BiHPolitika

Političarima se ukida “bijeli hljeb”!

DOM NARODA PARLAMENTA BiH Ukida se “bijeli hljeb”!

Dom naroda Parlamenta BiH, nakon godinu dana odugovlačenja, konačno je usvojio zakon koji ukida “bijeli hljeb”, a koji su u proceduru uputili poslanici SBB-a u Predstavničkom domu i koji je još u februaru prošle godine usvojen u Predstavničkom domu.

Od prisutnih 14 delegata, njih  devet podržalo je ukidanje “bijelog hljeba” i to četiri iz Kluba Bošnjaka – Safet Softić, Sead Kadić, Halid Genjac, svi iz SDA i Sifet Podžić(DF) i njih pet iz Kluba Srba – Sredoje Nović i Nebojša Radmanović, iz SNSD-a  Darko Babalj i Ognjen Tadić iz SDS-a, te Dragutin Rodić iz DNS-a.

Protiv su bili delegati Bariša Čolak, Zdenka Džambas i Ljilja Zovko iz HDZ-a BiH, te  Mario Karamatić iz HSS-a.

Suzdržan je bio Martin Raguž (HDZ1990). Zakon je usvojen u prvom čitanju, te slijedi njegovo “popravljanje” i dorađivanje u amndmanskoj fazi. Njegovim stupanjem na snagu zvaničnici u institucijama BiH neće moći više dobivati naknadu kada im istekne mandat.

12:35 Inače, na razmatranje ovog zakona u Domu naroda čekalo se skoro godinu dana, a na dnevni red uvršten je na inicijativu Safeta Softića (SDA), zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda, koji je istakao da je s uvršavanjem ovog zakona konačno prestalo kršenje Poslovnika ovog doma, jer su prošli svi rokovi dati  i komisijama i Vijeću ministara BiH u vezi provedbe neophodnih procedura za raspravu o ovom zakonu.

– Naime,  26. februara prošle godine u Predstavničkom domu usvojen je ovaj zakon. U martu prošle godine je Ustavna komisija ovog doma oformila nadležno tijelo koje je zaduženo za ovaj zakon, mi praktično od marta prošle godine smo u poziciji da tek stavljamo na dnevni red ovaj zakon.

Mi smo pokušali i kao komisija i kao Kolegij ispoštovati potrebu da se na neki način entiteski uredi ovo pitanje, u junu prošle godine smo zadužili Vijeće ministara da u roku od 90 dana ponudi cjelovite izmjene i dopune ovog zakona, pa je rok istekao u septembru prošle godine , i od septembra do danas vi možete prostom računicom sabrati koliko je to mjeseci.

U međuvremenu u ljeto prošle godine smo dobili i urgenciju Predstavničkog doma zbog čega se ovo pitanje ne stavlja na dnevni red sjednice Doma naroda, a svi znamo šta ovo pitanje znači u javnosti i kako i na koji način javnost tretira ovo pitanje.

Htio sam ovom odlukom da se na sjednici o ovom pitanju raspravlja da se sa Doma naroda skine hipoteka da se ovdje nešto čudno događa i da mi praktično i da mi na neki način osporavamo donošenje ovog zakona. Samo sam ovno što je bila naša obaveza otkočio mogućnost da se ovaj zakon nađe u parlamentarnoj proceduri, naravno ko smatra da se amandmanima treba djelovati na ovaj zakon imat će priliku za to.

Radi se naprosto o poslovničkim obavezama koje smo mi bili obavezni ispoštovati – kazao je Softić.

12:25 Usvajanju zakona koji podrazumijeva ukidanje “bijeli hljeba” usprotivili su se delegati iz Kluba Hrvata, zamjenik predsjedavajućeg Doma, Bariša Čolak (HDZBiH), te delegati Mario Karamatić (HSS) i Zdenka Džambas (HDZBiH). Oni su kazali da podržavaju cjelovitije rješenje od onog koji nudi ovaj zakon, te su istakli da bi ovaj zakon bio primjenjiv da se u BiH trebaju provesti ustavne promjene.

Martin Raguž (HDZ1990) kazao je da je glavna odgovornost što ovaj zakon nije uređen na Vijeću ministara BiH.

12:05 Arnaut se osvrnuo i na određene kvalifikacije da se “bijeli hljeb” ne može ili ne treba ukinuti zbog određenih restrikcija na određene aktivnosti nakon isteka mandata i da te restrikcije nalažu postojanje “bijelog hljeba”.

– Stoga sam zamolio istraživački sektor Parlamentarne skupštine BiH da uradi opsežnu studiju o praksi u Evropskoj uniji po pitanju “bijelog hljeba” i restrikcijama na zapošljavanje nakon isteka mandata. I ja se zahvaljujem na izuzetno izrađenoj studiji. Pokazatelji jasno da se nigdje period primanja “bijelog hljeba” ne poklapa s periodom restrikcija. Naprotiv , restrikcije su uvijek duže od trajanja primanja “bijelog hljeba”. U svakom slučaju, činjenica da restrikcije u BiH postoje nema nikakvu povezanost s “bijelim hljebom”. Kada uđu u politiku ljudi dobro znaju da šest mjeseci nakon mandata neće moći obavljati jako mali broj djelatnosti i ulaskom u politiku oni znaju da će šest mjeseci imati te vrlo male restrikcije. Ali činjenica da trenutno restrikcije traju šest mjeseci, a “bijelii hljeb” godinu dana po našim zakonima, pokazuje da apsolutno ne postoji povezanost ova dva pitanja i da se radi samo i izgovoru onih koji ne žele da se “bijeli hljeb” ukine – naglasio je Arnaut.

11:55 U toku je rasprava o ukidanju tzv. “bijelog hljeba”. Damir Arnaut, poslanik SBB-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH obratio se Domu narodu, te zamolio delegate da podrže ukidanje ove privilegije, a što su kako je podsjetio Arnaut tražili i građani.

– Ovo je doslovno naknada za nerad i dodjeljuje se samo jer je neko u datom trenutku obavljao privilegovanu funkciju. Ovdje svi mi imamo pravo na tu naknadu. Podsjećam vas da mi svi imamo moć da je ukinemo i ja vas molim da se pridružite nama iz Predstavničkog doma da to uradimo i da ovu nedopustivu naknadu uzimajući okolnosti u BIH, ukinemo – kazao je Arnaut.

11:35 Delegatskim pitanjima upućenima članovima Vijeća ministara BiH, u Sarajevu je počela sjednica Doma naroda Parlamenta BiH.

Delegat Mario Karamatić (HSS), pitao je Mirka Šarovića, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, koje su to firme u BiH zloupotrijebile izvoz mesa u Tursku, zbog čega je izvoz mesa i mesnih prerađevina,iz naše zemlje u Tursku obustavljen. Ministar Šaarović je podsjetio da su otkrivene brojne nepravilnosti kod određenih izvoznika, ali da su kontrole još uvijek u toku, te da ne može još izlaziti s konkretnim imenima. Šarović je podsjetio da je Turska odobrila uvoz mesa iz BiH u prošloj godini u kvoti od 15.000 tona mesa i 1.000 tona mesnih prerađevina.

Ministarstvo u posljednja četiri mjeseca, zajedno  sa nadležnim institucijama  BiH i entiteta, sprovodi nadzor i kontrolu pet objekata koje se bave bescarinskim izvozom mesa u Tursku, tokom čega su evidentirane određene nepravilnosti.Do sada je otkriveno 725 lažnih stočnih pasoša u tri izvozna objekta. Otkrili smo i slučajeve štampanja falsifikovanih ušnih markica za stoku, što je činjeno u jednoj od susjednih zemalja. Uočili smo i propuste i  neadekvatno postupanje veterinarskih inspektora prema propisanim procedurama – rekao je Šarović.

Šarović je podsjetio da je vrijednost bescarinskog izvoza mesa iz BiH u Tursku u prošloj godini iznosio je 87 miliona KM,  u 2014. godini  5,6 miliona KM, a u 2012.  i 2013. godini simboličnih 6.000 KM.

Šarović je kazao odgovarajući na pitanje delegata Dragutina Rodića (DNS) da li je zahtjev Evropske unije u pregovorima sa BiH o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za prihvatanje principa takozvane  tradiconalne trgovine obavezujući za BiH, Šarović je rekao da je taj zahtjev za BiH i njene poljoprivredne proizvođače neprihvatljiv i potencijalno poguban.

Pregovarački tim BiH u tom procesu do sada, odnosno u protekle tri godine, nije prihvatao pomenuti princip tradicionalne trgovine, jer to nije obaveza BiH – naglasio je Šarović.

Šef Kluba srpskih delegata Sredoje Nović (SNSD) postavio je pitanje ministru civilnih poslova u BiH Adilu Osmanoviću kakva je situacija u BiH u vezi sa mogućom opasnosti od epidemije svinjske gripe, i eventualno pojave takozvanog Zika virusa, pri čemu je zatražio i konkretne podatke u broju oboljelih i umrlih od gripe u BiH.

Osmanović je kazao da Ministarstvo civilnih poslova BiH koordinira aktivnosti u vezi sa praćenjem i prevencijom bolesti čije su kliconoše virus AH1N1 i takozvani Zika virus.

Prema njegovim riječima, do jučer je u BiH bilo  19.496 lica oboljelih od gripa, od čega su u Republici Srpskoj registrovana dva smrtna slučaja.

Jedan je posljedica svinjske gripe, a analiza uzročnika drugog smrtnog slučaja još je u toku.

Osmanović je dodao da u Federaciji BiH nema evidentiranih smrtnih slučajeva od bilo kog oblika gripe, iako je o tome pisano u nekim medijima.

– Broj hospitalizovanih lica trenutno je 31, a broj prijavljenih oboljenja od gripe manji je  nego prošle godine,  kao i broj posjeta ljekaru. Jednom riječju, za sada epidemijski prag nije premašen u BiH- rekao je Osmanović.

Govoreći o opasnosti po građane BiH od takozvanog Zika virusa, on je naveo da je Svjetska zdravstvena organizacija dostavila BiH set preporuka za prevenciju i zaštitu od oboljenja koja su posljedica tog virusa, a među njima je pomenuta i restrikcija putovanja u rizične zemlje, kao i trgovine sa tim državama.

Osmanović smatra da ne treba potcjenjivati opasnost od Zika virusa, tim prije, jer je njegov prenosnik tigrasti komarac, koji svoja staništa ima i u Evropi.

 

Inače, skoro godinu nakon što je na prijedlog Saveza za bolju budućnost BiH u Predstavničkom domu Parlamenta BiH usvojen Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, koji podrazumijeva ukidanje takozvanog “bijelog hljeba”, ovaj zakon konačno se našao na dnevnom redu današnje sjednice Doma naroda Parlamenta BiH.

Na dnevnom redu sjednice nalaze se i Prijedlog zakona o štrajku zaposlenih u institucijama BiH, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave , Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravi, kao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kontroli kretanja oružja i vojne opreme.

S dnevnog reda današnje sjednice skinut je Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH, s kojim su delegati iz Kluba Srba u ovom domu, tražili isključivanje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, a s dnevnog reda je skinut i Prijedlog izmjena Krivičnog zakona, s kojim su isti delegati tražili ukidanje odredbe u ovom zakonu koja podrazumijeva sankcioniranje svih onih koji ne provode odluke Ustavnog suda BiH, te nekih drugih domaćih i stranih pravosudnih institucija.

Autor: S. D. – avaz.ba

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close