BiH u dugovima do guše, novac ide na fotelje
Prema podacima Centralne banke BiH zaključno sa julom ove godine, vanjski dug BiH iznosi 7 milijardi i 229 miliona KM.
Najveći dio se odnosi na dugovanja međunarodnim i regionalnim finansijskim institucijama. Ako se uzme u obzir da je prije tri godine, dakle prije prethodnih opštih izbora taj dug iznosio 5 milijardi i 234 miliona KM, a novoj vlasti trebalo da se konstituiše gotovo godinu dana, prosječno nas je ova vlast godišnje zaduživala milijardu KM.
Prema izvještaju Centralne banke BiH za prvo polugodište ove godine vanjski dug BiH iznosi više od 3,5 milijardi eura. Ukoliko se zbroji i unutrašnji dug, BiH je zadužena oko 11 milijardi eura. U posljednje dvije godine dug je povećan za jednu trećinu, uglavnom zbog zaduživanja kod međunarodnih finansijskih institucija. No problem je što se novac od kredita koji se podižu troši na javnu administraciju, a nema ulaganja u oporavak privrede ili otvaranje novih radnih mjesta.
„Privreda je u kolapsu i nećemo se očigledno i dalje time baviti. Nama će samo pare ići da ova administracija i ogromna birokratija ’funkcionišu’ i da se sačuvaju fotelje. Za mene je porazan podatak za tako malu privredu ovoliko blokiranih računa. Jer za privredu para nema, grcaće i dalje, duguju im vlade, onda oni duguju dalje, i tako jedni drugima, i idemo u spiralu nelikvidnosti, nesolventnosti. I dalje se vrtimo u tom kovitlacu, a rezultat je ovoliko blokiranih firmi za koje niko ne zna kako će uopšte izaći na zelenu granu“, kaže ekonomistica Svetlana Cenić.
Rate za kreditna zaduženja iz godine u godinu rastu, a građani koji nemaju apsolutno nikakav uticaj da zaštite sredstva koja uplaćuju kroz razne dadžbine, pesimistično zaključuju da ni njihovi unuci neće moći otplatiti rastrošnost sadašnjih političara.
Ekonomisti upozoravaju da je BiH već u dužničkom ropstvu, ali ništa ne čini da poboljša situaciju. Profesor Milenko Stanić upozorava da BiH ide putem Grčke i Portugala.
„Imovine za prodaju uglavnom je nestalo, posebno u RS, nešto resursa je sačuvano u Federaciji BiH, kao što su Telekom i Elektroprivreda. Ostala je mogućnost kreditnog zaduženja. Međutim, prethodna kreditna zaduženja su toliko visoka da pristigle rate za otplatu tih ranije uzetih kredita su tolike da jednostavno ulazimo u jedan krug začaranog dužničkog ropstva“, navodi Stanić.
Bez plana za izlaz iz ekonomske provalije
Profesorica Azra Hadžiahmetović i zastupnica u državnom parlamentu kaže da vlast u BiH nema ni volju ni plan da zemlju izvuče iz ekonomskog kolapsa.
„Ima dovoljno stručnih ljudi i dovoljno potencijala, ali, nažalost, nema dovoljno političke volje kod ključnih sudionika na političkoj sceni u BiH, dakle onih koji i nose odgovornost za trenutno stanje stvari, da se suoče sa ekonomskom situacijom. Ne postoji dovoljno ni političkog konsenzusa niti filinga o opštem interesu. To je ono ključno što nedostaje u neophodnom startu da se suočimo sa posljedicama teškog ekonomskog i socijalnog stanja“, ocjenjuje Hadžiahmetović.
Na nerad vladajuće strukture upozorava i ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić.
„Vlasti BiH gotovo da nisu ništa uradile na tri neophodna cilja koja su trebali poduzeti. To su finansijska konsolidacija, pokretanje neophodnih ekonomskih i političkih reformi i privlačenje stranih investicija. Neminovno je kresanje ogromne potrošnje koja ide skoro do 50 posto od ukupnog GDP-a“, upozorava Hasić.
I ovog ljeta radnici svakodneno štrajkuju zbog neisplaćenih plaća i uništavanja preduzeća. U julu ove godine blokirano je više od 62.000 računa preduzećima. Niti na ovu situaciju vlast nema odgovor. Ekonomistica Svetlana Cenić kaže:
„S jedne strane pare se rasipaju. Kad zatreba, onda se lijepo sagnu, poljube ruku, trče da ispune sve uslove – jer treba para. A onda se busamo kako smo mi veliki, snažni, jaki, mi ćemo pokazati cijelom svijetu… Kojem cijelom svijetu, kad te cijeli svijet finansira? Hajdemo vratiti to privredi, pa kad privreda tako ojača, biće i vama, i meni, i svima će biti.“
No, poražavajući podaci nisu zabrinuli političare koji su već drugi mjesec na godišnjim odmorima. Zasluženo, kažu – morali su ove godine preživjeti i proteste gladnih i nezadovoljnih građana.
Tekst je preuzet sa RSE
