Ministarstvo pravde BiH dostavilo je Vijeću ministara BiH prijedlog Zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH, objavila je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, piše Istraga.ba.
Ovaj prijedlog se već nalazi u sistemu e-Vlada i iz njega je sasvim jasno da ministar pravde Davor Bunoza, pod krinkom tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, zapravo predlaže promjenu načina izbora članova Predsjedništva BiH. Kompletan prijedlog možete pročitati klikom ovdje a ključne odredbe koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH pročitajte u nastavku.
“Članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo BiH) koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata – biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine. Birač upisan u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine može glasovati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba. Svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata.
Izabran je kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točka a) ovog članka, onda je izabran kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dvije od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točka a) i b) ovog članka, onda je izabran kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednoj od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet.
Člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira s teritorije Republike Srpske – jednog Srbina – biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Republici Srpskoj. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova”, navedeno je u predloženim izmjenama Izbornog zakona BiH.
Dakle, prijedlog ministra Bunoze skoro je identičan prijedlogu HDZ-a BiH koji, faktički, stvara preduslove da samo kandidat te stranke može biti izabran za člana Predsjedništva BiH.
Pojednostavljeno, član Predsjedništva iz reda Srba bit će onaj koji osvoji najviše glasova u RS. Član Predsjedništva iz reda Bošnjaka bit će onaj koji osvoji najviše glasova u FBiH. Član Predsjedništva iz reda Hrvata bit će onaj koji “ispunjava uslove”.
Patruia, nap.ba
