Pravni eksperti za BUKU
Napad na ustavni poredak već je regulisan zakonom
Nakon odluke Narodne skupštine Republike Srpske da van snage stavi odluke visokog predstavnika u BiH, te da ne objavljuje u Službenom glasniku ono što on donese kao obavezu, reagovao je visoki predstavnik u BiH Cristian Schmidt. On je odluke Narodne skupštine stavio van snage te nametnuo nekoliko izmjena Krivičnog zakona BiH.
Jučerašnjom odlukom od danas je Izmjenama i dopunama krivičnog zakona BiH predviđena sigurnosna mjera zabrane: prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, oduzimanje odlikovanja, zabrana obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelomično finansira iz javnih sredstava; i zabrana stjecanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelomično finansira iz javnih sredstava za osobe koje narušavaju ustavni poredak. Ranije je u zakonu za počinjenje ovog krivičnog djela bio uslov da se to radi upotrebom sile ili prijetnjom upotrebom sile, a sada je počinjenje krivičnog djela moguće i ako je to urađeno na “neki drugi protupravan način”.
Visoki predstavnik je juče nametnuo i član 203 a) prema kojoj će se službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem tijelu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, “kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.”
Mjere sigurnosti su iste kao i u prethodnom članu zakona, a slične su odredbe i za osobe koje ne provode presude Ustavnog suda BiH.
Odluke visokog predstavnika za BUKU komentarišu pravni eksperti i advokati Asim Crnalić i Vlado Adamović.
Advokat Crnalić kaže kako nije oduševljen izmjenom koju je napravio visoki predstavnik u opisu krivičnog djela “napad na ustavni poredak” odnosno na djelo iz člana 156 Krivičnog zakona BiH.
“Pojmovi, ili sintagma ili na drugi protupravan način nisu dovoljno određeni za primjenu u sudskom postupku. Trebao je pisac teksta navesti svaku konkretnu radnju kojom se ugrožava ustavni poredak BiH. Koristeći opće pojmove omogućio je arbitrarnu primjenu. Gdje god je arbitrarna primjena nekog propisa postoji mogućnost i ozbiljnih pogrešaka u donošenju sudskih odluka. Visoki predstavnik ima pravnu službu i moja je pretpostavka da njegovi stručnjaci znaju o čemu je riječ. Ovo što sam rekao da je trebalo učiniti bilo je moguće učiniti i ne bi ta norma bila preopterećena riječima, ovako je ovo pitanje i dalje ostalo neriješeno. Ovo je samo malo više od ništa”, rekao je Crnalić za BUKU.
On je vrlo zadovoljan mjerama sigurnosti koje prate primjenu člana 156.
“To je efikasan način da se discipliniraju neodgovorni političari i drugi javni djelatnici iz državnog sektora koji ne vode računa o tome na koji način predlažu odluke ili na koji način javno govore o delikatnim političkim pitanjima, isto to se odnosi i na članove 113 i 114 koji su jasno definirani i nemam nikakvih primjedbi, to je nepoštivanje odluka naših sudovi i član 203 a) koji se odnosi na neprovođenje odluka visokog predstavnika. Pravne posljedice osude koje su predviđene u ovim članovima će biti dovoljna prijetnja svakome kome padne na pamet da osporava odnosno da ne izvršava sudske odluke ili da ne izvršava odluke visokog predstavnika”, pojašnjava Crnalić.
Advokat i bivši sudija Vlado Adamović za BUKU kaže da odluka o stavljanju van snage zakona koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske opravdana, ali da je odluka koja se tiče podrivanja Ustava nepotrebna.
“Jer je sve to već bilo riješeno krivičnim zakonom BiH, zabunu je stvarao javni narativ oko aktivnosti koje su proglašavane državnim udarom pa bi onda druga strana rekla nema državnog udara jer nema sile a zaboravilo se da cijelo vrijeme u krivičnom zakonu BiH postoji zloupotreba položaja i ovlaštenja odgovornih osoba i da su se sve te radnje mogle procesuirati i ranije kroz razne zloupotrebe”, kaže Adamović.
Promjena u članu Krivičnog zakona BiH koja se odnosi na napad na ustavni poredak je minimalna i ona se sada proširuje od napada “upotrebom sile ili prijetnjom upotrebom sile” na bilo koju protupravnu aktivnost. No, to je, kaže Adamović bilo i ranije regulisano zakonom.
“Mislim da to nije bilo neophodno mijenjati zato što je protupravno donošenje zakona vezano za suprotnost tog zakona i Ustava, to se moglo rješavati i zloupotrebama položaja i ovlaštenja. Ovo je sad samo precizirano i prebačeno u ozbiljniju zonu, ali moglo se to i ranije riješiti. Bile su razne zloupotrebe, dakle mogao si onoga ko je inicirao procesuirati, mogao si predsjednika parlamenta procesuirati, onoga koji je stavio na dnevni red nešto što je suprotno Ustavu takođe pozvati na zloupotrebu tako da to otvara neko šire polje koje ne znam je li trebalo u ovom momentu”, kaže Adamović.
Upitan da li su Schmidtove današnje odluke dobre kaže da su pozitivne za građane BiH.
“Zato što je ovim zakonom ljudima bilo onemogućeno da ostvaruju individualna prava, pristup ustavnom sudu ograničen i tako dalje, to nema veze s politikama. Zamisli da ti imaš spor sa svojim bratom oko vrijednosti imovine 10 miliona i ne možeš da dođeš do Ustavnog suda, u tom kontekstu treba posmatrati cijelu situaciju. To što je Dodik uradio je očigledno bila intencija da se počne razgovarati o Ustavnom sudu, znao je on da će se ovako završiti”, kaže Adamović.
Nakon ovih odluka visokog predstavnika brojni političari iz Republike Srpske osudili su ove podeze, nazivajući visokog predstavnika nelegitimnim.
Buka
