Nerad, nemar i političke blokade na evropskom putu: Zbog nepostojanja jedne agencije, BiH gubi stotine miliona podrške poljoprivredi iz EU

Uprkos tradiciji i izuzetnim prirodnim potencijalima, milioni hektara obradivog zemljišta ostaju neobrađeni, a BiH uvozi više od 65 posto potrebnih količina hrane. Podijeljene nadležnosti između kantona i entiteta i neefikasne podsticajne mjere onemogućavaju ozbiljniji razvoj poljoprivrede, a političke svađe i nedostatak državnog ministarstva poljoprivrede, kao jedne adrese koja bi bila sagovornik Briselu, domaće proizvođače ostavljaju bez milijardi eura iz evropskih fondova namijenjenih za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Stroge procedure

Amir Bulut iz Han Ploče kod Kiseljaka vlasnik je farme s više od 40 grla goveda. Iako je mnogo bliža Kantonu Sarajevo, po dejtonskim mapama njegovo selo i farma pripali su Srednjobosanskom kantonu. Da je drugačije, kaže, imao bi veću podršku KS od one na koju može računati u SBK. Kada je riječ o međunarodnim projektima, Bulut pojašnjava da su procedure jako stroge i komplicirane, pa najveći broj poljoprivrednih proizvođača nije u mogućnosti da aplicira.

– Iz kantona sa 12 opština i više od 2.000 proizvođača, samo jedan čovjek je uspio dobiti sredstva. Papirologija mora biti uredu, od građevinskih i urbanističkih dozvola, do projekta koji moraš uraditi, bez garancija da ćeš dobiti sredstva. Prerađivačima je lakše. S druge strane, od države nema podrške, nema nekog zajedničkog ministarstva, pa se snalazimo kako možemo. Prepušteni smo sami sebi, od opštine ništa, kanton još gori, ako kupim neku opremu moram čekati godinu da od FBiH dobijem 30 do 40 posto – kaže Bulut.

Savo Bakajlić iz Gornje Čađavice kod Bijeljine u nedjelju počinje žetvu pšenice s gotovo 17 hektara zemljišta, koliko obrađuje. I ova sezona protiče u neizvjesnosti, jer ratari još nemaju ponuđenu otkupnu cijenu, koja je svake godine puno niža od uloženih sredstava i napornog rada. Zbog toga najavljuje ponovni pokušaj okupljanja poljoprivrednika iz cijele BiH, koji će tražiti konačan odgovor hoće li domaća proizvodnja konačno biti zaštićena. Svjesni su i da zbog nepostojanja jedne adrese na državnom nivou propadaju stotine miliona maraka pomoći iz evropskih fondova.

– Oni gore u Vijeću ministara dobro funkcionišu, jedni drugima prebacuju loptice, narodu se plasira jedna priča, a iza zatvorenih vrata se priča druga priča. Zbog njihovog lopovluka mi gubimo bespovratna sredstva iz IPARD fondova. Milione maraka. I niko za to ne odgovara – kaže Bakajlić.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo naglašava da „nemamo ono osnovno – Ministarstvo poljoprivrede na nivou države“ te dodaje:

– Imaš 14 različitih nivoa vlasti i 14 različitih pravila u poljoprivredi u okviru jedne države. Nemamo pristup evropskim fondovima, jer Evropa neće da razgovara s 14 adresa. Imamo Strategiju kojom je predviđeno usklađivanje s evropskim propisima, ali to će postepeno ići. U ovom trenutku najvažnije je uskladiti podsticaje u entitetima i Distriktu Brčko, jer kod nas je sve „izgužvano“ da jedni drugima praktično pravimo nelojalnu konkurenciju.

Prekomjerni uvoz

Prvi korak, kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS Stojan Marinković, trebao bi biti popis poljoprivrede u BiH, kako bismo znali s čime raspolažemo. Posljednji cjelovit popis sproveden je davne 1969. godine, kada je mnogo toga bilo drugačije.

– To je osnov za plansku poljoprivredu svake države. Kao što proizvođač zna s čime raspolaže na svom imanju, tako bismo i mi trebali znati s čime raspolažemo i kakve su nam potrebe, gdje imamo prostora za rast. Sve uvozimo prekomjerno i zato nam je poljoprivreda na tako niskim granama, a ljudi gube interes jer nikad ne znamo jesmo li proizveli da bacimo ili da prodamo po nekoj fer cijeni. Da apsurd bude veći, iako uvozimo toliko, godišnje se u BiH baci 500.000 tona hrane – kaže Marinković.

Potvrđuje da je i u poljoprivredu umiješana politika, pa je kompletan pristup domaćoj proizvodnji potpuno naopak. S druge strane, postoji dovoljno prostora za rast proizvodnje, jer domaća proizvodnja, ovisno o oblasti, podmiruje 10 do 40 posto potreba i samo mlijeka imamo u količinama dovoljnim za domaće stanovništvo. Istovremeno, poljoprivreda je ključna za ekonomski razvoj i integraciju BiH u jedinstveno evropsko tržište, ali bez obzira na podršku Brisela, transformacija bh. poljoprivrednog sektora odvija se sporo i neujednačeno.

– Podrška iz evropskih fondova korištena je u nekim redukovanim kapacitetima. Ograničava nedovoljna edukovanost ljudi, neuređenost tržišta, pa su ti fondovi korišteni za neke izrazito rijetke proizvodnje. Proizvodnja hrane nije samo proizvodnja maline, meda ili ribe, već i hljebnog žita, mesa, mlijeka, jaja, povrća i voća. Jasno da nije kritika samo na kriterijima EU, nego i na našim ljudima koji vode te projekte – dodaje Marinković.

Nismo dobili odgovore Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH na pitanja vezana za reforme u ovoj oblasti. Federalni ministar poljoprivrede Kemal Hrnjić tvrdi da je Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH za period do 2027. godine u potpunosti usklađena sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU. Ona predviđa reforme po sektorima usklađene s evropskim standardima.

– Ima proizvodnji u kojima smo jako daleko otišli. Prvenstveno mislim na proizvodnju svježeg kravljeg mlijeka. Mi smo tu u potpunosti usklađeni s pravilima EU kad je u pitanju proizvodnja, ali i prerada u mljekarama. U drugim sektorima nam treba vremena. Nama bi itekako vrijedilo otvaranje pregovora sa EU, jer tako bismo krenuli u ozbiljne reforme – pojašnjava Hrnjić.

Slaže se da je BiH hitno potreban popis poljoprivrede, jer ne znamo ni površinu neobrađenog zemljišta, a kada je riječ o korištenju sredstava iz Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD), potvrđuje da gubimo ogromna sredstva. Uvjet EU je da BiH ima jedinstvenu Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ali umjesto jedne vlasti iz RS traže osnivanje više agencija.

– IPARD 3 projekt traje do 2027. godine i u pitanju je fond od oko milijardu eura. Pet zemalja koristi ta sredstva, mi kao šesta ne koristimo. Sigurno gubimo stotinjak miliona eura godišnje. Imali smo dva ciklusa ovog projekta ranije. Možemo reći da smo od rata do danas, ne samo iz IPARD fondova, nažalost propustili da iskoristimo milijarde maraka – ističe Hrnjić.

Značajnija izdvajanja

Evropska unija je posvećena podršci poljoprivrednom sektoru BiH u sklopu širih napora na unapređenju ekonomskog razvoja, zaštiti poljoprivrednih tradicija i visokokvalitetnih proizvoda, te ubrzanja usklađivanja s EU standardima, kazali su iz Delegacije EU za „Avaz“. Podsjećaju da je približno trećina ukupnog EU budžeta usmjerena na podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju u EU, a 386,6 milijardi eura izdvojeno je za Zajedničku poljoprivrednu politiku EU za period od 2021. do 2027.

– Kao država članica EU, BiH bi imala pravo na značajna sredstva za pomoć poljoprivrednicima i svima koji rade u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja – kažu u Delegaciji EU.

Naglašavaju da su pouzdani podaci temelj efikasnih politika, a potrebni su i za pripreme za priliv značajnijih izdvajanja na koja bi BiH ostvarila pravo napretkom na evropskom putu. Duže od 6 decenija BiH nije uradila poljoprivredni popis, pa iz Delegacije EU ističu da je ključno da on bude proveden što je prije moguće. Za podršku pripremnoj fazi popisa, uključujući razvoj metodologije, upitnika i institucionalnih kapaciteta, EU je izdvojila 2 miliona eura.

– Dugo očekivani popis pružit će jasnu i tačnu sliku poljoprivrednog sektora, koji igra ključnu ulogu u domaćoj privredi i egzistenciji brojnih ruralnih zajednica. Predugo vremena izostaju detaljni, usklađeni podaci, što je otežavalo izradu politika temeljenih na dokazima, odgovaranje na potrebe poljoprivrednika ili privlačenje ciljanih investicija. Poljoprivredni popis će postaviti temelje za pametnije poljoprivredno planiranje, efikasnije programe podrške i dugoročni ruralni razvoj. Također će utrti put uspostavljanju statističkog registra poljoprivrednih gazdinstva, kao ključnog alata za buduća poljoprivredna istraživanja i ispunjavanje uvjeta za pristupanje EU. Žalimo što je popis odgođen do sljedeće godine i pozivamo nadležne organe da iskoriste raspoloživo vrijeme kako bi osigurali adekvatnu i blagovremenu pripremu za popis. Popis mora ostati glavni prioritet – navode u odgovorima.

 Nismo nigdje stigli

Za razliku od zemalja regiona, BiH nije otvorila pregovore o članstvu u EU, jer značajno zaostaje i u procesu transformacije poljoprivrednog sektora, kaže profesor Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta UNSA i bivši direktor Ureda za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH, Hamdija Čivić. U razgovoru za „Avaz“ dodaje da se do otvaranja poglavlja vlasti vjerovatno neće ni potruditi da rade ono što se od njih očekuje.

Čeka nas dosta posla u oblasti sigurnosti hrane, okoliša, održivog korištenja resursa, borbi protiv klimatskih promjena, digitalizaciji i modernizaciji ovog sektora, kao i registracije poljoprivrednih gazdinstava i uspostavljanje sistema kontrole.

– Što se tiče razvoja institucionalnih kapaciteta, ni tu mi još nismo nigdje stigli. Nemamo Agenciju za plaćanja koja bi koristila evropske fondove, upravo namijenjene za transformaciju i iskorake koje treba da pravimo. Nismo razvili ni određene alate u okviru institucija, koji su nužni, a standard su EU. Kao, naprimjer, jedinstven sistem za identifikaciju parcela (ELPIS) ili registar farmera – kaže profesor Čivić.

Sistem koji ne funkcionira

Podijeljene nadležnosti između kantona i entiteta jedna su od najvećih prepreka.

– Ovaj sistem nije funkcionalan, trošimo godine, a rezultata nemamo. Ne možete organizirati sastanak i iskupiti sve aktere, a kamoli da postignete neki dogovor. Zato bez krovnog tijela, u ovom slučaju Ministarstva poljoprivrede BiH, koje bi dobilo te nadležnosti, mislim da nemamo šansi – ističe Čivić.

Duže od deceniju BiH trpi gubitke, pojašnjava, jer kroz tri faze IPARD-a nismo imali šansu koristiti sredstva.

– Propustili smo IPARD 1 i 2, period od ukupno 14 godina, a sad je u toku IPARD 3. Duže od 15 godina ne koristimo sredstva, a kad je riječ o BiH, u pitanju je oko 200 miliona eura godišnje. Ta sredstva gubimo i dalje, jer ne jačamo institucionalne kapacitete, ne modernizujemo poljoprivredu, ne idemo ukorak s evropskim trendovima i zaostajemo u velikoj mjeri. Nije slučajno zašto naša poljoprivreda stagnira, zašto proizvodnja pada i zašto imamo disbalans između uvoza i izvoza – ističe profesor Hamdija Čivić.

Piše: Alen Bajramovic

avaz