Senzacionalno otkriće u tunelima “Islamske države”
Dr. Peter Miglus, profesor Univerziteta u Heidelbergu koji je vodio preliminarna istraživanja tunela, rekao je kako u tlu ispod džamije ima više rupa nego u švicarskom siru. Većina tunela izgleda kao da je probijena pijucima, ali ima i tragova mehanizacije
U gradu Mosulu na sjeveru Iraka postoji brdo koje se zove Nabi Yunus. Stoljećima je to brdo bilo mjesto bogosluženja. U ranokršćansko doba tu je podignut samostan, a prije 600 godina pretvoren je u muslimansko svetište proroka Jone. U julu 2014. hram su uništile snage Islamske države (IS). Militanti su ustvrdili da Nabi Yunus više nije mjesto molitve, već hereze, piše BBC News.
Snimke eksplozije proširile su se svijetom. Poruka je bila jasna: nijedno sveto mjesto nije pošteđeno IS-ovog radikalnog tumačenja Kur'ana. Međutim, uništenje Nabi Yunusa nije kraj priče o ovom lokalitetu. Pojavilo se, naime, zanimljivo pitanje o tome što leži ispod temelja džamije. U proljeće 2018. godine BBC Arabic poslao je ekipu da istraži hladne i prašnjave tunele, nedavno otkrivene unutar brda. Koristeći fotografije visoke rezolucije i tehniku fotogrametrije, ekipa je pokušala pronaći odgovore na pitanja koja su ostala nakon uništenja svetišta.
Prorok
Smješten na rubu nekoć prosperitetnog grada Ninive, glavnog grada Asirskog carstva, Nabi Yunus na arapskom znači prorok Jona, koji se spominje u Kur'anu i Bibliji. U obje svete knjige Jona putuje u Ninivu kako bi upozorio njegove stanovnike da će biti uništeni ako se ne budu pokajali za svoje grijehe. Mnogi muslimani vjeruju da su Jonine kosti bile čuvane na brdu te da je ondje kasnije podignuto svetište. Tradicija kaže da se tu nalazio i zub kita u čijoj je utrobi Jona proveo tri dana.
“Nabi Yunus oduvijek je bio jedan od naših najvažnijih religijskih i kulturoloških lokaliteta. S brda se vidi najveći dio drevnog i modernog Mosula”, kaže Ali Al-Juboori, direktor Asirijskih studija na Univerzitetu u Mosulu.
Uništenje
Borci Islamske države postavili su 24. jula 2014. eksploziv na unutrašnje i vanjske zidove džamije te istjerali vjernike. Svima je naređeno da se udalje najmanje 500 metara od zgrade. U samo nekoliko sekundi, Nabi Yunus je pretvoren u ruševinu. Svi kršćani su protjerani iz grada u pokušaju da se Mosul prvi put u povijesti pretvori u grad samo jedne religije.
Bila je to samo jedna u seriji destruktivnih akcija Islamske države protiv svetih mjesta i lokaliteta u Mosulu. Na obližnjim vratima Nergal, koja vode u stari grad Ninive, militanti su oštetili drevnu skulpturu Lamassua, božanskog bića koja po tradiciji čuva ulaz u palaču. Čekićima su uništili Lamassuovo ljudsko lice. Potom su kompletan ulaz dignuli u zrak.
Islamska država pokušala je opravdati uništenje Nabi Yunusa preispitivanjem njegove autentičnosti i svetosti. “Ovdje su bili grobovi kršćanskih papa. Zabranjeno je podizati džamije na lažnim svetištima”, rekao je tada BBC-ju jedan borac Islamske države. Stručnjaci su potvrdili da Jona vjerovatno nije sahranjen u Mosulu, štoviše, njegovi se navodni grobovi nalaze širom Bliskog istoka.
“U Srednjem vijeku bila su otežana putovanja i komunikacija pa su mnogi tada slavni ljudi dobili grobove na više lokacija”, objašnjava dr. Thomas Carlson, asistent na Univerzitetu Oklahoma State i autor knjige “Kršćanstvo u Iraku u 15. stoljeću”.
Jonine kosti zapravo su vjerovatno ostaci kršćanskog patrijarha asirske Crkve istoka Henanisha I, koji je sahranjen u samostanu 701. godine. Arheolozi još nisu uspjeli istražiti jesu li Henanishove kosti ostale sačuvane nakon eksplozije. No otkrili su nešto što je bilo skriveno hiljadama godina.
Skrivena palača
Ispod Nabi Yunusa ležala je palača, rezidencija kasnoasirskih kraljeva i baza njihove vojske iz sedmog stoljeća prije Krista. Dokazi o postojanju palače pronađeni su već tokom iskopavanja polovinom 19. stoljeća koja su vodili britanski arheolog Austen Henry Layard i njegov domaći pomoćnik Hormuzd Rassam. Nakon što su otkrili ostatke palače na lokalitetu Kouyunjik, s druge strane rijeke Tigris, posvetili su se Nabi Yunusu.
Međutim, svetost nalazišta bila je prepreka u istraživanju. “Predrasude stanovnika Mosula spriječile su me u pokušaju da istražim ovo sveto mjesto”, napisao je u 19. stoljeću Layard.
Kasnija iskopavanja iračke vlade iz 1989. i 1990. nisu išla dublje u brdo zbog straha da se ne naruše temelji džamije. No kad je Islamska država protjerana iz istočnog Mosula u januaru 2017., arheolozi su pronašli nešto zanimljivo ispod ostataka džamije. Tunela je bilo mnogo više nego što je dotad bilo poznato. Pronađeno je 50 novih tunela, dugačkih i po 20 metara.
Dr. Peter Miglus, profesor Univerziteta u Heidelbergu koji je vodio preliminarna istraživanja tunela, rekao je kako u tlu ispod džamije ima više rupa nego u švicarskom siru. Većina tunela izgleda kao da je probijena pijucima, ali ima i tragova mehanizacije. Najviši tunel visok je 3,5 metara, a najniži samo metar. Isprva se vjerovalo da su tunele iskopali militanti jer stanovnici su BBC-ju potvrdili da je Islamska država unajmljivala kopače. Nadali su se pronalasku asirskih artefakata. Naime, prodaja antikviteta bila je važan izvor prihoda Islamske države, odmah nakon prodaje nafte.
“Ponašali su se isto kao i u Mosulskom muzeju. Ukrali su sve što se moglo odnijeti iz Nabi Yunusa”, kaže dr. Lamia Al-Gailani Werr sa Sekcije za Bliski istok londonske Škole orijentalnih i afričkih studija, misleći na krađu antikviteta iz gradskog muzeja 2015. godine.
Tri žene
Nakon što se BBC-jeva ekipa u martu 2018. spustila u mračne tunele ispod Nabi Yunusa, mnogi su artefakti još bili na svojim mjestima. Osim predmeta od vapnenca i manjih posuda, pronađeno je i 30 vapnenačkih ploča s imenima asirskih kraljeva Asurbanipala i Esarhadona te cigle s imenom kralja Senaheriba. No najintrigantniji su bili reljefi koji prikazuju redove žena. To otkriće vuče za sobom i mnoga pitanja.
Dr. Paul Collins, kustos za Drevni Bliski istok u Ashmolovu muzeju umjetnosti i arheologije u Oxfordu, smatra da se radi o otkriću bez presedana: “Ovakvi reljefi nisu pronađeni ni na kojem drugom lokalitetu.” Sve što je dosad pronađeno u asirskim palačama, prikazuje većinom muškarce, poput kralja u lovu na lavove ili vojske koja se vraća u palaču. Vrlo je neobično pronaći ženske likove u ovom kontekstu. Žene se uglavnom prikazuju kao zatočenice, dio ratnog plijena ili u mnogo manjem mjerilu.
“Asirske predmete obično ne nalazimo izvan kraljevskih palača, a gotovo redovno prikazuju vojne pobjede. Kad se radi o religijskim motivima, što je prava rijetkost, obično se prikazuje odnos kraljeva i bogova”, objašnjava dr. Collins.
Posebno je intrigantno to što se žene na reljefu prikazuju sučelice, a ne iz profila kao na ostalim asirskim skulpturama.
“Ovo je zaista uzbudljivo otkriće. Prvi put vidimo ovako nešto”, kaže dr. Amy Gansell, docentica na Univerzitetu St. John's u New Yorku i stručnjakinja za umjetnost drevnog Bliskog istoka.
Iako neki misle da identični ženski likovi zapravo prikazuju božice, dr. Gansell smatra drukčije. Izostanak rogova ili posebnih kruna, uobičajenih božanskih simbola u asirskoj umjetnosti, znači da se vjerovatno radi o smrtnim asirskim ženama. Dr. Gansell vjeruje da se radi o članicama kraljevskih ili velikaških porodica koje u nekoj ritualnoj aktivnosti nose darove bogovima.
“Moguće je da su žene u Nabi Yunusu imale svoje posebno mjesto za molitvu. To nam daje sasvim novi uvid u ulogu žena u asirskom društvu”, kaže dr. Gansell.
Reljefi još nisu detaljnije istraženi pa je prerano zaključivati o njihovu značenju. S obzirom na to da su u tunelima nađeni postavljeni naopačke, moguće je da su zapravo preneseni s nekog drugog mjesta.
Lamassu
Osim reljefa, u tunelima su pronađene i četiri gravure mitskog bića Lamassua te dijelovi pete gravure. Ogroman kameni Lamassu podignut je na ulazu u palaču kako bi zastrašio neprijatelje i odbio demonske duhove. Lamassu ima tijelo bika, orlova krila i ljudsko lice. Lamassui su u paru tako da su njihova lica uvijek okrenuta prema onima koji prolaze kroz vrata. Otkriće Lamassua ispod Nabi Yunusa ukazuje na postojanje prostora koji trebaju zaštitu od neprijatelja. To također dokazuje da je palača nekoć bila kraljevsko ili posebno sveto mjesto.
To što je Islamska država nagrdila Lamassua u februaru 2015. godine, može se shvatiti kao odjek drevne tradicije. Kad neprijateljska vojska razori neki grad, pritom uništava likove kralja kako bi izbrisala trag njegova postojanja. Međutim, Islamska država nije uspjela u svome naumu. Reljefi Lamassua ostali su netaknuti ispod Nabi Yunusa i nedostupni ljudima hiljadaa godinama, a drevna priča o Nabi Yunusu se nastavlja.