Predsjedavajući i članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Šefik Džaferović i Milorad Dodik razgovarali su danas u Ljubljani s predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, Sloveniji i zemljama regiona.
Prvi se novinarima nakon sastanka obratio domaćin susreta Borut Pahor, koji je kazao da su dvije prijateljske države imaju dobre bilateralne odnose.
– Pohvalili smo političke odnose i radovali se brojci koja ukazuje na odličnu privrednu saradnju – milijardu i 400 miliona eura robne razmjene i usluga između dviju država. Porast robne razmjene od sedam posto ukazuje na to da je saradnja između dviju država odlična, kako politička, tako i na ekonomskom području – rekao je Pahor.
U Bosni i Hercegovini, kako je rekao, koja je treća destinacija za slovenačke investicije u inozemstvu, djeluje više od 100 preduzeća i zapošljavaju 15.000 radnika.
– To znači da mi Slovenci imamo povjerenje u budućnost BiH. BiH je naša bliska prijateljska država i željeli bismo da se ti odnosi nastave poboljšavati – ističe Pahor.
Kako je naveo, gotovo hiljadu đaka i studenata iz BiH dobija stipendiju u Sloveniji.
– Raduje me što ste došli sva trojica. Učinit ćemo sve što je u našoj moći da bismo očuvali mir i osigurali razvoj na ovim prostorima, jer ljudi koje mi ovdje predstavljamo su to zaslužili – dodao je Pahor.
U ime Predsjedništva BiH obratio se predsjedavajući Željko Komšić, koji je zahvalio na prijemu slovenačkom predsjedniku i cijelom tamošnjem državnom vrhu.
– Drago nam je da imamo prijatelja. Imali smo ga i prije, imamo ga i sada, a imat ćemo ga i ubuduće u Sloveniji i njenom državnom vrhu. Drago nam je da ta saradnja ide na jedan zadovoljavajući način. Čak nekad mogu reći da te stvari idu i mimo nas kao ljudi koji se nalaze na vrhovima država, jer mi smo upućeni jedni na druge. Imamo zajedničku prošlost, ljudi se poznaju i jezičke barijere nisu uopšte velike – dodao je Komšić.
Izrazio je zadovoljstvo i da BiH u Sloveniji ima prijatelja koji je već prisutan u euroatlantskim integracijama.
– Drago nam je da imamo nekoga ko može da razumije sve ono što se dešava u BiH, da pokazuje interes. I ako treba, možemo se obratiti na pravu adresu kada je riječ o budućem putu BiH ka euroatlantskim integracijama – naglasio je Komšić.
Kada je u pitanju migrantska kriza, o kojoj je također bilo riječi na današnjem sastanku, kako je kazao, sagovornici su došli do zaključka da čak, ako treba, zajednički intervenišu prema institucijama EU, novoj Evropskoj komisiji, kako bi pitanja migracija riješili na zadovoljavajući način, na način da se ona rješavaju tamo gdje i nastaju.
– Mislim da zajedno sa Evropskom komisijom i zemljama EU trebamo ući u pitanje rješavanja migracija na ulazu na evropski kontinent i da je to jedini način da se to pitanje riješi ispravno i u skladu s međunarodnim konvencijama, da ne dolazimo u situaciju kojoj smo sada, da jedni drugima delegiramo probleme – naveo je Komšić.
Spomenuvši migrantsku situaciju u Unsko-sanskom kantonu (USK), napomenuo je da su tu migranti zaglavljeni – žele dalje na Zapad, ne žele na Istok, a BiH je u situaciji da ne može da odgovori na pitanje i njihovog smještaja i zaštite, niti da im omogući da realizuju njihov cilj i plan.
– Razgovarali smo o mnogo tema, o bilateralnim odnosima. Siguran sam da ubuduće možemo očekivati i poboljšanje naše ekonomske saradnje. U političkim odnosima postoji uvijek nešto što se može nadograditi, ali sada su oni zaista odlični – ocijenio je Komšić.
Drago mu je, dodaje, da BiH ima razumijevanje predsjednika Pahora kada je riječ i o tzv. Mini Šengenu.
– Mi se slažemo apsolutno u ocjeni te inicijative, ona je dobrodošla. Svaka saradnja je dobra i svaka saradnja je uvijek iznad bilo kakvih nesporazuma, eventualnih konflikata bilo koje vrste, ali neke stvari moramo definisati na pravi način – kaže Komšić.
Pahor je, dodaje, na tragu onoga što i članovi kolektivnog šefa države misle o toj inicijativi – to ne može biti nikakva zamjena za evropski put BiH.
– Ta inicijativa treba da olakša kretanje roba i ljudi u regiji, i da bude na kraju krajeva, ne zamjena za evropski put BiH ili cijele regije, nego zapravo jedna vrsta preporuke i Evropskoj komisiji i zemljama EU da cijeli region kroz saradnju može biti sposoban da sutra sarađuje u okviru neke šire integracije kao što je EU – dodao je Komšić.
(Vijesti.ba)
