Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na radu robova
Odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija iz 1948. godine, 2. decembar se u cijelom svijetu obilježava kao Međunarodni dan ukidanja ropstva.
Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na radu robova. Pojavilo se još u drevna vremena kad su Sumerani, Egipćani, stari Grci i Rimljani držali robove.
Zakonom zabranjeno
U 15. vijeku počela se razvijati velika trgovina robljem kad su Evropljani počeli prodavati uhvaćene Afrikance i na tome zarađivali te ih brodovima preko okeana prevozili kao radnu snagu u evropske kolonije. Ta trgovina ljudima trajala je do 19. vijeka i znatno utjecala na afričke i američke kulture.
Danas je ropstvo zakonom zabranjeno iako još postoji u nekim dijelovima svijeta. Ropstvo je danas najčešće dužničko ropstvo. U tom ropstvu ljudi koji ne mogu otplatiti dug budu oteti i natjerani da odrade taj dug. No zapravo, oni taj dug ne mogu otplatiti, već se on samo povećava. Posljedica toga je da i djeca tih robova isto moraju odraditi taj dug, ali to je nemoguće.
Iskorištavanje ljudi
Taj se proces iskorištavanja ljudi odvija u cijelome svijetu, a brojke takvih robova rastu iz dana u dan. Iako je ropstvo u nekim državama problem, one to zataškavaju kako bi popravile sliku o sebi, a zapravo samo pogoršavaju situaciju sebi i jadnim ljudima podvrgnutim ropstvu.
Svjetski dan sjećanja na ropstvo je odličan način poticanja bavljenja ovim problemom i prihvatanja situacije kakva zaista jest, a ne njeno odbacivanje i zataškavanje.
Avaz
