Mi smo u Neumu starosjedioci. Otac mi je bio ribar i začetnik školjkarstva u Neumu.
U srcu jedinog bosanskohercegovačkog grada s izlazom na more, mladi Ante Džono ne samo da se suočava s izazovima pod vodom kao ronilac i intervenira u hitnim situacijama kao vatrogasac, već je predan i uzgoju školjki. Najprije mu je to bio hobi, a kasnije je preraslo u obrt.
Ljubav prema uzgoju morskih plodova Ante je naslijedio od svoga oca.
– Mi smo u Neumu starosjedioci. Otac mi je bio ribar i začetnik školjkarstva u Neumu. Pokrenuo je to nekad oko 1980. godine. Hodao je po Pelješcu i učio o tome. Ja sam radio uz njega, a kada on zbog godina više nije mogao, preuzeo sam uzgoj školjki – otkrio je Džono.
Sada se bavi uzgojem mušula i kamenica, a plasira ih većinom u neumskim restoranima i hotelima, dok manji dio ode u ostatak Bosne i Hercegovine.
Otkupna cijena za kilogram mušule je 3 marke, a 1,5 marka za jedan komad kamenice. Potražnja je, kaže Džono, u sezoni iznimno velika, a svake godine sve veća.
Pojašnjava da školjke imaju svoj kontinuitet i da im se treba posvetiti cijele godine, posebno uzgoju kamenice. Uz svakodnevni posao i obaveze ne bi to mogao raditi sam, stoga mu u radu pomogne cijela obitelj, supruga, roditelji i prijatelji.
– Svaka školjka ima svoje vrijeme kada se mrijesti. Tada se morate posvetiti lovu mlađi, a onda slijedi kontinuirani rad da se proizvede školjka. Mušula je puno lakša za proizvesti jer ona za otprilike godinu do godinu i pol dana raste od mrijesta do konzumne prodaje. Kamenici treba dvije i pol godine. Puno prođu kroz ruke. Čak tri, četiri puta svaka školjka prođe kroz ruke dok je dovedemo do prodaje – dodao je on.
U Neumu su se nekada mogli legalno naručiti prstaci, ali sada je njihov izlov zabranjen kao i u ostatku Europe. Džono kaže da je problem s prstacima što njima treba dugo da narastu, a žive u kamenu.
– Da bi došli do njih potrebno je udarati čekićem od kamen, čime se uništava podmorje. Stoga su zabranjeni svugdje u svijetu. Kod nas još ima tog izlova, ali po meni to nije dobro jer se dosta štete radi prirodi – rekao je on.
Očuvanje prirode od velikog mu je značaja, što su pokazale i aktivnosti Ronilačkog kluba u Neumu čiji je predsjednik bio osam godina.
– Kroz rad kluba bavimo se ekologijom. Svake godine organiziramo eko akcije čišćenja našeg podmorja, a često sudjelujemo i u drugim akcijama u morima, rijekama i jezerima. Idemo često u Mostar, Dubrovnik, Metković, Ljubuški itd. – dodao je on.
Govoreći o svakodnevnim obvezama koje ima kao vatrogasac, kaže da je izazov raditi ljeti jer ima puno intervencija, posebno ako je godina sušna.
– Biti vatrogasac je zahtjevno. Čak i kada nema posla uvijek smo u pripravnosti, moramo biti spremni. Iako je ranije bio problem s nedostatkom radne snage, u zadnje vrijeme smo se pojačali. Trenutno se radi na dodatnom zapošljavanju. Zimi ne nedostaje radne snage, ali ljeti je uvijek potrebna koliko god da nas ima – smatra Džono.
S obzirom na to da je Neum turistički grad, Džono je naglasio da su intervencije gotovo svakodnevne u ljetnom razdoblju kada dnevno u gradu boravi oko 20 tisuća ljudi.
FENA
