Kako izbjeći pomoć MMF-a?

Mnoge zemlje više ne žele pomoć MMF-a i ne prihvataju uslove koje ova organizacija postavlja za davanje kredita, a Mađarska je, poslije prekida saradnje sa MMF-om, počela da izlazi iz krize.

Mađari su godinu dana prije isteka aranžmana vratili MMF-u sva dugovanja i zatražili da zatvori svoju misiju u Budmimpešti. Vlada Mađarske odlučila je da više ne ispunjava preporuke te finansijske organizacije.

“Ko jednom uđe u mašinu MMF-a teško može da izađe iz nje. Jedini izlaz najčešće je kriza u kojoj se prvo dotakne dno, a onda se `odskoči`. To će se, vjerovatno, desiti i kod nas”, smatra profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Gordana Čenić Jotanović.

Ona navodi za Srnu da svako ko koristi kredite MMF-a praktično već srlja u krizu.

“To vam je kao da dolivate ulje na vatru. Novac MMF-a vam pomogne da negdje ugasite požar, ali samo na prvi pogled, a, u stvari, idete dva koraka unazad, jer niste riješili problem s obzirom na to da i dalje nemate kontinuirani priliv sredstava”, objašnjava Čenićeva za Srnu.

Asistent na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Jelena Tešić upozorava da je osnovni problem to što se više novaca od tih međunarodnih kredita ne koristi za investicije.

Za kredite Svjetske banke trebaju konkretni projekti i tim novcem se ne može pokrivati budžetski deficit. Ipak, sve više zemalja odustaje od kredita MMF-a, jer im je postalo jasno da ih taj novac neće izbaviti iz krize.

Posljednji aranžman Srbije sa MMF-om bio je vrijedan više od 1,1 milijardu evra, ali je “zamrznut” polovinom februara 2012. godine.

Od 1994. godine Hrvatska je zaključila pet aranžmana sa MMF-om. Iako su i dalje u dubokoj ekonomskoj krizi, čini se da je odustala od korištenja tih sredstava još u septembru 2006. godine, kada je istekao posljednji aranžman Hrvatske i MMF-a.

Ekonomisti upozoravaju da popularni stendbaj-aranžmani služe za privremeno premoštavanje finansijskih problema jedne države i da se stalnim zaduživanjem kod MMF-a problemi ne rješavaju, već gomilaju.

Više od 20 godina zemlje koje su nastale raspadom bivše Jugoslavije zavisne su, uglavnom, od kredita MMF-a.

Posljednjih dana i u BiH sve su glasnije priče o tome da bi mogli biti prekinuti postojeći kreditni aranžmani zbog nekih političkih zahtjeva iz te međunarodne finansijske institucije.

Usvajanje novog zakona o radu do maja ove godine, izmjene Zakona o porezu na dobit, povećanje akciza na naftu i alkohol – samo su neke od obaveza koje bi trebalo ispuniti da bi stigla nova tranša kredita MMF-a.

Neki ekonomisti vjeruju da će, ukoliko se aranžman sa MMF-om sada ne prekine, svake naredne godine to biti sve teže i teže.

“Sistemom ucjena MMF nastoji da osigura da će njihova sredstva biti vraćena, a teško će biti vraćena ako se povećava javna potrošnja. MMF će možda i `zažmuriti` u nekim takvim slučajevima i odobriće novac, ali će onda postaviti neka druga ograničenja – na primjer, u fiskalnoj politici”, navodi asistent na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Jelena Tešić.

Ako neka zemlja nije u mogućnosti da servisira svoje međunarodne kreditne obaveze, MMF i druge globalne finansijske institucije rado će im odobriti reprogram tih obaveza, jer novca na svjetskom finansijskom tržištu ima dovoljno.

“Kamata koju će dobiti za taj novac, ma kolika ona bila, veća je od one koju mogu da dobiju na svom finansijskom tržištu”, ističe profesor Gordana Čenić – Jotanović i zaključuje da se na taj način određena zemlja uvlači u još veću ekonomsku krizu.

SRNA

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close