Akademija nauka i umjetnosti BiH: Apel o sudbini institucija kulture

AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE uputila je apel o sudbini institucija kulture u Bosni i Hercegovini. Prenosimo ga u cjelosti.

Dok se ministri kulture u Skoplju dogovaraju o uspostavljanju mreže nacionalnih muzeja jugoistočne Evrope radi intenziviranja njihove suradnje i realizacije zajedničkih projekata na regionalnom i međunarodnom nivou, Zemaljski muzej u Sarajevu već duže vrijeme ne radi, a u medijima se vodi polemika oko pitanja odgovornosti za takvo stanje. U podjednako teškoj situaciji nalaze se gotovo sve kulturne i umjetničke institucije u našoj zemlji čiji je osnivač svojevremeno bila Skupština SR BiH. Aktuelna država prihvatila je kao svoju obavezu jedino finansiranje Državnog arhiva, a Kanton Sarajevo preuzeo je obaveze prema Narodnom pozorištu i Filharmoniji kao ustanovama kantonalnog značaja. Zemaljski muzej, Istorijski muzej, Narodna i univezitetska biblioteka, Umjetnička galerija BiH, Kinoteka i Biblioteka za slijepa i slabovidna lica godinama djeluju bez finansijera, pa se danas nalaze na rubu opstanka. Drastičan je primjer upravo Zemaljski muzej, koji je tokom prethodnih zima u nekoliko navrata obustavljao djelovanje pošto u nedostatku grijanja nisu bili ostvareni niti najosnovniji radni uslovi, dok muzejski radnici više od godinu dana nisu primili plaće.

Zbog takve situacije vrata Muzeja danas su zatvorena, a znanstveni radnici koji su u njegovim
prostorima godinama stvarali duhovnu povijest ove zemlje našli su se na ulici. A riječ je o najstarijoj naučnoj instituciji, koja se s pravom smatra bitnim atributom bosanskohercegovačke državnosti. Naravno, ovakva sramotna situacijama je u civiliziranim državama nezamisliva.
Nad tom činjenicom moraju se duboko zamisliti politički lideri koji su dobili mandat da vode ovu zemlju, ali i oni koji su im na izborima taj mandat dali. Pokušaj da se krivcima za takvo stanje proglase uprave Muzeja i ostalih spomenutih institucija zbog njihove neprilagođenosti ekonomskim zakonitostima tržišne privrede, čak i kada bi bili više ili manje utemeljeni, ne bi mogli osloboditi državne vlasti obaveze stvaranja uvjeta za njihovo djelovanje. Uostalom, kao legitimni nasljednici njihovih osnivača, te su vlasti odgovorne i za kadrovska rješenja u rukovođenju ustanovama od državnog značaja, koje nigdje u civiliziranom svijetu nisu prepuštene nekontroliranom djelovanju tržišta.

Jasno je da se u „dejtonskoj“ Bosni i Hercegovini na području kulture u najzaoštrenijem obliku ispoljavaju protivurječja koja prate ovu tvorevinu od njenih početaka.
Takva situacija je logična posljedica djelovanja one političke koncepcije koja se sistematski suprotstavlja svakom pokušaju da se država uspostavi u svom punom obimu, kako bi na tome
gradila argumentaciju da je, kao takva, i sama država BiH neodrživa. Simptomatično je, međutim, da i one političke opcije koje državnost BiH stavljaju u središte svojih programa ne pokazuju stvarnu zainteresiranost za rješavanje statusa kulture i njenih institucija. Da li je riječ o primitivnom shvaćanju kulture kao suvišnog balasta u jednoj siromašnoj državi, ili, pak, o činjenici da nijedna od spomenutih ustanova nema niti može imati jednonacionalni etnički karakter, pa zbog toga nema ni podršku nacionalnih elita?
AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE
DOSTAVLJENO:

Predsjedništvo BiH
Predsjedavajući Nebojša Radmanović
Predsjedništvo biH
Član predsjedništva Željko Komšić
Predsjedništvo biH
Član predsjedništva Bakir Izetbegović
Parlamentarna skupština BiH
Predsjedavajući Predstavničkog doma dr. Božo Ljubić
Vijeće ministara BiH
Predsjedatelj Vjekoslav Bevanda
Ministarstvo civilnih poslova
Ministar Sredoje Nović
OHR Sarajevo
Ured visokog predstavnika
gospodin Valentin Inzko

tačno.net