Sedam promjena koje će svijet iskusiti do 2030!

TRANSHUMANIZAM I BUDUĆNOST ČOVJEČANSTVA: Sedam promjena koje će svijet iskusiti do 2030!

Korporacije današnjice već kroje strategiju o budućim investicijama i tehnologiji kao što su umjetna inteligencija, umreženost svijeta preko interneta ili rast omogućen novim poslovnim modelima. Iako će mnogi od ovih trendova u ekonomiji biti podobni za porast broja investicija u idućih 5-10 godina, sve manje kompanija u obzir uzima revolucionarnu konvergenciju nespojivih trendova u tehnologiji, društvu i promjenama u njemu, te medicini i napretka u njoj, ne shvaćajući kako će evoluirati uzastopno i transformisati društvo. Ovakva će transformacija biti mutna, kompleksna i pomalo zastrašujuća, ali već imamo indikaciju budućnosti čovječanstva koja će nam identite spojiti u “transhumanizmu”.

Da bismo razumijeli ovu temu, naša VIG (Visionary Innovation Group) detaljno je pregledala tri temeljna stuba čovječanstva i kako će evoluirati u idućih 10-15 godina: naša tijela, misli i ponašanje. Nakon što smo identifikovali sile pokretačice koje će voditi do njihove temeljite promjene, izvukli smo tri koncepta koja iz njihovog konvergentnog razvića proizlaze. Naš glavni cilj bio je odlučiti na koji će način promjenjivo stanje ljudstva i transhumanizma utjecati na individualce, društvo, poslove i vlast.

Neki od trendova koji su se pojavili iz tog istraživanja su sljedećih sedam. Nadamo se da će u vašim skupinama započeti diskusiju i inovaciju.

• Naša tijela će se razviti.

Sljedećih nekoliko godina dovest će do znatnih promjena u tijelu koje će ljudima omogućiti da budu pametniji, snažniji i sposobniji nego sada. Pokretna elektronska oprema bit će jedan oblik nadogradnje tijela, ali če biti bolje od današnjih fitness-aplikacija i sprava. U budućnosti možemo očekivati leće koje slikaju ili snimaju klipove, univerzalne prevoditeljske sprave u ušima koje nam omogućuju komunikaciju širom svijeta, te egzo-odijelima koja nam povećavaju fizičku snagu. Također ćemo sve više koristiti robotske implantacije koje će varirati od mikročipova u mozgu i “neural lace-a”, do proteza kontrolisanih umom i potkožnim RFID-lipovima koji će korisnicima dopuštati da otključaju vrata ili šifre na kompjuterima samo mahom ruke. Ali, najmoćnija će promjena u našim tijelima biti biološka, zbog sve veće stope proučavanja ljudskog genoma, napretku u IVF-tehnologiji koja bi nam dopustila da odaberemo najinteligentnije-moguće embrije, te CRISPR-tehnologiju koja uređuje gene i koja će nam jednog dana možda dati priliku da izliječimo sve nasljedne bolesti.

Ovakva će unaprijeđenja u ljudskim tijelima dovesti do otpornijih i spremnijih jedinki, konstantno pod pritiskom rada. Također će voditi do poslovnih prilika za osobe sa ujačanim vještinama kao i one bez njih, te će imati znatan učinak na sportove koje za primat sebi stavljaju hijerarhiju po građi tijela. Već smo vidjeli početke toga s proteza-nogama, te pitanjima o njima, pogotovo da li trkačima daju veću brzinu i ubrzanje u odnosu na obične sportiste. Istovremeno će dovesti sa sobom i rizike, kao što su špiljunaža putem kamera u leći, ili još gore – stratifikacija ljudskog roda oko toga ko određeno unapređenje može priuštiti.

• Naš proces razmišljanja bit će brži i lakše ćemo ga iznositi u javnost.

Obje vrste BMI-sprava (Brain-Machine Interface), ona korištena kao odjevni predmet i ona koju ćemo dobiti implantacijom, razvijaju kompanije koje uključuju Neuralink Elona Muska, Facebook i DARPA-u. One će drastično promijeniti način na koji mi svakodnevno komuniciramo jedni sa drugima, kao i sa sopstvenim digitalnim mašinama. U sadašnjem svijetu, kada razgovaram sa drugima, ograničavaju me brzina govora i riječi na vrhu jezika. Kada komuniciram preko kompjutera ograničava me brzina kojom tipkam. BMI će sve to promijeniti… Da osposobi riječ brzu kao misao u svom originalnom, pravom stanju. Mark Zuckerberg opisao je taj scenarij ovako: “Danas, kad dijelimo iskustva s godišnjih odmora, objavljujemo fotografije i klipove. Sa BMI-spravama mogu podijeliti sa porodicom i prijateljima sve osjete i emocije s odmora”.

• Gamifikacija i bihevioralistička psihologija povećat će ljudsku produktivnost.

Veteranski inovatori kao što su UBER već posjeduju izvanrednu kombinovanu moć bihevioralističke psihologije, gamifikacije i umjetne inteligencije. U UBER-ove bihevioralističke tehnike spadaju redanje u iduću kolonu i s tim formiranje nekakve startne pozicije, tajnovitost stope profitabilnosti izvršenog zadatka (najčešće korišteno u kockanju), te koje vozačima daju nagrade, nalik nagradi Above and Beyond, koje otpuštaju dopamin. Tehnike gamifikacije kojima se ta kompanija bavi također uključuju i korištenje grafičkog interfacea koje vožnji daje kvalitet i osjećaj video-igre, kao i namjerno-nedostižne ciljeve koje podstiču dalju radnju za završetkom zadatka.

Čak su i vlade SAD-a i VB počele razmatrati ovakve taktike sa bihevioralističkim naučnicima. Iako su fokusirane na socijalne programe, ove grupe moraju biti promatrane da ne upadnu pod veći pritisak kontrole. Uz to, kao i uz primjenu ovih taktika na zaposlene i građane, nam je lakše vidjeti kako će biti implementirane na potrošače da češće i više kupuju. Do 2030 možemo očekivati potražnju za bihevioralistima u kadrovskim uslugama, kao i odjelcima za strategiju i konsultaciju.

• Bit ćemo empatičniji.

Usvajanje virtuelne realnosti može imati utjecaj u našem sopstvenom razviću sposobnosti da razumijemo ne samo svoju perspektivu, nego i drugih ljudi. Kao primjer, virtuelna realnost nam može pomoći da shvatimo trepet izbjeglica, dajući nam priliku da hodamo njihovim stopama, te nas tjerajući da reagujemo na nepravdu ili dajemo novac drugima češće. Također možemo očekivati da se postavimo u poziciju budućih verzija nas samih, gledajući kakvi ćemo biti 40 ili 50 godina unaprijed i koliko će znatna biti razlika ako mjesečno uštedimo svotu od 200 ili 2000 dolara. Možemo time u sadašnjost u sebe ugraditi vještinu štednje. BMI-sprave nam također mogu pomoći u jačanju sopstvene empatije prema drugima, ako tim istim ljudima iz sopstvenih umova budemo mogli uhvatiti njihovu perspektivu svijeta a ne da ih slušamo kako komuniciraju i pogrešno se izraze, odnosno mi pogrešno protumačimo njih.

• Ugledat ćemo početne napore ekstremne personalizacije i selektivnosti.

Već smo u marketing počeli viđati naprednu vrstu personalizacije, ali će se ona prebaciti i u našu budućnost – u skoro sve dijelove naših života. Kao primjer, uzimajući u obzir i dosije o prošlim kupovinama i lokacijama tih transakcija, trgovci i prodavači će moći koristiti filtere emocija koji bi, u skladu sa našom prijašnjom aktivnošću u određenoj radnji, mijenjali ton njihove poruke nama razumijevajući naše trenutno raspoloženje. Personalizacija će se također proširiti u naše domove, gdje trenutačno imamo smart-sprave koje dočaravaju “estetiku” svjetlom i muzikom. Na kraju ćemo vidjeti utjecaj AI-personalizacije na našu karijeru, te kako nam postaje vodič u poslovnim pozicijama sagledavajući naše prednosti i nedostatke u radnom ambijentu. Neizbježna je ekstenzivna personalizacija naše prehrane i lijekova, čim istu kroji genom sa informacijama o nama i našem tijelu. To će naposlijetku dovesti do masovne selektivnosti krojene našim tijelima i umovima, gdje ćemo mi svojim fizičkim postojanjem sebi ispunjavati potrebe i činiti usluge.

• Poslovne prakse će se drastično promijeniti.

Umjetna inteligencija svoje vidike će proširiti i u našu karijeru, fokusirajući se na smart-fabrike, Internet-industriju i slično. Većina će zaposlenika u jednoj kompaniji imati svog AI-suradnika s kojim će surađivati ili preko kojeg će izvršavati zadatak. Neki futuristi predviđaju da će do 2026.g. u rukovodstvu kompanije imati i inteligentnu mašinu. Integracija BMI-ja u radno mjesto dovodi sa sobom i pitanja o cyber-sigurnosti, a možda budemo vidjeli i scenarije u kojim kompanije sponzorišu nootropske pomagače i sprave za neurosimulaciju, radi usavršavanja koncentracije radnika, kao i brzine kojom prikupljaju vještine.

• Više ćemo razgovarati o društvenim vrijednostima.

U vremenu u kojem se sve navedene vrste tehnologije razvijaju i utječu na naša tijela, misli i ponašanje, društvo će se priključiti u sve više rastućem filozofskom diskursu o našoj vrijednosti – pogotovo o tome šta smo kao individualci, država, vrsta. Šta najviše cijenimo? Inteligenciju, osjećaj potpunosti, uspjeh, sreću, kvalitetan život za sve nas ili nešto drugo? Sa sve-dostupnijim alatima da ovakve scenarije i sami kreiramo, neki će se morati brinuti za druge. Kao primjer: ako jedna država odluči da sagradi naciju superinteligentnih i fizički-unaprijeđenih građana, hoće li i ostale slijediti znajući da nemaju drugog izbora? Ovo pitanje, kao i sva ostala koja se dotiču toga ko smo kao ljudi i šta cijenimo u našim društvima imat će iznimno kompleksne odgovore.

Jeste li spremni da budete isklesani u superiorno ljudsko biće? Frost & Sullivan detaljno istražuje tu temu, kao i mnogobrojne druge, u nedavno-objavljenom istraživanju imena “Transhumanism: How humans will think, behave, experience, and perform in the future, and the implications to businesses.” Ako biste željeli da sami detaljnije istražite ovu temu, možete pristupiti istražuvanju ovdje.

Ovaj članak napisan je uz pomoć Lauren Taylor, glavnoj savjetnici u “Frost & Sullivan Visionary Innovation Group”.

Sarwant Singh je vođa operacija kompanije “Frost & Sullivan” na Bliskom Istoku, u Africi i Južnoj Aziji, kao i jedan od njenih upravljača.

Izvor: Forbes, Prevod: Adnan Bratić (Preokret)
Foto: Pixabay