logo
bios

Tržište nam diktira uslove življenja, hrana nam je postala otrov…

Objavljeno prije 1 mjesec . u pet, jan 17th, 2020

Hidrogenizirana masnoća ili trans masne kiseline,čine direktan otrov za mozak,a sadrže ih barem pola od ukupne hrane u svakoj prodavnici.

Istraživajući brojne modele zdrave prehrane možemo doći do nekoliko piramida zdrave prehrane, u kojima nam je tačno definisano kako bi se trebalo hraniti. Svaka od njih nudi, reklo bi se, idealna rješenja, no u svakoj je upitna dugotrajnost raznolikosti i mogućnosti opcija. Ako tome pridodamo tradicionalno naginjanje predodređeno podneblju u kojem živimo, mogli bi se naći u mnogim zamkama. Ali krenimo od one piramide kojoj nas uče još u osnovnoj školi. Na dnu ili bazi piramide nalaze se namirnice koje bi trebale biti osnova ili baza prehrane (voće, povrće, žitarice), a na vrhu ono što bi svakako trebali izbjegavati ili jesti u manjim količinama (šećer, masti, ulja). Tako su i nutricionisti uzeli taj simbol. Podijelili su piramidu na 6 dijelova i kroz nju nam objašnjavaju neke zakonitosti unutar različitih načina prehrane.

piramida zdrave hrane

Međutim, ovo nije piramida najzdravije i najidealnije prehrane. Na primjer, istraživanja su pokazala, a brojni karcinomi i dokazali da žitarice – kao osnova većine piramida u tolikoj mjeri nas zakisele da su prekursor nastanka tumorskih ćelija. O kiselo baznoj ravnoteži smo dijelom već govorili, no zamislimo samo koliko tijesta dnevno unesemo (kroz kruh, peciva, pite i slično), a koje sve tegobe popratno imamo (nadutost, plinovi, depresija, promjene raspoloženja, debljanje isl.). No, ta tema bi svakako zauzela posebno detaljnije razmatranje i istraživanje. Stoga ćemo se ovdje zaustaviti.

Dalje, voće koje bi nas jutrom trebalo revitalizirati, probuditi naš metabolizam nažalost većinom pojedemo uz glavni obrok ili punog stomaka. Posljedica je proces truhljenja voća u našim crijevima i nemogućnosti iskorištavanja nutritivnih svojstava voća. Zato voće jedite na prazan želudac, nikako uz obrok. Povrće, obično prekuhano, zapravo izgubi potpuno nutritivnu vrijednost. Priča o crvenom mesu i masnoćama je toliko preuveličana da će većina ljudi pojesti 2 kg hljeba dnevno, ali ni 100 grama crvenog mesa sedmično. Neznanje nas upropaštava. A naša prehrana, danas, uglavnom izgleda obrnuto od onih navika koje bi trebale prevladavati, tj. koristi se najviše i previše rafiniranog šećera (čitaj otrov!), mlijeka i mliječnih proizvoda, te hidrogeniziranih masnoća.

Rafinirani šećer, spomenimo nakratko, dobiva se procesom rafiniranja, pri kojem se koristi masa poliakrilamida. Taj spoj je prekursor akrilamida, svrstanog u Skupinu 2 karcinogenih tvari, tj. kao tvar koja je vjerovatno kancerogena za čovjeka. Ova tvrdanja se temelji na rezultatima dugotrajnih istraživanja kako eksperimentalnih, tako i epidemiološkim. Spomenimo da se poliakrilamid svakodnevno primjenjuje u procesu pročišćavanja otpadnih voda, u proizvodnji pesticida, te procesu dobivanja nafte, ali i tekstilnoj industriji, emulzijama, aditivima za hranu, bojama, želatinoznim kapsulama u proizvodnji lijekova itd. Ovaj spoj nastaje i kod pečenja hrane u kojoj dolazi do redukcije šećera, kao što je pečenje hrskavog krompira (čips, smoki, krekeri, keksi…), hrskava korica mesa. Danas je toliko rasprostranjen da više ne govorimo o njegovoj zabrani postojanja u namirnice nego maksimalno dopuštenoj količini koja je propisana Zakonom o hrani i popratnim Pravilnicima. Dakle, radi se o jednom kumulativnom i konstantnom trovanju.

S druge strane hidrogenizirana masnoća ili trans masne kiseline,  čine direktan otrov za mozak. A sadrže ih barem pola od ukupne hrane u svakoj prodavnici. Pročitajte na etiketama pa ćete se i sami uvjeriti, u sastojcima mozete naći “hidrogenizirana masnoća ili djelimično hidrogenizirano biljno ulje”. Ova vještačka masnoća direktno izaziva kardio-vaskularne bolesti, uništava kardiovaskularno zdravlje, uništava zdrav, normalan rad živčanog sistema, izaziva poremećaje mozga, uzrokuje srčane udare. Ove masnoće su jedan od najistaknutijih i često glavnih sastojaka koji se dodaju u prehrambene proizvode. Izazivaju defekte na bebama i generalno nedostatak esencijalnih masnih kiselina i kod majke i fetusa. Stavljaju se u hranu namjerno, da bi se olakšao posao proizvođačima hrane. Dobivaju se vrenjem plina vodika kroz tekuće ulje soje ili druga biljna ulja i pri tome koriste katalizator, sredstvo koje ubrzava proces, i najčešće je to nikal. Tako ovim vrenjem, nikla i plina vodika, dobivaju se dodatni atomi vodika koji se vežu na molekule u ulju. Posljedica ovoga je da ta biljna ulja postaju čvrsta na sobnim temperaturama. S obzirom na to da su hidrogenizirane masnoće čvrste na sobnim temperaturama, pogodne su za proizvodnju margarina ili kao dodatak krekerima ili keksima. I opet sve ovo zbog interesa prehrambene industrije. Za krajnjeg konzumenta, potrošača, ove masnoće su tihi ubojica. Naše tijelo nema obrane od ovih masnoća jer one nikada prije nisu postojale do pojave u prehrambenoj industriji.

Stoga, dolazimo do šokantne činjenice da uz današnji tempo i način ubrzanog i stresnog života, trend zdrave prehrane najčešće predstavlja trend „fast food“ – brze hrane, koja je profitirala kroz svoje prehrambene lance u cijelom svijetu. Umjesto da sve što putem hrane unosimo u organizam, nas gradi i mijenja, a da o tome što smo unijeli ovisi naša snaga, naše zdravlje i naš život – mi smo postali robovi naših prehrambenih navika i počeli smo sami sebe polako, ali sigurno, njima i ubijati.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), zdrava ili pravilna prehrana je ona prehrana koja tijelu osigurava optimalan unos kalorija, vitamina, minerala i tekućine, te optimalan omjer bjelančevina, ugljikohidrata i masti, kako bi se osigurale potrebe organizma za gradivnim, energetskim i zaštitnim tvarima. S druge strane, to je svaka hrana od koje se nećemo akutno otrovati.

Kada uđete u supermarket i zagledate se u one predivne, sjajne jabuke, imajte na umu da uopće nisu tako svježe kako izgledaju. Prosječna im je starost 14 mjeseci. Egzotično voće koje „spava“ na ledu nije ništa svježije od onoga koje je odbačeno na polici. Led je tu samo iluzija; trik da pomislite da je voće svježije, upravo ubrano. Supermarketi su oko banana razvili čitavu filozofiju – ovisno o tome kakve je boje banana, ovisi i njihov uspjeh u prodaji. Primjerice, banana boje poznate kao Pantone 13-0858 (da, i banane imaju nazive), ili jednostavnije „živahna žuta“, slabije će se prodati od banana boje Pantone 12-0752, poznatije kao „ljutić“. U stvarnosti, niti jedna, niti druga nisu prava boja banane, barem ne svježe banane. Ovo su boje za koje su marketinški stručnjaci utvrdili da u percepciji prosjeka ljudi ostavljaju dojam svježih banana. Svježe banane, koje bi trebali konzumirati trebaju imati više zelene nego žute boje. Uz ovo, samo na odjelu voća i povrća, dnevno ste izloženi više od 3.000 različitih hemijskih aditiva. Uz to, znanstvena istraživanja su pokazala da čovjek godišnje u organizam unese oko 3 kilograma otrova. Da li je onda zdrava hrana ona od koje se nećemo akutno otrovati?

Gospodarsko tržište nam diktira uvjete pod kojima danas živimo, hrana nam je postala otrov, a ne naš lijek i način na koji ćemo se prehraniti, nego način na koji ćemo kumulativnim djelovanjem uništiti naš organizam. Kao dokaz tome govore brojne bolesti (ateroskleroza, osteoporoza, karcinom dojke i jajnika, karcinom prostate, srčani udar, moždani udar, karcinomi inducirani slobodnim radikalima iz prehrane itd.) koji sve više pogađaju mlade ljude do 27. godine starosti.

Prisjetimo se, koliko E brojeva smo u mogućnosti dnevno pojesti? Čak 3.000 samo na odjelu voća i povrća.

Piše: Vildana Semić Isaković

freshpress.info

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh