Šemsudin Mehmedović: Posljednji krug za mandatara treba trčati više kandidata

– Očekujem da SDA, DF i Savez za promjene preuzmu odgovornost za potpisani sporazum i da bude implementiran kod kreiranja politika, a ne bilo čija samovolja ili volja nekog centra moći, makar bio i neformalan, izjavio je u intervjuu za Poglede Šemsudin Mehmedović, državni poslanik Stranke demokratske akcije.

(PIŠE: Jelena MILANOVIĆ – Oslobođenje)

• Hoćemo li biti optimisti pa najaviti formiranje Vijeća ministara BiH do kraja godine?

– Nije tehnički izvodljivo, s obzirom na to da treba imenovati mandatara, a prije toga Predsjedništvo BiH treba obaviti konsultacije sa političkim strankama, potom da se obave provjere i da onda mandatar izloži ekspoze i predloži članove Vijeća ministara. Za njih se takođe mora uraditi provjera, tako da u najboljem slučaju to može biti u februaru. Nisu to optimistične najave, već realistične.

Vazalni odnos

To je rezultat propisanih procedura za izbor Vijeća ministara, u svakom slučaju vrlo brzo smo izabrali Kolegij Zastupničkog doma Parlamenta BiH, a vidjećemo kada će biti izabran Kolegij Doma naroda, jer je to jedna veoma kompleksna procedura.

• Jedino je Srednjobosanski kanton završio posao kada je riječ o federalnom Domu…

– U našem kantonu posao još nije završen, tek su predložene liste. Ima tu problema u definisanju odnosa među koalicionim partnerima u kantonima. U nekima je poremećena ta struktura, kao u Goraždu, ali i tamo se odvija život i ljudi biraju najbolja moguća rješenja. Mislim da ih ne treba sprečavati u tome da se naprave većine koje će najbolje funkcionirati i koje će raditi za dobrobit ljudi koji tamo žive.

• A sve kako se ne bi ponovio prethodni mandat?

– Naravno. Ja sam optimista. Mislim da u ovako teškoj situaciji neće biti sretni ni oni koji budu izabrani za ministre na bilo kojem nivou, ni oni koji ne budu izabrani. U svim budžetima, od kantona do države, nedostaje značajan iznos sredstava, te rupe treba popuniti, što je teško bez zahvatanja kreditnih sredstava od MMF-a, a što nas dovodi u vazalni odnos, gdje je pitanje kako će se građani Bosne i Hercegovine ponašati. Nemojmo zaboraviti proteste iz februara, da je alarmantno stanje kada govorimo o zaposlenosti, da penzije lagano “klize” datumski, nisu više ni 1. ni 5. u mjesecu. Sve to govori da je nedovoljan broj zaposlenih u odnosu na one koji koriste blagodeti tih koji rade.

• Ohrabruju li u takvoj situaciji pristup EU, ali i sporazum SDA, DF-a i Saveza za promjene od 9. novembra, koji samo Dodik čita između redova?

– Naravno, mislim da ima dovoljno kadrovskog kapaciteta da se može iznaći rješenje za izlazak iz ovako teške situacije. U prvom redu mislim na razvoj i zapošljavanje, a onda na deblokadu evropskog puta BiH, koji je opet u indirektnoj vezi sa ovim prvim. Nije nama NATO samo sigurnosni kišobran već ogroman broj radnih mjesta, angažovanje velikog broja ljudi. Ali, za takvo što mora postojati politička volja od svih faktora koji su potpisnici sporazuma u parlamentarnoj većini, kako na državnom, tako i na ostalim nivoima. Moramo imati ozbiljan i odgovoran pristup u realizaciji tog sporazuma. Nije samo sporazum potpisan radi izbora Vijeća ministara, rukovodstava domova, on mora biti proveden u punom kapacitetu, kako se ne bismo igrali evropskim putem Bosne i Hercegovine.

Očekujem da politički faktori preuzmu odgovornost za to što su potpisali i da kod kreiranja politika, kako unutar Parlamenta BiH, tako i entitetskih i kantonalnih, bude implementiran sporazum, a ne bilo čija samovolja ili volja nekog centra moći, makar on bio i neformalan.

• Kad smo već kod centara moći, čak iz kantonalnih organizacija SDA stižu upozorenja da kadrove u izvršnu vlast ne trebaju birati ti neformalni centri, već baza. Kakvo je Vaše mišljenje?

– Mi smo velika politička stranka. Vidjeli ste da u Zastupničkom domu PSBiH zauzimamo čitav prvi red, to je deset mjesta. Naravno da imamo različite pristupe i mišljenja, ali nesporno je da se svi mi u SDA zalažemo za demokratizaciju bosanskohercegovačkog društva, a to podrazumijeva znanje, kao jedan od osnovnih stubova, potom slobodu, da ljudi slobodno izražavaju mišljenje, da slobodno biraju i budu birani i naravno pravdu. Ako nema bilo kojeg od ta tri stuba demokratskog društva, onda ono i nije takvo. SDA može napraviti greške i pravili smo ih, ali se nadam da smo nešto i naučili na pogreškama iz prošlosti i da nećemo doživjeti brodolom, kakav je evo doživio SDP protekle četiri godine, a to se pokazalo na posljednjim izborima. Nadam se da će SDA ponijeti stepen odgovornosti, koju je dobila povjerenjem građana kroz izborni proces i da će realizirati programske ciljeve koje je obećala u izbornoj platformi.

• Hoće li vrh SDA slušati bazu? Ako Denis Zvizdić ima podršku vrha stranke za mandatara VMBiH, a Adil Osmanović sa terena, ko je po Vašem mišljenju rješenje za to mjesto?

– Imamo tačno utvrđene procedure u donošenju odluka, pa i u kadrovskom smislu. Ko će na kraju istrčati posljednji krug, vidjećemo. U svakom slučaju, zalažem se, zbog demokratskog pristupa, da imamo veći broj kandidata, da se oni cijene po onome šta misle uraditi na toj poziciji i kako vide Bosnu i Hercegovinu u naredne četiri godine, potom tu je političko iskustvo…

• I što kaže Vaš kolega Ahmetović – poštenje?

– To su osnovne pretpostavke, o kojima ne trebamo ni govoriti. A na osnovu njih stranka cijeni koji će kandidat biti presudan za mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara, a koji će očigledno doći iz SDA. Vrlo je važno i vjerujem da će stranka imati sluha, dajući šansu mlađim kadrovima, tipa Senada Šepića i sličnih, koji su u praktičnom smislu pokazali sklonost ka euroatlantskom putu BiH. Ne zaboravimo da je dotični gospodin direktor Političke akademije SDA, koja educira ogroman broj mladih ljudi. Imamo veliki broj mladih koji iz baze pritiskaju vrh stranke, da se zapravo i on ponaša u skladu sa demokratskim principima.

• Dakle, mogli bismo doći do toga da se isti ljudi ne smjenjuju na pojedinim pozicijama?

– Naravno, ja sam optimista i evo ovih nekoliko zadnjih poteza pokazuje da i vrh stranke ima sluha za zahtjeve baze, odnosno građana koji su nas birali.

• Čak se pominje i da će Tuzla tražiti veći broj mjesta u izvršnoj vlasti u odnosu na dosadašnju zastupljenost.

– U politici je jedina mjerljiva veličina broj glasova. Ne možemo zaboraviti i to da izborne jedinice nisu jednake po broju glasova i da nemaju svi istu šansu. I to treba iznivelisati, što na Predsjedništvu stranke, što na kadrovskoj komisiji. U svakom slučaju, onaj ko unese veliki broj glasova polaže pravo i na to da predlaže kandidate. Ove četiri godine je SDA na velikom ispitu, ukoliko ga položi, sigurno će i Bosni i Hercegovini biti lakše.

• Ako je izborni rezultat SDP-a garant brze uspostave vlasti, može li se tome pridodati i onaj koji je ostvario SNSD?

– Prilikom glasanja za izbor rukovodstva Zastupničkog doma Parlamenta BiH, prilično se iskristalizirala ta parlamentarna većina, koju čini 25 do 27 zastupnika, što je garancija da će ovaj dom imati značajnu propusnu moć, u smislu brzine donošenja zakona i odluka. Sam politički ambijent u kojem se nalazi BiH, odnosi političkih faktora, pozicije i opozicije, na neki način daje nadu da će biti mnogo lakše raditi u Parlamentu nego je bio slučaj zadnje četiri godine. Mi smo zapravo imali situaciju u kojoj su se određeni politički faktori dokazivali u tome ko će više nauditi državi, zakočiti procese. To je bio neki politički kredibilitet, kojim su se oni unosili građanima dijela Bosne i Hercegovine, a rezultati su evidentni. Oni koji su se upinjali da otežaju euroatlantski put BiH danas su svedeni sa osam na pet zastupnika. To pokazuje da građani žele put BiH u Evropsku uniju, da žele rast i zapošljavanje, veći stepen pravednosti u državi. Jedno smo kompaktno društvo, bez obzira na naše i politike i nacionalne razlike.

• Očekujete li probleme u drugom domu PSBiH?

– Formiranje Doma naroda BiH je kompleksan postupak iz razloga što je to rezultat izbora u kantonalnim skupštinama, delegata u federalni Dom naroda, što hrvatskih, što bošnjačkih, potom izbora u Skupštini RS-a, a što je dosta jednostavniji postupak. Klubovi u federalnom Domu trebaju izabrati delegate, a imamo deset kantona, dok se sve sabere, pa imamo problem i ako se proces zakoči u jednom od njih. Vjerovatno će to potrajati, ali se nadam da će sastav klubova Bošnjaka, Srba i Hrvata biti takav da će bar djelimično obezbijediti propusnu moć, kakvu imamo u Zastupničkom domu.

• Kada su u pitanju euroatlantski put BiH i sporazum stranaka koje čine većinu na nivou BiH, šta će po Vašem mišljenju biti najteže provesti – knjiženje vojne imovine, reformu pravosuđa, izboriti se sa korupcijom…?

– Imamo dosta teških pitanja, koja ćemo razmatrati u Parlamentarnoj skupštini BiH. Teško je pitanje i borba protiv korupcije jer, nažalost, imamo društvo koje je na ivici sloma. Danas je općepoznata stvar da ništa ne možete uraditi bez bilo kakvog koruptivnog djelovanja. Nažalost, takav ambijent je rezultat ne samo političkog stanja u BiH već i stanja u svakom drugom segmentu. Imaćemo problem i sa donošenjem zakona o vojnoj ili državnoj imovini. Imaćemo i nekoliko gorućih pitanja kada je riječ o onim problemima koji se dotiču zaštite vitalnog nacionalnog interesa, jer imamo dijametralno suprotne stavove o politici jačanja državnih institucija. Imate političke faktore koji žele jačati entitetske, pa čak i institucije na nižim nivoima. Osim toga, u Federaciji imamo odnos dva politička bloka, jedan probosanski, drugi prohrvatski, u smislu jačanja kantona, odnosno entiteta, ali ukoliko postoji iskrena namjera i želja da se riješe ta teška pitanja, onda sve treba staviti na sto i uz veliki stepen pravednosti ići naprijed. Ukoliko se neko pokuša prevariti ili nadmudriti, uz prijetnju da će neko nešto blokirati, što su neki faktori radili zadnje četiri godine, treba se zapitati gdje su oni danas.

Politička zaštita

Nema ih i danas uopšte nisu faktori. Ova zemlja će opstati i krenuti ka euroatlantskim integracijama, a drugo je pitanje koliku će cijenu za to platiti. Vrijeme koje dolazi iziskuje nove političke lidere i kadrove koji kreiraju i provode politike nauštrb dosad prilično ukopanih stavova političkih stranaka i vođa kada su u pitanju razvoj i budućnost BiH. Vjerujem da će biti i hrabrosti i mudrosti kako bi se zemlja izvela iz ove učmalosti.

• Možemo li očekivati i u policijskim agencijama ljude koji nisu pod direktnom palicom političkih lidera i koji neće obnašati najviše funkcije uprkos optužnicama podignutim protiv njih?

– Imam ponajviše prava da govorim o tome, pošto sam bio žrtva zloupotrebe jedne policijske agencije, odnosno zloupotrebe zakona. Reforma kompletnog sigurnosnog sektora bez reforme pravosudnog sistema je nepotrebna. Opet ćemo imati situaciju da Tužilaštvo ili Sud pokriva nezakonite radnje direktora SIPA ili bilo koje agencije. Imamo situaciju da se lica osumnjičena za teška krivična djela privedu i puste, bez da iko odgovara, a sigurnosna situacija u cijeloj državi sve je teža. Ne možemo dozvoliti da se zločinci žrtvama smiju u lice i kreću slobodno, a da s druge strane žrtve budu maltretirane, čak procesuirane. Vidite šta se dešava sa majkama Srebrenice, koje su osuđene za dolazak u Kravicu.
Nepojmljivo je da se neke stvari dešavaju na tlu Evrope. Kažemo da smo demokratsko društvo. Onda moramo imati stepen pravednosti, a ovdje nema pravde. Ne možete izjednačiti krivicu onoga ko je došao da obilježi godišnjicu stradanja i onoga zbog kojeg se godišnjica i obilježava. Postoje oni koji su branili ovu zemlju i oni koji su je napadali. Moramo živjeti zajedno i nemamo izbora, nikakve rezervne domovine, ali zakon treba vrijediti za sve. Kada se disciplinski postupak pokrene protiv običnog policajca, on bude suspendovan, otjeran sa posla, a njihov direktor obnaša dužnost u punom kapacitetu zato što ima političku zaštitu. Nema zaštite u pravnom sistemu.

Treći entitet već imamo

• Šta je bilo na kraju sa idejom da se mostarska slika vlasti preslika na Travnik, odnosno da se “gledaju” ta dva kantona?

– Mostar ima jednu specifičnost i slažem se da bi u čitavoj zemlji najbolje rješenje bilo jedan čovjek – jedan glas. To bi bilo demokratsko društvo, sa zakonima jednakim za sve. Ali, BiH ima specifičnosti i taj nacionalni osjećaj ne možete definisati zakonom. U Mostaru je bilo žestokih sukoba i kada se vodi kadrovska politika, sve mora biti izbalansirano. Neki dan sam govorio o tome da zapravo u Mostaru de facto imamo formiran treći entitet, jer imamo skoro sve institucije sa sjedištem dolje, na čelu kojih su uglavnom Hrvati. Zašto je to tako? Je li to neko zaokružuje neku cjelinu? S druge strane sam protiv toga da se to isto dešava u Sarajevu, da na čelu svih institucija budu Bošnjaci, a nisu. Pogledajte državne institucije, od 2002. do 2006, kada je bila najžešća reforma u BiH, bilo je to sve prilično izbalansirano. Od 2006. do 2010. godine izgubili smo značajan broj pozicija zahvaljujući politici nekih faktora kojih danas uopšte nema ni u Parlamentu BiH. Od 2010. do 2014, kada je SDP bio ključni politički faktor kod Bošnjaka, mi smo izgubili toliko pozicija da danas imamo debalans mimo Ustava. Na SDA i našim partnerima je da to izbalansiramo i da se ponašamo u skladu sa Ustavom, na šta smo se i zakleli.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close