Ko će da bude partibrejker na proslavi 70. rođendana NATO? I da li je taj vojni savez zaista doživio „moždanu smrt“? Rođendanski samit Alijanse koji se održava u Londonu 3. i 4. decembra nosi sa sobom brojne izazove.
Malo je vjerovatno da je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg očekivao nekakvo izvinjenje od predsjednika Francuske Emanuela Makrona kada su se njih dvojica sreli u Parizu. Njih dvojica su prošlog četvrtka 28.11. između ostalog razgovarali i o onoj, sada već ozloglašenoj izjavi francuskog predsjednika da je Alijansa u stanju “moždane smrti”.
„Možda nam je i bio potreban poziv na buđenje”, prkosno je izjavio Macron stojeći pored šefa NATO na konferenciji za novinare u Parizu. Sugerisao je i to da bi Alijansa trebalo da formira posebnu grupu stručnjaka s ciljem da se ona pozabavi promjenom strategije NATO. Takav prijedlog iznijela je inače i Njemačka. Novi koncept bi trebalo da bude spreman za usvajanje do samita Alijanse 2021. godine.
Makron je u manjini
Neki eksperti ocjenjuju međutim za DW da su sve te Makronove ideje o efikasnijoj vojnoj sili kojima je on šokirao saveznike – u stvari pogrešne.
Generalni tajnik NATO Jens Stoltenberg
„Predsjednik Makron i ne pokušava da započne razgovore”, smatra direktor kancelarije Karnegijeve fondacije za Evropu Tomas Valasek. „Makron već zna šta želi da uradi: da resetuje odnose sa Rusijom, a da SAD imaju mnogo manju ulogu u bezbjednosti Evrope. S takvim stavovima je, međutim, u manjini. A ako želi da promijeni politiku NATO, onda ne bi trebalo da se gađa kamenjem, već da strpljivo gradi koalicije koje bi podržale francusko gledište.”
Posebno je kontroverzno Makronovo mišljenje da je terorizam, a ne Rusija, najveća prijetnja zemljama NATO. I da je vrijeme za približavanje Moskvi, smatra Valasek. „Za jednog predsjednika zemlje-saveznice on veoma otvoreno izaziva nesklad.”
Tomas Valasek, inače bivši slovački ambasador pri NATO, očigledno nije spreman da tako brzo kao Makron prihvati ideju da se prijetnja koju predstavlja Kremlj smanjila. „Svi u NATO bi željeli bolje odnose sa Rusijom”, kaže Valasek, „ali većina smatra da je Moskva i dalje veoma zainteresovana za podrivanje NATO i evropskog bezjbednosnog poretka, jer takav nered ide u njihovu korist.”
Odnosi Kine i SAD ugrožava Evropu i NATO
Očekuje se da će lideri na samitu po prvi put usvojiti i izvještaj o izazovima koje predstavlja rastuća vojna sila i uloga Kine. Aleksander Mateler, viši naučni saradnik u belgijskom institutu Egmont, preporučuje da se dodatno obrati pažnja na ono što se dešava u Kini, a prije svega na odnose Vašingtona i Pekinga. Mateler smatra da bi uticaj toga na Evropu i NATO mogao da bude ogroman.
Belgijski ekspert podsjeća da mnogi, između ostalih i bivši američki državni sekretar Henri Kisindžer, upozoravaju da se svijet nalazi „u predvječerju Hladnog rata”, a da istovremeno „nema nikakvog napretka u pregovorima o smirivanju političkog sukoba”.
Ako se SAD upletu u nekakav sukob sa Kinom, to bi bila katastrofa za kompletan NATO, smatra Mateler. Odakle bi bile dopremljene odbrambene snage, ako bi SAD svoju vojsku morala da angažuje na nekom drugom mjestu? „To bi onda pretežno morale da budu evropske snage”, kaže Mateler. „A to je nešto što Pentagon pokušava da stvori već zaista mnogo godina.”
Generalni tajnik NATO Stoltenberg (l) i franucski predsjednik Macron
Faktor Tramp
Naravno, niko ne zaboravlja ni na Faktor Tramp. Američki predsjednik do sada je praktično svaki sastanak NATO iskoristio da saveznike, a naročito Njemačku, podsjeti na njihove relativno male troškove koje imaju za odbranu.
Alijansa je, međutim, uložila napore da se ta finansijska strana u Londonu prikaže sa pozitivne strane. Neke od ključnih stvari dogodile su se još prije početka samita: Stoltenberg je najavio uvođenje novog sistema finansiranja zajedničkog budžeta NATO kojim se američki udio smanjuje za oko 90 miliona evra, a povećava procenat učešća Njemačke u finansiranju na 16,35 odsto. I svi ostali saveznici – sa izuzetkom Francuske – složili su se da će da preuzmu veći udio u finansiranju budžeta NATO.
To prilagođavanje nema doduše nikakve veze sa stalnom svađom oko toga da bi zemlje članice NATO trebalo da iz BDP-a izdvajaju dva odsto za vojsku. Ipak, i po tom pitanju, prema riječima Jensa Stoltenbertga, ima napretka.
„Živimo u nepredvidljivom svijetu i zato moramo da ulažemo više u našu zajedničku bezbjednost”, zaključuje Stoltenberg. Pritom su, vjerovatno, najnepredvidljiviji upravo saveznici, oni koji će se okupiti za istim stolom u Londonu, na samitu NATO.
DW.DE
Autor Teri Schultz
