-TopSLIDEBiHIntervjuM plusPolitika

Snježana Koepruner: Vlada FBIH vjeruje da su firme i građani žilavi pa da mogu svaki njihov hir izdržati

Snježana Koepruner za Buku: Vlada FBIH vjeruje da su firme i građani žilavi pa da mogu svaki njihov hir izdržati

Predloženi zakoni ne pružaju mogućnost poslodavcima da povećaju plate. Doprinosi za radnike s nižim platama će biti veći, dok će onima s većim platama biti manji, što znači da će realni sektor, pogotovo proizvodni, opet biti oštećen, upozorava Koepruner

Privrednici i radnici u Federaciji Bosne i Hercegovine godinama čekaju na reformu poreskih zakona. Poslodavci, ekonomisti i novinari neprestano upozoravaju kako ovi zakoni imaju veliku važnost, te da se njihovim kreiranjem na pravi način može postići mnogo bolja ekonomska situacija nego što je sada. Razumnim kreiranjem zakona, smatraju ekonomski stručnjaci, došlo bi se do toliko željenog rasta plata radnika u realnom sektoru a shodno tome i porastu opšte potrošnje, što bi lančano donijelo prihode u budžete. Dakle, iako budžeti u konačnici ne bi previše trpili, federalna Vlada se nikada nije željela odreći ogromnih poreza. Premijer Federacije BiH Fadil Novalić više puta je posljednjih sedmica ponovio kako imamo rekordan budžet, izostavivši podatak da je on uglavnom rekordan zbog ogromnih poskupljenja koja su na kraju platili radnici i privreda.

Da bi poslodavac radniku isplatio platu od 1.000 KM, u Federaciji je potrebno da izdvoji 1.700 KM, kako bi ispunio sve zakonske obaveze. Ovakav sistem je svakome nezamisliv i neodrživ osim federalnoj Vladi.

Ni za sedam godina mandata Vlada nije napravila kvalitetne zakone

Iako je Vlada na čelu sa premijerom Novalićem u mandatu skoro osam godina, ni to joj nije bilo dovoljno da kreira zakone prihvatljive za struku i privrednike, pa su predloženi vladini zakoni o doprinosima i porezu na dohodak vraćeni iz federalnog Parlamenta.

Predložene poreske zakone, ali i druge bitne teme za privredu i radnike u razgovoru za Buku komentarisala je Snježana Koepruner, vlasnica i direktorica uspješne kompanije GS – Tvornica mašina Travnik i članica Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH.    

Gospođo Koepruner, da li se predloženi zakoni o doprinosima i porezu na dohodak mogu nazvati reformskim i da li će se povećati plaće radnicima kako je najavljeno iz Vlade FBiH?

– Zakoni ni u kojem slučaju nisu reformski, ovdje se radi samo o drugoj definiciji obračuna osobnih dohodaka. Uzimajući prijevoz i topli obrok u bruto platu, povećati će se osnova za obračun penzija i to je jedino dobro za radnike. Ovi zakoni ne pružaju mogućnost poslodavcima da povećaju plate.

Doprinosi za radnike s nižim platama će biti veći, dok će onima s većim platama biti manji, što znači da će realni sektor, pogotovo proizvodni, opet biti oštećen.

Da bi zakoni bili reformski trebali bi doprinose smanjiti ispod 30 %, za što u Vladi neće niti da čuju. Mislim da je to velika greška, jer je nekad i manje više. Ovu razliku bi poslodavci mogli iskoristiti za povećanje plata. Ako se neće povećati plate radnicima sa nižim platama, kako onda Vlada misli da će ovim zakonom podstaći potrošnju, ako je uopšte o tome i razmišljala?

– Mislim da Vlada o tome uopće ne razmišlja, a matematika je jasna, kada radnik ima veću platu, on je troši kako bi zadovoljio svoje osnovne potrebe, a vlada pri tome ima povećane prihode, kako iz PDV-a tako i iz povećane privredne aktivnosti. Što opet ima za potrebu otvaranje novih radnih mjesta.

Ali kome je to u Vladi važno?

Parlamentarci su zatražili da se paralelno usvoji i zakon o minimalnoj plati, a koji bi garantovao minimalnu platu 750 KM. Može li se dosegnuti taj minimum u FBiH?

– Ovdje je jako važno kako se definira minimalna plata. Da li prema novom zakonu ova minimalna plata sadrži i topli obrok i prijevoz ili oni povećavaju predloženih 750 KM za cca. 300 KM.  U ovom slučaju je minimalna plata 1.050 KM i mislim da će većina poslodavaca bez smanjenja doprinosa na ispod 30 %, imati prilično problema posebno u proizvodnom sektoru. Ja osobno ne mislim da je to prevelika minimalna plata, već mislim da uz ovako velika davanja za doprinose, većina poslodavaca ih neće moći regularno isplaćivati, što će za posljedicu, u visoko korumpiranoj zemlji, imati povećanje rada na crno, a što će opet ići na teret radnika i to onih najmanje plaćenih. Ovdje moram naglasiti da se radi o najmanjoj plati u jednoj kompaniji.

Postoji i prijedlog da to bude 70 % ili 80 % od prosječne plate FBiH. Na ovaj način, obračunata bi bila jedna od najvećih minimalnih plata u razvijenom svijetu u odnosu na prosječnu platu.

Većina ostalih plata vezana je za stanje na tržištu rada i znatno je veća.

Ovo će biti veliki udar na konkurentnost bh. privrede, a mislim da je prijedlog dio predizborne kampanje stranaka na vlasti i SDP-a, a ostala opozicija sigurno ne može glasati protiv, jer će ispasti da je protiv radnika.

Premijer Novalić često posljednjih dana ističe kako imamo žilavu privredu. Da li je Vlada svjesna da je svojim propisima davno mogla učiniti da privreda posluje komforno, a ne samo da bude žilava?

– Često se kao dobra osobina premijera ističe njegovo iskustvo u privredi, iz tog razloga mi nije jasno da daje takve izjave. A ta „žilavost“ se vjerovatno kompenzira najvećim stupnjem korupcije u Evropi. Vlada bi se trebala više pozabaviti stvarnim parametrima poslovanja i napraviti ovu zemlju atraktivnom za više, kako stranih, tako i domaćih ulaganja u otvaranje novih radnih mjesta i davanja perspktive i nade ovoj djeci da ostanu ovdje, a ne da moraju u bijeli svijet kako bi preživjela. Na sedmičnoj bazi nam dolaze informacije o ugašenim firmama, tako ih je od početka godine u FBiH ugašeno više od 150, a u BiH preko 200. Ovakvi podaci ne izgledaju ohrabrujuće. Šta su razlozi gašenja kompanija?

– Ja gašenje promatram kroz unutarnje i vanjske razloge u privređivanju svake kompanije. Unutarnji ovise o nizu faktora vezanih za proizvod, sposobnost vlasnika ili rukovodioca da na vrijeme prepozna situaciju, a vanjski razlozi vezani su za sustav u državi, kao i za dešavanja na svjetskoj sceni.

Trebamo znati da smo nakon dvije godine u pandemiji uletjeli u jednu od najtežih kriza za koju ja znam. Prva nam je donijela poremećene lance opskrbe i nesigurnost u svakom pogledu. S ukrajinskim ratom susreli smo se s porastom cijena energenata, hrane i još ne znamo s čim ćemo se sve suočiti. Takve tektonske poremećaje u ekonomiji nije jednostavno ni predvidjeti, a ni preživjeti. Od vanjskih uticaja ne smijemo zaboraviti i nesigurnost u privređivanju u BiH. Početkom ove godine trebala se cijena električne energije povećati četiri puta za privredu, a usvajanjem zakona o minimalnoj plaći ugasiti će se slijedeći val firmi, koje to neće moći podnijeti.

Da Parlament nije ograničio rast cijene električne energije na 20 posto, šta bi danas bilo sa privredom u Federaciji BiH?

– Mislim da bi neke kompanije potpuno ugasile poslovanje i da bi ih se još više zatvorilo. Što se tiče cijene energije ona je u BiH znatno jeftinija nego u EU i za očekivati je da će rasti, samo se na to treba pripremiti i poskupljenje raditi u koracima, a ne ovako odjednom pa četiri puta. Koliko privrednicima stvara problema to što nemamo zakona o obnovljivim izvorima energije?

– To je jedan od načina kako se boriti protiv visoke cijene energije. Žao mi je da ne znam kako prijedlog zakona izgleda. Mislim da bi on mogao riješiti probleme oko opskrbe i cijene električne energije i ne samo to, već bi smanjenjem emisije CO2 imali niži porez na CO2 koji nas očekuje 2026. godine.

Ni vizijeni želje za boljitkom građana ove zemlje

Kada bi puno malih i srednjih poduzeća svoje potrebe za strujom rješavalo fotonaponskim elektranama, gdje preko dana višak energije daju Elektroprivredi, a noću povlače potreban višak, manje bi ovisili o divljanju cijena energije, a time bi povećali i konkurentnost. Na primjer, Tvornica keksa Lasta svoje kekse peče „na suncu“. Zar nije to sjajan primjer svima nama u kom smjeru trebamo ići. Prema Doing Business listi Svjetske banke BiH je na 90. mjestu, a u regiji najlošija po lakoći poslovanja. Koliko je važno ukinuti parafiskalne namete?

– Ja sam iskreno prestala vjerovati da stranke na vlasti, zajedno sa ljudima koji ih vode, mogu bilo što popraviti. Oni niti imaju vizije, niti želje za boljitkom građana ove zemlje. Oni vjeruju da su firme i građani „žilavi“ pa da mogu svaki njihov hir izdržati, a oni koji ne mogu ili ne žele, oni odlaze. I tu leže naši problemi. Ja sam sigurna da bi se puno naših ljudi koji su otišli „trbuhom za kruhom“ rado vratili kući, samo da imaju gdje raditi. A u Njemačkoj, Americi… i nije baš tako lako kako pričaju. Ja sam 20 godina živjela i radila tamo i znam o čemu pričam. Ti ljudi, sa tamo stečenim znanjem i radnim navikama, su veliko bogatstvo ukoliko bi se vratili. I njima, kao i ostalim građanima treba vratiti nadu da ovdje može biti puno bolje nego vani, a za to treba tako malo.

Buka

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close