Propuštene šanse na sastanku na vrhu Europske političke zajednice: nisu održani bilateralni razgovori predstavnika Armenije i Azerbajdžana, kao ni Srbije i Kosova. No zato je Ukrajina ponovo dobila podršku.
Bernd Riegert, dw.com
I trećim sastankom na vrhu Europske političke zajednice (EPZ), utemeljene prije godinu dana u Pragu, dominirala je jedna tema, barem u javnim izjavama: obrana Ukrajine protiv ruske agresije koja sada traje već više od 18 mjeseci.
Najpoželjniji partner za kratke bilateralne razgovore i ovoga puta je bio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Smisao Europske političke zajednice nije donošenje formalnih zaključaka ili izjava, nego da bude svojevrsni diplomatski sajam. Ondje se omogućuju susreti šefovima država i vlada koji se inače ne sastaju tako često. Zato u toj zajednici nije samo 27 država članica EU-a nego i još 10 kandidatkinja za prijam u EU te 10 država koje to žele postati.
Ukratko, zastupljene su sve europske države osim Rusije i Bjelorusije. Jasan signal ovog formata je: ovo je antiruska koalicija.
Zabrinutost za jedinstvo Europe
U Granadi se osjećala zabrinutost da bi se koalicija mogla početi osipati. Iz Mađarske, Poljske, a možda uskoro i iz Slovačke, čuju se kritički tonovi što se tiče podrške Ukrajini. Pojedini europski diplomati, koji ne žele da im se navodi ime, čak smatraju da bi se to raspoloženje moglo proširiti i na druge dijelove Europe. I u Španjolskoj, zemlji domaćinu ovog sastanka na vrhu, čuju se kritički tonovi građana koji pitaju kada i kako treba biti okončan rat u Ukrajini.
No velika većina EPZ-a i dalje se zalaže za složnost i pobjedu Ukrajine protiv Rusije. Pojedine zemlje su Kijevu obećale više oružja i opreme za zimu. Ukrajinski predsjednik Zelenski je oprezno formulirao: „Najveći izazov koji ovdje vidimo je očuvanje jedinstva Europe kako bismo osigurali sigurnost i stabilnost naše zajedničke europske kuće.” On je prije nego što je napustio Granadu izrazio uvjerenje da će njegova zemlja uskoro početi pregovore o pristupanju EU-u.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel je ovoga tjedna u intervjuima kao mogući termin prijama u EU navodio 2030., i to ne samo za Ukrajinu i Moldaviju, nego i za šest balkanskih zemalja. No Michel je istodobno priznao da Unija u svom sadašnjem obliku nije u stanju primiti nove članice. Zato se na današnjem sastanku na vrhu EU-a u Granadi vijeća o nužnim reformama procesa odlučivanja i zajedničkog proračuna.
Razgovori koji se nisu održali
Na sastanku EPZ-a se diskutiralo i o razvoju događaja u SAD-u, gdje bi zbog krize u Kongresu moglo doći do otezanja sa slanjem daljnje pomoći Ukrajini. Bez novca koji je američki predsjednik Joe Biden obećao Kijevu Ukrajina ni u kojem slučaju ne može pobijediti Rusiju, smatraju vojni stručnjaci. Ukrajinski predsjednik Zelenski izrazio je uvjerenje da se i dalje „100 posto” može osloniti na podršku Bijele kuće i oba doma Kongresa.
Pored mnogih održanih informativnih razgovora u Granadi veliku pozornost su izazvala dva koja nisu održana. Predsjednik Azerbajdžana Ilham Alijev nije došao na samit, mada se u Granadi trebao sastati sa svojim armenskim kolegom Nikolom Pashinyanom, uz posredovanje Francuske, Njemačke i EU-a.
Charles Michel je rekao da je „šokiran” agresijom Azerbajdžana u Gorskom Karabahu i obećao je veću pomoć Armeniji, također i za zbrinjavanje izbjeglica. EU nastoji približiti Europi Armeniju, koja je do sada imala bliske odnose s Rusijom.
Ni Srbija i Kosovo nisu razgovarali
Drugi neodržani sastanak je onaj kosovske predsjednice Vjose Osmani i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. Osmani je rekla da je Kosovo žrtva srbijanskog napada i da nema smisla susresti se s „agresorom” Vučićem. Ona je zatražila da EU najprije uvede sankcije Srbiji. Vučić je pak samo lapidarno rekao da će kriza biti riješena i da, osim toga, želi pregovarati jedino s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem.
Prema kosovskom Ustavu, predsjednica Osmani ima uglavnom reprezentativne zadaće. Posljednjih tjedana su porasle napetosti između Srbije i Kosova, koje Beograd smatra svojim teritorijem.
Prije tjedan dana je 30-ak srpskih gerilaca napalo kosovske policajce u jednom selu na sjeveru Kosova, pri čemu je ubijen jedan kosovski policajac. Nakon toga je kosovska policija u sukobu ubila tri srpska gerilca. Srbija je navodno rasporedila dodatne trupe na granicu prema Kosovu. NATO je pojačao svoje mirovne postrojbe KFOR, koje broje 3.400 pripadnika, kako bi mogao odgovoriti na napetosti. Na političkom parketu u Granadi je o tome vladala šutnja, što je propuštena šansa.
Baerbock: “Mora se nastaviti politički proces”
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock je početkom ovoga tjedna upozorila: „Između Srbije i Kosova ne smije doći do daljnje eskalacije. Mora se nastaviti politički proces.” Ona je pozvala Srbiju da smanji svoje trupe na granici prema Kosovu. Beograd pak kaže da su te postrojbe opet vraćene na normalni opseg.
Kosovska ministrica vanjskih poslova Donika Gervalla-Schwarz je u jednom intervjuu rekla da na Balkanu prijeti novi rat ako će EU i NATO trpjeti postupke Srbije. Predsjednica Kosova Osmani u Granadi nije govorila u tom smislu.
I Srbija i Kosovo žele ući u Europsku uniju. Srbija već pregovara o članstvu. Kosovo je trenutačno samo mogući kandidat, među ostalim i zato što njegovu neovisnost nisu priznale sve članice EU-a.
Koji je smisao EPZ-a?
Unatoč malim konkretnim rezultatima politički analitičar Steven Blockmans iz briselskog trusta mozgova “Centre for European Policy Studies” smatra da ovaj format labavo povezane Europske političke zajednice ima smisla. „Pozitivna je već sama činjenica da se i dalje sastaje, da se drže otvorenima mogućnosti za susrete i moguće konstruktivne pristupe. Bez takvih susreta uopće ne bi bilo ni takvih mogućnosti. To je ono što bi rekli zagovornici EPZ-a”, kaže Blockmans u razgovoru za DW.
Idući sastanak na vrhu će se sigurno održati, i to u Velikoj Britaniji. Točan datum i mjesto održavanja još nisu utvrđeni.
dw.com
