svih rasa, prihvativši njegove religijske principe i klanjajući se pred Bogom, Allahom, automatski prihvataju jedni druge kao braću i sestre bez obzira na njihov izgled i boju kože.

Možda ćeš ostati zatečen što ove riječi dolaze od mene, ali ja sam uvijek bio čovjek koji se nastojao suočiti sa činjenicama i prihvatiti realnost života koju su mi nova saznanja i činjenice otkrivale. Iskustvo hodočašća mnogo me naučilo i svaki sat proveden u Svetoj zemlji više mi otvara oči. Ako islam može usaditi duh istinskog bratstva u srca bijelaca koje sam sreo ovdje u zemlji Poslanika, svakako može odagnati „rak rasizma” iz srca američkih bijelaca i možda sačuvati Ameriku od prijeteće rasističke katastrofe…”

Nakon napuštanja Nacije njeni članovi započinju iznositi optužbe i prijetnje Malcolmu X-u. Louis X (Louis Farahan Muhamed), propovjednik bostonskog hrama i sadašnji vođa Nacije islama izjavljuje da bi: „Licemjerima kao što je Malcolm glave trebale bit odsječene”, dok drugi propovjednik nacije izjavljuje da: „Svako ko se suprotstavlja časnom Elijah Muhamedu dovodi svoj život u opasnost”. Vrhunac su bile riječi Louisa X-a: „Takav čovjek kao Malcolm X zaslužuje smrt”. Prijetnje su pretočene u stvarnost kada mu je kuća zapaljena, međutim u tom napadu Malcolm, njegova žena i troje djece nisu povrijeđeni.

Atentat na Malcolma izvršen je 21. februara 1965. godine za vrijeme održavanja skupa Organizacije afričko-američkog jedinsva na Menhetnu.

Trojica napadača (članova Nacije islama) su iskoristila svađu i pometnju među masom ispalivši 21 hitac u Malcolma. Od zadobivenih rana preselio je neposredno nakon dolaska u bolnicu. Atentatori su osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, a jedan od njih Thomas Hagan nakon izlaska iz zatvora 2010. godine izrazio je duboko kajanje radi ubistva. Vođa Nacije islama Elijah Muhamed ogradio se od atentata izjavivši da Nacija nije htjela i nije pokušavala da ubije Malcolma te da je: „Malcolm dobio ono što je propovjedao. Znali smo da će ga takvo neuko i neozbiljno učenje dovesti do njegovoga kraja”.

Svojim zalaganjem, aktiviznom i borbom za prava američkih crnaca, Malcolm X je sa pravom zaslužio titulu jednog od najpoznatijih i najutjecajnijih afroamerikanaca u historiji. Historijske okolnosti, stoljećima ukorijenjeni rasizam američkog društva i frustracije izazvane njim iz najranijeg djetinjstva trasirali su Malcolmov put, najprije kao radikalnog borca i propovjednika crnačke premoći do umjerenog aktiviste u borbi za prava crnaca. Zagovarajući stav da se crnci najprije samo, međusobno, moraju ujediniti prije bilo kakve saradnje i dijaloga sa bijelcima, Malcolm X je shvatio realnost opstrukcije crnačnih pokreta od strane vladajućeg režima kojim su dominirali bijelci. Istakao se kao veliki borac za preobrazbu mentaliteta američkih crnaca koje je shodno tome i sobzirom na američku robovlasničku tradiciju dijelio na „kućnog crnca” pokornog i poniznog svome vlasniku nesposobnom za bilo kakvu inicijativu i „poljskog crnca”, koji shvata svu težinu svog ponižavajućeg odnosa, spremnog na akciju i promjene. Shvatanje islama kod Malcolma X-a trebamo najprije gledati kao idejnu vodilju, stav i način borbe, u teškim okolnostima segregacije u kojoj su se američki crnci nalazili, o čemu ilustrativno govori njegova izjava data u govoru od 12. decembra 1964. u Njujorku: „Nema ništa u našoj knjizi, Kur'anu, što nas uči da patimo mirno. Naša religija nas uči da budemo inteligentni. Budi miroljubiv, budi uljudan, poštuj zakon, poštuj svakoga; ali ako neko digne svoju ruku na tebe – pošalji ga na groblje. To je dobra religija.”

magazinplus.eu

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close