ZAOKRET Opozicija vidi šansu u srbovanju i nacionalizmu! A Dodik? Investicije za naivne
Kraj 2019. godine i početak 2020. nagovještava i neke nove politike u Republici Srpskoj.
MILOVAN MATIĆ / Buka
Tačnije, sudeći prema onome što smo mogli čuti i vidjeti od opozicionih i političara na vlasti, polako se dešava jedna zamjena uloga. I ona svakim danom postaje sve vidljivija.
Pa se tako opozicionari, posebno oni najglasniji, sa polja ekonomije i borbe protiv korupcije, sve češće prebacuju na nacionalne teme. U posljednja dva mjeseca, svjedoci smo pokušaja opozicionih političara da se etabliraju kao nacionalisti, patriote, vjernici, zaštitnici Srba… Ne propuštaju nijedan trenutak da to urade.
U isto vrijeme, masovno se trude prezentovati ogromnu količinu informacija koje umanjuju srpstvo vladajuće garniture, njihovu posvećenost očuvanju srpskih interesa, prikazujući vladajuću strukturu kao izdajnike nacionalnih principa i interesa.
Tako predstavnici opozicije uče vladiku srpstvu i pravoslavlju. Otvoreno daju podršku četničkom pokretu. Pozdravima „merhaba“, „bok“, „selam alejkum“, te koristeći razne rekvizite koji asociraju na islam, pokušavaju Miloradu Dodiku i SNSD-u prišiti etiketu izdajnika, koju su donedavno vlasti prišivale njima.
Naravno, sve je to prepisano upravo od onih koji vrše vlast u Republici Srpskoj, odnosno od SNSD-a, koji je godinama na ovakvim politikama dobijao izbore.
Ipak, koliko je opozicija u mogućnosti da kvalitetno odigra igru koju je započela? Koliko opozicionari, posebno oni mlađi i najbučniji, imaju vještine i mogućnosti da pobijede SNSD i Dodika na terenu na kojem su ovi do sada besprekorno vladali.
Teško je reći, ali, prema mišljenju stručnjaka i onih koji godinama prate političku scenu u BiH, već u prvim koracima oni izgledaju neubjedljivo, dok u isto vrijeme gube podršku glasača koji su im bili naklonjeni upravo zato što su se donedavno suprostavljali nacionalističkim politikama SNSD-a.
O tome je govorio i novinar iz Banjaluke Almedin Šišić, koji navodi da političari opozicije misle i vjeruju da će pobijediti Dodika i SNSD na nacionalističkom narativu – što je njihova velika politička greška.
„Kao najistureniji od njih, Draško Stanivuković, možda, samo možda i može postati gradonačelnik, ali Dodika i SNSD naprosto ne mogu da pobijede njihovim oružjem, već samo zdravim politikama, na duge staze. No, gladni vlasti, moći i beneficija, mladi političari iz RS nemaju vremena i srljaju iz greške u grešku“, prokomentarisao je Šišić pojačanu nacionalističku retoriku među opozicionarima, posebno onima mlađe generacije.
Politička analitičarka Tanja Topić objašnjava za portal BUKA da je ovu vrstu zaokreta, koji prave pojedine opozicione stranke i njihovi predstavnici, ka nacionalnom kursu, ka bildanju nacionalnih mišića, forsiranju srpstva i srpskog nacionalnog identiteta, napravio svojevremeno i Dodik, kada je promijenio svoju priču i politički kurs. Ona podsjeća da je Dodik sam rekao da, kada je pričao o ekonomiji, nije nailazio na plodno tlo kod glasača.
„Čini mi se da opozicija smatra da je način na koji su oni težište svog djelovanja do sada usmjeravali neispravan. To je bila borba protiv kriminala i korupcije, ekonomija… Sve se to njima nije isplatilo ni na koji način i zbog toga oni sada misle da SNSD i vladajuće stranke mogu pobijediti na njihovom terenu“, navodi Topić.
Prema njenim riječima, ovakvi nastupi opozicionara teško da će im donijeti neke poene i pogurati ih naprijed u smjeru u kom oni to priželjkuju.
„Mislim da je ovaj zaokret opozicije i forsiranje ove priče vrlo pogrešan i to iz prostog razloga, a to je da ljudi odavde odlaze zbog takvih stvari. Oni su jasan odgovor dali na tu priču. Ljudima je dosta takve vrste retorike. U isto vrijeme i stvarni život pokazuje da ljudi upravo iz političkih, ali i ekonomskih razloga, odlaze sa ovih prostora“, kaže Topić.
Tako političari SNSD-a, a najviše Milorad Dodik, osjetivši da su dijelom poklopili nacionalne teme u dosadašnjim nastupima, a da bi nove mogle samo da izazovu revolt kod izbornih apstinenata, sve glasnije se razabacuju pričama o milijardama maraka, investicijama, ekonomskim politikama, jačanju privrede, povećanju plata, demografskoj obnovi… Svemu onome što nisu do sada radili, a trebalo je.
Prema mišljenju analitičara, ovo je još jedan pokazatelj da je vlast i ovog puta bolje detektovala puls naroda, koji je zamoren nacionalnim pričama i čije interesovanje više ne može zadržati samo priča o srpstvu. Zbog toga je i, kako kažu, SNSD krenuo nametati teme investicija, razvoja, ekonomskog preporoda, demografske obnove, itd.
Naravno, sve to su do sada prezentovali i opozicionari, ali izgleda u pogrešno vrijeme.
Na ovo ukazuje i naša sagovornica, Tanja Topić, koja je takođe primijetila blagi zaokret u politikama SNSD-a, čiji predstavnici sve češće pričaju o temama koje danas, čini se, više interesuju građane od onih nacionalnih.
„Na drugoj strani, SNSD se etablirao kao ekskluzivni zaštitnik nacionalnog identiteta i sad prave tu neku vrstu zaokreta ka investiranju i ekonomskim pričama, što pokazuje svu apsurdnost političkog djelovanja na ovom prostoru. Vladajuće stranke su imale sve mogućnosti i sav prostor da pokažu na djelu, a ne u retoričkom smislu, koji se dosad odnosio samo na nacionalne teme, svoju spremnost za ekonomsko osnaživanje prostora, za poboljšanje životnog standarda…“
Topić dodaje i da je Milorad Dodik i ovaj put bolje osjetio trenutak za promjenu kursa, iako on neće odustati od nacionalne retorike, ali je sad već vidljivo da polako skreće u ekonomski populizam u želji da zadrži glasače, ali i da ne natjera apstinente da glasaju protiv njega.
„Dodik vrlo dobro osjeća puls građana, s tim da se situacija ne može posmatrati pojednostavljeno zbog niza faktora. Mi imamo vrlo nizak nivo političke svijesti prosječnog građanina, pa imamo ogromnu mogućnost manipulisanja, nizak stepen političke kulture, naslijeđe autoritarizma. Sigurno je da Dodik bolje opipava taj puls građana, ali svakako tu postoji jedan čitav niz faktora koji idu njemu u prilog. Mi imamo visak broj apstinenata, vrlo nizak nivo osviješćenosti i za većinu građana je još uvijek bitna ta dominantna nacionalna osviješćenost, dok se u isto vrijeme zgražaju nad ekonomskim uslovima i socijalnim standardom i u suzama ispraćaju svoju djecu koja odlaze raditi u inostranstvo. Postoji tu mnogo proturječnosti i tih slojeva koje treba skidati da bi se dao odgovor na to pitanje“, rekla je Topić i zaključila da je na političarima da osjete trenutak u kojem je najbolje plasirati određene politike.
Novinar Vladimir Šušak smatra da se kod nas konstantno vode kratkoročne i populističke politike, koje partije i njihovi predstavnici mijenjaju u zavisnosti da li su na vlasti ili u opoziciji.
„Ciklično se mijenjaju prioriteti u svim strankama i to često zavisi da li su oni na vlasti ili u opoziciji. Često se kod nas dešava da kad neko osvoji vlast poseže za onim politikama i narativima koji su u potpunoj suprotnosti od dosad viđenog i izrečenog, a sve to rade u nadi da će se duže održati na vlasti. Naravno, tu nije bitno koliko će se od toga uraditi, već da se pošalje poruka i stvori privid neke politike. To se vidi iz rezultata bilo koje vlasti u ovoj zemlji, koji su poprilično siromašni“, rekao nam je Šušak.
On navodi da je najbolji primjer za ono što govori zamjena uloga na nivou BiH između SNSD-a, s jedne, i PDP-a i SDS-a, sa druge strane. Kako kaže, nakon što su zamijenili dresove u Savjetu ministara, u isto vrijeme su promijenili i narative.
„Kada izgube vlast, političari dobiju više slobode da se okreću nekim drugim temama, posebno kada je riječ o vlasti na nivou BiH. To se upravo desilo sa ovim strankama koje su izgubile vlast na nivou BiH, sa SDS-om i PDP-om. Naravno, tu ima još faktora. Mi vidimo da, dok su ove stranke vršile vlast u institucijama BiH, one su pričale o ekonomiji, a čim su otišli u opoziciju, promijenili su ploču i krenuli sa populističkim nacionalizmom. Isto to su radili predstavnici SNSD-a dok su bili opozicija na državnom nivou. Oni su cijelu svoju politiku bazirali na nacionalnim porukama, priči o izdajnicima i patriotama, a čim su zasjeli na vlast, okreću se ekonomiji“, navodi Šušak i zaključuje:
„Sva ta retorika nama pokazuje da mi nemamo neku stvarnu političku alternativu. Ružno je reći i ne volim da kažem svi su isti. Jer, nemoguće je da su svi isti i ne mogu biti, ali generalno, oni tako promovišu te politike koje se na kraju svode na isto i sa čim svi mi nemamo napretka već decenijama. Čini mi se da se političke stranke, u zavisnosti od njihove pozicije, okreću temama koje im je lakše plasirati u javnost u datom trenutku, a ne onima koje im mogu biti dugoročno isplativije.“
