Speed u BiH sve omiljeniji: Koriste ga oni koji nemaju novca, priprema se u lavorima…

Ekspanzija korištenja amfetamina u BiH ne zaustavlja se u posljednjih deset godina, pokazuju to izvještaji policijskih agencija i Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo

Skoro svaka policijska akcija zapljene psihoaktivnih supstanci na području Bosne i Hercegovine završava pronalaskom amfetamina speed (psihostimulans iz skupine amfetamina). Pokazuju to i zvanični podaci Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) koja je u prošloj godini zaplijenila 31 kilogram amfetamina, dok je u istom periodu zaplijenjeno “samo” 18 kg marihuane, što predstavlja neku vrstu presedana u svijetu jer je kanabis tradicionalno najviše zaplijenjena droga. Slijede je kokain i heroin, ali kod nas je situacija nešto drugačija.

KUĆNA RADINOST

Sarajevski MUP je u maju ove godine zaplijenio 850 grama amfetamina, slijedi ga marihuana koje je zaplijenjeno stotinjak grama manje, a trend dominacije amfetamina prisutan je i u ostalim mjesečnim izvještajima. Slične rezultate zapljene imaju i ostale policijske agencije u našoj zemlji.

”Evidentan je porast prisustva sintetičke psihoaktivne supstance amfetamin, što pokazuju i statistički podaci o količini oduzetog amfetamina kroz proaktivan rad policije na terenu. Kao mogući razlog za porast navedene opojne droge na području Tuzlanskog kantona može se navesti relativno povoljnija cijena u odnosu na druge psihoaktivne supstance i u odnosu na zemlje regiona, kao i porast trenda individualne proizvodnje amfetamina u tzv. improviziranim prostorijama. U njima se prerađuje amfetaminska baza, što u konačnici znači i veću količinu amfetamina različitog kvaliteta, što dalje utiče na njegovu dostupnost i cijenu”, kazali su nam iz MUP-a TK-a.

O ekspanziji korištenja amfetamina bivši inspektor Odjeljenja za borbu protiv narkomanije MUP-a Kantona Sarajevo Džemal Murga kaže da ga koriste oni koji nemaju novca.

– Još u vrijeme dok sam ja radio, primijećena je pojava domaće proizvodnje droge uličnog naziva speed, ali je u posljednjih nekoliko godina to otišlo na mnogo veće razine. U moje vrijeme nije bio ovoliki broj konzumenata amfetamina. Ovi koji imaju para koriste kokain, ko nema, koristi amfetamine, a više je ovih koji nemaju novca. Prije su dominirali marihuana, hašiš i heroin, ali su sada vremena drugačija. Amfetamin se pravi u kućnoj radinosti, rade to u lavorima, a da bi povećali količinu, dodaju svega, od kalodonta do pudera samo kako bi povećali masu. Čak se i ne osuši, a oni ga prodaju, onako gnjecavog. Zbog toga je jeftin i široko dostupan, istakao je Murga.

Amfetamin spada u grupu izuzetno opasnih psihostimulanasa, a ovisnost je bolest koja završava smrću, u ovom slučaju prvenstveno zbog zatajenja srčane funkcije, odnosno endema pluća, ističe Nizama Šukurović, specijalista neuropsihijatrije i direktorica JU Zavod za bolesti ovisnosti KS-a, koja se u svom svakodnevnom radu susreće sa osobama koje koriste ovu ilegalnu supstancu.

Do nje i Zavoda, nažalost, dolaze tek onda kada im je život u opasnosti, a najčešće je to u kolima Hitne pomoći. Kada i na koji način će neko doći u životnu opasnost, nikada se ne zna, jer je nemoguće znati šta se tačno nalazi u supstanci koju direktno unosimo u organizam.

Nizama Šukurović: Sve više mladih koristi amfetamin

– U posljednjih 10-ak godina unazad patologija nam se totalno promijenila. Heroinskih ovisnika imamo sve manje, dok je sve veći broj mladih ljudi koji koriste amfetamine i slične supstance. Stasava jedna vojska mladih koji ne samo da uzimaju amfetamin nego ga skoro uvijek kombinuju sa drugim supstancama poput alkohola, zbog čega se stvara jedna vrlo teška i pogubna klinička slika, naglašava Šukurović.

Prikriveni istražitelji

Inače, nabavna cijena kilogram speeda je 2.500 do 3.000 eura. Podsjetimo da su pripadnici SIPA 2019. u akciji Kafa oduzeli 22 kilograma speeda i uhapsili jednu osobu na području Sarajeva zbog sumnje da je proizvodila i prodavala drogu. Iste godine je policija u Istočnom Sarajevu zaplijenila 40 kilograma droge, od čega je šest i po bio speed. Dileri speed kriju u čarapama, frižideru, a često ga zakopavaju i u zemlju.

Zbog šverca speeda Dario Markočević, zvani Ćuna, iz Teslića je osuđen na 12 mjeseci. On je drogu prodao prikrivenim istražiocima. On je telefonom obavijestio prikrivene istražioce da će im prodati kilogram speeda po cijeni od 2.500 do 2.600 eura. Na tri godine robije je osuđen Kristijan Majstorović koji je prethodno uhapšen u akciji Teatar skupa sa Anđelkom Miličevićem i Milanom Mitrovićem, kada su oduzeti 3,3 kilograma skanka, 1,1 kilogram speeda, 100 grama kokaina, dva kilograma eksploziva i novac raznih valuta.

Izvor: Oslobođenje