Smrtni grijesi trojice vladika

BEOGRAD – Pedofilija, blud, neumjerenost, ratna propaganda su neki od grijehova episkopa zvorničko-tuzlanskog Vasilija, episkopa vranjskog Pahomija i episkopa mileševskog Filareta na koje niko u crkvi nije reagovao, a u pravosuđu ova dijela još nisu sankcionisana.

– Crkva mora da se izjasni, jer prećutkivanjem takvih stvari ona nikako ne jača svoj ugled, već ga, naprotiv, samo slabi – ocenjuje Milan Antonijević, direktor Komiteta pravnika za ljudska prava.

Veliki crkveni sud SPC, međutim, koliko je poznato, uopšte nije raspravljao o slučajevima pedofilije, a jedino je prije deset godina bila formirana tročlana episkopska komisija u kojoj su bili i sadašnji patrijarh Irinej, episkop Grigorije i rektor Prizrenske bogoslovije Milutin Timotijević, koja je ispitivala slučaj Pahomija. Njeni zaključci, međutim, nikada nisu predočeni javnosti.

Antonijević se slaže da bi jasno određivanje Crkve prema slučajevima seksualnog zlostavljanja i pedofilije unutar same SPC dovelo do velikih lomova, ali ističe da je to neophodno kako bi SPC sačuvala prije svega sebe.

– Konačno, u tim slučajevima nečija su ljudska prava bila ugrožena, a Crkva ne smije biti protiv ljudskih prava – kaže Antonijević. On dodaje i da se time što takvi prestupi ostaju nekažnjeni na sudu, njihovim počiniocima pruža mogućnost da ponovo urade isto.

Vladika Vasilije – Pedofilija: zbog navodne vladičine nasrtljivosti mladi bogoslov Milić Blažanović se ubio 1999. godine; postupak pred sudom pokrenut tek 2012. godine; iste optužbe iznio i bivši đakon Bojan Jovanović.

Blud: Sinodu SPC prikazan i snimak na kojem se vidi episkop Vasilije u seksualnom odnosu sa četvoricom mladića.

Neumjerenost: Luksuz u vladičanskom dvoru u Bijeljini porede sa raskoši Versaja.

Vladika Pahomije – Pedofilija: Optužen za seksualno zlostavljanje četiri maloljetnika od 1999. do 2002; u dva slučaja oslobođen zbog „nedostatka dokaza”, a u druga dva slučaja postupak zastario .

Pedofilija: Tužilaštvo u Vranju pokrenulo novi pretkrivični postupak protiv Pahomija zbog optužbi za seksualno zlostavljanje bivšeg eparhijskog magacionera.

Vladika Filaret – Ratna propaganda: Septembra 1991. vladika Filaret se slikao u Hrvatskoj sa puškomitraljezom u ruci; nešto kasnije pokazivao na televiziji i lobanju koja je navodno pripadala djevojčici koju su ubili muslimani u Bosni.

Gordost: Zbog zabrane ulaska u Crnu Goru septembra 2007. štrajkovao glađu, što je u SPC ocjenjeno kao nekanonski čin.

Neumjerenost: Nije štedio na opremanju vladičanskog dvora u Prijepolju, gdje stoluje od 1999. godine, mada mileševska eparhija važi za jednu od najsiromašnijih; imao je i punu podršku tadašnje republičke vlade, posebno potpredsjednika Vojislava Šešelja, koji mu je obezbjedio i novi džip „pajero”.

Sličnih je stanovišta i Zorica Kuburić, sociolog religije i profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.

– Hrišćanska poruka je osuditi grijeh, a biti milostiv prema grešniku koji se kaje i koji ostavlja grijeh. Crkva, takođe, treba da slijedi hrišćansku poruku zaštite djece i svih koji su slabi. Pravda je utkana u religijske poruke i izvrtanje pravde i zaštita nasilja je novi grijeh pred kojim se ispituje i crkva i država, a najgore što se svijetu događalo jeste kada su se crkva i država ujedinjavale da štite interese nasilja. Ta vrsta izdaje je teško oprostiva – kaže Zorica Kuburić, ali dodaje da je prisutna, međutim, i mogućnost da se optuže pošteni ljudi i da im se u javnosti nanese nepravda radi postizanja nekih drugih ciljeva, pa zato treba biti oprezan kod donošenja sudova.

Poznavaoci crkvenih dešavanja ističu da u društvu u kojem su sve vrijednosti devalvirane, kao što je slučaj sa srpskim društvom, ni crkva ne može da ostane neokrnjena, ali se slažu i da bi trebalo uvesti neke izmjene u to kako se postavljaju vladike, prije svega pooštravanjem kriterijuma za njihov izbor.

– Nije dovoljno samo da neko bude obrazovan i da je iguman pet, 10 ili 20 godina. Bitno je da rad tog igumana neko prati, da je on na dobrom glasu, da je to dobar čovjek i čiste vjere, da bude moralan, pošten, umjeren, da nije sklon luksuzu, da nije prijek i džangrizalo – kaže jedan od ljudi iz vrha SPC koji je želio da ostane anoniman, prenosi Blic.

Sveti arhijerejski sabor SPC u maju će raspravljati o penzionisanju vladike Vasilija, koji je još u novembru 2012. godine od Sinoda SPC tražio da bude oslobođen aktivne službe. Sinod je načelno prihvatio ostavku vladike, a ukoliko on bude otišao u penziju, biće otovren prostor i za penzionisanje Pahomija i Filareta.

(Vijesti.ba)