Šepić: San o boljoj BiH ne smije šapatom pasti!

Ponukani najnovijom situacijom u Grčkoj, više prijatelja i građana naše zemlje, pitaju me je da li je to ta EU u kojoj želim da vidim i BiH?

(Fena)

Naglo osiromašenje građana, velika nezaposlenost, poluprazne police u prodavnicama, očajni građani koji satima stoje u redovima ispred banaka, nestabilna politička situacija, premijer i ministri koji su izgubili povjerenje većine partnera u zemljama članicama EU i investitori koji bježe glavom bez obzira… Kažu mi da je to slika Grčke u junu 2015. godine. Zemlje članice EU i Euro i Šengen zone.

BiH nije Grčka. Grčka je članicom EU postala 1981. godine. Tada nije prošla kroz rigorozan proces koji je EU razvila za vrijeme proširenja 2004. godine. I kroz koji će, nadam se, proći i BiH. Ni tada, a ni nakon 1981. godine, Grčka nije izvršila reforme pravosuđa i javne uprave. BiH će morati. Tadašnje članice odlučile su da Grčku prihvate u svoju porodicu bez obzira što je Evropska komisija javno upozorila kako Grčka nije spremna. To se BiH sigurno neće desiti. Članice su podržale članstvo Grčke kako bi pomogle konsolidaciju njene demokratije. I kako bi je spasili od nove vojne diktature i priklanjanja komunističkom bloku. To se BiH u današnjim unutrašnjim i geopolitičkim uslovima ne može dogoditi. Grčka je članicom Euro zone postala kroz friziranje svoje statistike. Euro zona to niti jednoj budućoj članici neće dopustiti.

Grčka tragedija ogleda se i u tome što njene političke elite članstvo u EU i Euro i Šengen zonama nisu iskoristile za unapređenje javne uprave i razvoj ekonomije. Nisu iskoristile dostupnu financijsku podršku EU na strateški i odgovoran način. Previše su se oslonile na turizam, gomilanje javne administracije i socijalne podrške građanima (čak i onima koji za istu nisu imali potrebu).

BiH nije Grčka. O problemima Grčke danas izvještava čitav svijet. O hrabrim rudarima iz Han Bile kod Travnika koji su u ponedjeljak odbili da izađu iz jame samo kratki izvještaj napravili su mediji u BiH. Rudari traže isplatu regresa za 2014. i 2015. godinu. I traže ugovore na neodređeno. Njihov poslodavac (državna firma) ubjeđuje ih kako im to nije u mogućnosti pružiti. U isto vrijeme kada državna i Agencija za državnu službu FBiH vode konkursne postupke za primanje na neodređeno više od 30 osoba. Za dalje gomilanje javne uprave, počesto uhljebljavanje, nekoliko jarana i par rođaka.

O ovome neće izvještavati svjetski mediji. A u bh. medijima će doći na red tek nakon trke u pisanju besmislenih pisama članicama Vijeća sigurnosti UN-a, svađi političara u RS i potrazi za novim-starim koalicionim partnerima u FBiH. BiH nije Grčka, ali i bez članstva u EU, Euro i Šengen zonama liči na nju. Iako o štrajku policijskih službenika USK javljaju samo lokalni mediji, kao Grcima i građanima moje Krajine, Bihaća, Cazina i drugih gradova USK već danas je bilo je jasno da su postali žrtve nefunkcionalnog sistema koji se najvećim dijelom gradio na nekompetentnosti, privatnim interesima i negativnoj selekciji. Najmanje do petka neće biti u mogućnosti da izvade novi pasoš ili produže svoju ličnu i vozačku. Kao što građani Grčke ne shvataju pregovore sa kreditorima, tako ni građani Zenice i ZDK teško shvataju koalicione pregovore u Sarajevu. Ali jasno im je u kakvoj državi žive nakon što odu u Kantonalnu bolnicu, koja je u ponedjeljak obustavila svoj rad. I koja zbog neizmirenih obaveza u visini od 16 miliona KM više nije u mogućnosti da nabavi i pruži zdravstvenu zaštitu. Čak ni našim najmanjim sugrađanima i pacijentima, onim koji ovise od pomoći dječije hirurgije.

BiH nije Grčka. BiH na raspolaganju ima najsavremeniji instrument i fondove EU za proširenje. Koje možemo i moramo iskoristi kako bi svoje društvo modernizovali, a ekonomiju razvili. Na način kako su to uradile Poljska, Estonija ili Slovačka.

Da bi se san o takvoj BiH pretvorio u stvarnost, najvažniji političari u našoj zemlji moraju preuzeti odgovornost za stvarni život građana, moraju razmišljati strateški, a javnu raspravu usmjeriti na reformsku agendu, na modernizaciju infrastrukture, ekonomije, javne uprave i podršku nezavisnom i efikasnom pravosuđu. Moraju krenuti sa mjerama za unapređenje života ljudi koji vjeruju i ostaju u ovoj zemlji. Mjerama za izvlačenje zdravstvenog, penzionog i socijalnog sistema iz dubioze. Moraju uraditi za sve poljoprivredne grane ono što su nedavno uradili za mljekare…

Kad sam prilikom pregovora o postizbornim koalicijama na stranačkim sastancima govorio kako, ispred SDA, na najvažnijim funkcijama moramo imati najsposobnije i najaktivnije, to nisam govorio iz uskih i ličnih interesa. Već tada sam znao da će biti više ovakvih, politički i za građane ekonomski teških sedmica. Kada će nam trebati osobe koje će znati i željeti usmjeriti javnu raspravu u pravom pravcu. I imati znanja i podršku partnera, te biti fokusirani na to da urade i provedu prave i konkretne stvari. Za privredu i za naše građane.

Kada sam u Parlamentarnoj skupštini BiH govorio o potrebi da Vijeće ministara BiH javno, sa parlamentarcima i građanima, razgovara o detaljima reformske agende, mislio sam da bi nam takva javna rasprave pomogla da se ne vratimo na blatnjavi put medijskih izvještaja o beskorisnim podjelama i inat politici. Danas, kada slušam vijesti o raznim pismima, izletima u Beograd, javnim svesrpskim sastancima u Banja Luci i polutajnim premijerskim sastancima u Tesliću, nadam se da je sve većem broju mojih kolega i građana jasno zašto sam još tada govorio tako.

Ključno je da u narednih nekoliko sedmica svi u našoj zemlji zajedno sa partnerima u inostranstvu skupe snage i hrabrosti da reformski put Bosne i Hercegovine ka modernoj, prosperitetnoj i uspješnoj zemlji, članici EU odbranimo od novog-starog naleta plitke i svađalačke politike, u kojoj je dobro i na kojoj opstaju jedino glavni akteri takvog pristupa i njihov uski, interesni krug poslušnika. Ne smijemo to dozvoliti i ne smijemo dopustiti da san o boljoj BiH šapatom padne.

Senad Šepić, poslanik u Parlamentu BiH i direktor Političke akademije SDA