-TopSLIDEJavne ličnostiM plusVisoko

Dr. sc. Ramiza Smajić dobitnica federalne nagrade za nauku za 2023. godinu

Na svečanoj sjednici Savjeta za nauku održanoj danas u sjedištu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, povodom Dana nauke u FBiH, naučna savjetnica dr. sc. Ramiza Smajić (naučna oblast Humanističke nauke), između ostalih, dobila je godišnju nagradu za nauku.

Dr. Ramiza Smajić (Humanističke nauke), nagrađena je za istaknuto naučno djelo pod nazivom „Migracije i Bosanski ejalet: 1683-1718. godine“ koje u isto vrijeme predstavlja uspjeh u primjeni rezultata vlastitog naučnoistraživačkog rada, kao i doprinos vanredno važnoj temi demografske historije Bosne u osmanskom periodu. Za nagradu ju je predložio Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu.

Federalne nagrade za nauku za 2023. godinu dodijeljene su za ukupno devet naučnika, a u skladu sa prijedlogom Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke koje je provelo konkursnu proceduru, selekciju, ocjenjivanje i rangiranje.

Akademiku Enesu Kariću, profesoru na Fakultetu islamskih nauka, nagrada je dodijeljena za životno djelo (naučna oblast Humanističke nauke).

Novčani iznos za nagradu za životno djelo je 10.000 KM, za nagradu za nauku 5.000 KM.

***

Dr. sc. Ramiza Smajić

Obrazovanje

PhD: Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, doktorica humanističkih
znanosti

PDS: Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta, magistar historijskih nauka

VSS: Odsjek za orijentalistiku Filozofskog fakulteta, dipl. orijentalista – turkolog i arabista

SŠ: Prva gimnazija u Sarajevu, saradnik prevodioca za francuski jezik uz poznavanje
arapskog i turskog jezika

OŠ: OŠ „Ahmet Fetagahić“, danas OŠ „Safvet-beg Bašagić“ u Visokom

Radno iskustvo

Od 2000. godine zaposlena u Institutu za historiju u Sarajevu; naučni saradnik za stariju historiju (osmanski period)

Od 1996. do 2000. godine zaposlena u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine kao voditelj Zbirke rukopisne i rijetke knjige i V.d. rukovodioca Odjeljenja specijalnih zbirki i „Bosniace“
1
994/95 godine zaposlena u RTV Visoko kao glavni i odgovorni urednik

1993/94 zaposlena na Islamskoj pedagoškoj akademiji u Zenici kao asistent na predmetu arapski jezik i predavač na predmetu orijentalno-islamska civilizacija, te kao nastavnik arapskog jezika u OŠ „Safvet-beg Bašagić“ u Visokom

Od 1990 do 1993. godine zaposlena u Historijskom odjeljenju Orijentalnog instituta u Sarajevu na mjestu asistenta

Odmah po zapošljavanju u Orijentalnom institutu uključena u makroprojekat Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine DC XIII/2, kao koautor u priređivanju najstarijeg katastarskog popisa live Bosna iz 1468/9. godine.

Objavila tri knjige, više desetina naučnih i stručnih radova, prikaza, recenzija i predgovora i dvadesetak prevoda knjiga iz različitih oblasti sa francuskog, arapskog i turskog jezika.

BIBLIOGRAFIJA

MONOGRAFIJA

  1. Bosanska krajina: historija, legende i mitovi. Sarajevo: Dobra knjiga, 2009.
  2. Osmanski popisni defteri stanovništva Visokog i okoline iz 1850. godine. Sarajevo: Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka; Visoko: Gradska biblioteka, 2022.
  3. Migracije i Bosanski ejalet : 1683-1718, Sarajevo : Institut za historiju Univerziteta u
    Sarajevu, 2022.

NAUČNI I STRUČNI RADOVI

  1. Struktura feudalne klase u Bosni u 15. vijeku s posebnim osvrtom na regionalnu i konfesionalnu pripadnost. – Zbornik simpozijuma “Širenje islama i islamska kultura u Bosanskom ejaletu”, održanog 7.-9. marta 1991. god. u Sarajevu. -Prilozi za orijentalnu filologiju br. 41/1991, Sarajevo : Orijentalni institut u Sarajevu, str. 269-282
  2. Bosanski muslimani pred nasrtajima etnocentrične, islamofobne i ahistorijske svijesti u svjetlu građe orijentalne provenijencije. – Zbornik Razaranje identiteta Bosanskih muslimana, KDM Preporod / Centar za istraživanje ratnih zločina i zločina genocida nad muslimanima, Zenica, 26. i 27. jun 1993.
  3. Jedan prepis s kraja 18. stoljeća, Bosniaca, NUBBiH, Sarajevo, 1998, godina III, br. 3, str. 131-132
  4. Zakon o timarima iz 1869. godine. – Hercegovina, časopis za kulturno i historijsko naslijeđe, Mostar, br. 11-12, str. 99-103
  5. Lejla Gazic – Ramiza Smajic, Manuscrits orientaux a Sarajevo u La tradition manuscrite en ecriture arabe, Revue des mondes musulmans et de la Mediterranee (RMMM), 99-100, La Calade: EDISUD, 2002, p.33-43
  6. Neki terminološki problemi u izučavanju osmanskog perioda historije Bosne i Hercegovine. Rad u: Zbornik ANUBiH sa naučnog skupa: Historiografija u Bosni i Hercegovini 1990-2000, 30. oktobar 2001, Sarajevo, 2003. – Str. 59-65; Skraćena verzija objavljena u: Novi Muallim, časopis za odgoj i obrazovanje. – Sarajevo, 21. ševval 1422. / 5. januar 2002. – God. III, br. 8. – str. 208-214
  7. Školstvo u Bosni i Hercegovini na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. –Novi Muallim, časopis za odgoj i obrazovanje. – Sarajevo, 1. muharrem 1421./6. april 2000., broj 1, godina 1., str. 100-105
  8. Fragmenti iz historije otimanja vakufa: povijest pod nogama. – Novi Muallim, časopis za odgoj i obrazovanje. – Sarajevo, 5. redžep 1421./7. oktobar 2000., broj 3, godina 1., str. 158-163
  9. Koju historiju učiti. – Novi Muallim, časopis za odgoj i obrazovanje. – Sarajevo, 15. džumad-el-ula 1422./6. juli 2001., broj 6, god. 2., str. 132-136
  10. Arapskim pismom do umjetnosti kaligrafije. – Beharistan, časopis za kulturu. – Broj 9. – zima 2003. – Str. 162-169
  11. Posljednji gračanički sidžil. – Gračanički glasnik. – God. 8. – Br. 16, 2003. – Str. 38-47
  12. Dva zanimljiva berata iz prve polovine 17. stoljeća. Sarajevo: Prilozi, 2003; br. 32; 251-260
  13. Vjenčanja pred gračaničkim kadijom. Gračanički glasnik. – God. X, br. 20, novembar 2005. – Str. 127-138
  14. O rudnicima oko Fojnice – prilog proučavanju rudarstva u osmanskom periodu, Rudarstvo, naučno-stručni časopis Rudarskog instituta u Tuzli, godina X, br. 39-40, str. 333-336
  15. Odnos Porte prema vjerskoj strukturi stanovništva u Bosni i Hercegovini. Ljudska prava, časopis za sve pravno-političke probleme, broj 3-4, godina 6, Sarajevo, 2005, str. 171-174
  16. Bosna i Hercegovina 60-ih godina 19.stoljeća prema izvještaju Dževdet-paše, Saznanja, časopis za historiju, Tuzla 2005, str. 105-110
  17. Doprinos dr. Adema Handžića istraživanju historijske demografije Bosne i Hercegovine, Godišnjak 2006, BZK Preporod, Godina VI, Sarajevo, 2006., str. 160-164
  18. Tragovi neislamskih vjerovanja u životu i tradiciji bosanskohercegovačkih muslimana kao poprište kvaziznanstvenih teorija u: II. Uluslararası Balkan Türkoloji Sempoziyum Bildirileri : INTERACTION OF TURKISH AND OTHER CIVILIZATIONS IN THE BALKANS DURING THE PRE-OTTOMAN PERIOD AND IN THE FIRST OTTOMAN CENTURYMostar, 2.-7.9.2007./ Prizren: BAL-TAM, 2007., str. 73-77
  19. Doprinos Adema Handžića istraživanju gradskih naselja u Bosni. (u: Djelo dr. Adema handžića. Zbornik radova sa znanstvenog simpozija održanog u Tešnju 15. i 16. 12. 2006. Tešanj: 2008. Centar za kulturu i obrazovanja, 41-49).
  20. Romi u bosanskohercegovačkom demografskom mozaiku: osmanski period, Ljudska prava, časopis za sve pravno-političke probleme, br. 1-4, godina 9, Sarajevo, 2008. godine, str. 142-146
  21. The Churches and Early Ottoman Governance in Bosnia: the Reality and historiographic generalisations in 20th century, TC Tarihi Kurumu, Ist. Univ. Güney-Doğu Avrupa Araştırmaları Dergisi, No 15, 2009., str. 124-135
  22. Pravci razvoja osmanistike u jugoslovenskom i postjugoslovenskom periodu, u: Naučno djelo akademika Branislava Đurđeva, Zbornik radova sa Međunarodnog okruglog stola održanog u Sarajevu 4. decembra 2009., Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 2010., 93-100
  23. Manjinske zajednice u demografskom mozaiku 18. stoljeća: primjer Roma u: Zbornik radova: Naučni skupovi „Migracije u Bosni i Hercegovini“, održani 19.01.2010. i 12.09.2011. godine u Tuzli, Tuzla, 2011., str. 325-331
  24. Neki kulturološki aspekti bošnjačkog identiteta u djelu Hivzije Hasandedića, u: Hivzija Hasandedić: život i djelo, zbornik radova s naučnog skupa „Život i djelo Hivzije Hasandedića“, održanog 1.7.2010., Mostar, 2011, str. 93-99 „Ottoman Tradition in Bosnia and Herzegovina: The Reality and Historiographic Generalisations in the 20 th century“, izlaganje sa skupa „The Ottoman legacy and the Balkan muslim communities today“ (Sarajevo, 16-18 October 2009), BALMED-CNS, 2011., str. 145-154
  25. „Iskušenja ratne svakodnevice – iskustva muhadžira“ iz zbornika Međunarodne konferencije: „Arhiv, mediji i kultura sećanja u Prvom svetskom ratu“ (Novi Sad, 2014.) objavljen i u: Nova Misao, Časopis za savremenu kulturu Vojvodina, br. 30/31, februar, 2015., str. 98-102
  26. Hercegovina u historiografskom kaleidoskopu: pogledi dr. Ahmeda S. Aličića, u: Naučni skup Hercegovački naučnici/znanstvenici i tradicija istraživanja u Hercegovini, Mostar: Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Mostar, 2016., str. 253-268
  27. „Bosna u osmanističkom fokusu; Paralele jugoslovenskog i postjugoslovenskog
    perioda“, Historijski pogledi/Historical views 2 (god. 2), Tuzla: CIMOSHIS, Centar za
    istraživanje moderne i savremene historije, 2019, 242-249.
  28. „Putevi relativiziranja bošnjačkog identiteta“, Bošnjačka pismohrana, Časopis za
    povijest i kulturu Bošnjaka u Hrvatskoj, sv. 18, br. 46/2019, Zagreb: Bošnjačka
    nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, 206-215.
  29. „Contemporary Ottoman Studies in Bosnia and Herzegovina : Standards and
    Achievements/Savremena osmanistika u Bosni i Hercegovini : standardi i dometi“, u:
    Osmanlı idaresinde Balkanlar II, Konya Selçuk Üniversitesi Osmanlı Tarihi ve
    Medeniyeti Araştırma ve Uygulama Merkezi Yayınları: 5, Konya, 2020, 277-284.
  30. „Stereotipi dugog trajanja iz sfere religijskog i nacionalnog“ u: Odnos religije spram
    politike i nacije, simpoziji: Religija i politika, održan 2018. i Religija i nacija, održan
    2019. godine; Zagreb: Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, 2020, 263-273.
  31. „Urednički predgovor“ (koautorski sa: Marijeta Rajković Iveta) u: Identitet/i
    muslimana u Cazinskoj krajini, autorice Lejle Hairlahović-Hušić, Zagreb: Filozofski
    fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Sarajevo: Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu,
    2021, 7-14.
  32. „Ustanova ilmihaber između tradicije i administrativne prakse: primjer Mostara i
    okoline“, u: Slovo o Mostaru: Zbornik radova sa 5. međunarodne naučne konferencije
    posvećene stvaralaštvu hercegovačkih autora, Mostar, 20. i 21.10. 2021., Mostar,
    2022, 265-280.
  33. „Iseljavanje kršćana iz Bosanskog ejaleta (1683-1718) // Emigration of Christians
    from the Bosnian Eyalet (1683-1718)“, Historijski pogledi, br. 8, Tuzla: CIMOSHIS,
    Centar za istraživanje moderne i savremene historije, 2022, 17-43.
  34. „Gazi Husrev-beg u kontroverznim historiografskim perspektivama / Gazi Husrev-bey
    in controversial historiographical perspectives“, Historijski pogledi, br. 7, Tuzla:
    CIMOSHIS, Centar za istraživanje moderne i savremene historije, 2022, 39-50.

RECENZENTSKI TEKSTOVI UNUTAR PUBLIKACIJE

  1. Mevlida Serdarević, Priče i legende bošnjačkih porodica iz Konjica, Počitelja,
    Sarajeva i još nekih mjesta, Sarajevo, 2022, 400-404.
  2. Dženan Jusić, Dizdari – Jusići, Sarajevo, 2022, 9-11.

RECENZIJE

Mujo Koštić, Bibliografija bosanskohercegovačkih kalendara, almanaha, godišnjaka,
zbornika, šematizama, spomenica i adresara, Knj. 1, Sarajevo, 2019.

UREDNIŠTVA I ČLANSTVA U REDAKCIJAMA

Sa prof. dr. Marijetom Rajković Iveta urednice monografije: Lejla Hairlahović-Hušić,
Identitet(i) muslimana Cazinske krajine, Zagreb: Filozofski fakultet, Sarajevo: Institut za
historiju, 2021.
Član redakcije časopisa Radovi Zavičajnog muzeja Visoko
Član redakcije časopisa Prilozi Instituta za historiju (br. 49/2020)

AUTORSKI PREVODI DJELA SA HISTORIJSKIM TEMAMA I GRAĐOM

Sa francuskog jezika:
Ancel Guillaume, Ledeni vjetar nad Sarajevom, Sarajevo, 2019.

JAVNA PREDAVANJA

Predavanje u povodu obilježavanja Dana grada Sarajeva, 05.04.2022.
Tema: „Uloga i značaj Gazi Husrev-bega u izgradnji Sarajeva“
Organizatori: Općina Novi Grad Sarajevo i Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu

Predavanje u sklopu obilježavanja 486. godišnjice Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu
i promocije projekta priređivanja i objavljivanja regesti Tārīẖ-i Enveri, Historije Muhameda
Enverije Kadića, 13. 01. 2023. godine
Organizator: Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu

UČEŠĆE NA KONGRESIMA, KONFERENCIJAMA, NAUČNIM SKUPOVIMA…

  • Međunarodni znanstveni simpozij „Religija i nacija“, Zagreb, RH, 29.-30. ožujka
    2019., u organizaciji Mešihata Islamske zajednice Hrvatske, Evropske akademije
    znanosti i umjetnosti, Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, Međunarodnog
    znanstvenog instituta Ibn Sina i Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u
    Zagrebu; Izlaganje na temu „Stereotipi dugog trajanja iz sfere religijskog i
    nacionalnog“
  • Treći međunarodni kongres INOCTE New Tendencies in Ottoman Researches, u
    organizaciji Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Seldžučkog univerziteta u
    Konyi, 04.-08.09.2019. Izlaganje pod naslovom: „Savremena osmanistika u Bosni i
    Hercegovini : Standardi i dometi“
  • Međunarodna naučna konferencija Migracije i njihov uticaj na društvena i prirodna
    kretanja na širem području Brčkog od početka XVII do kraja XX stoljeća, Brčko, 13.-
    14.09.2019. godine; Izlaganje pod naslovom: „Brčko i okolina kao tranzitni prostor u
    nekoliko decenija nakon Bečkog rata“
  • Naučni skup Dani Gazi Husrev-begovih hajrata, Sarajevo, 22.09.2021., u organizaciji:
    Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, Historijskog arhiva Sarajevo, Orijentalnog
    instituta i Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu. Izlaganje pod naslovom „Gazi
    Husrev-beg u kontroverznim historiografskim perspektivama“
  • Naučni skup Slovo o Mostaru, Mostar, 20.10.2021., u organizaciji Fakulteta
    humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“. Izlaganje pod naslovom
    „Ustanova ilm-i haber između tradicije i administrativne prakse: primjer Mostara i
    okoline“
  • Naučna konferencija Podrinjska medresa u Zvorniku, Zvornik, 03.11.2021., u
    organizaciji Instituta za društvena i religijska istraživanja, Medžlisa Islamske
    zajednice Zvornik i Muftijstva tuzlanskog. Izlaganje pod naslovom „Medrese u
    Osmanskom carstvu“
  • Naučni skup Šejh Abdulvehab Ilhamija Žepčak: 200 godina od smrti, Travnik,
    11.12.2021., u organizaciji Instituta za bošnjačke studije BZK „Preporod“, Instituta za
    jezik UNSA, Orijentalnog instituta UNSA, Direkcije i općinskog društva BZK „Preporod“ u Travniku i Žepču. Izlaganje pod naslovom „Jesu li sejjidi uvijek Sejjidi u bosanskoj prošlosti?“
  • Međunarodna naučna konferencija Romantizam u slavenskim književnostima i
    kulturama, 28.-30. novembar 2022. godine, u organizaciji Wydzial Filologii Polskiej i
    Uniwersytetu im. Adama Mickiewicza w Poznaniu oraz Instytut Filologii
    Slowianskiej UAM. Izlaganje (u koautorstvu sa prof. dr. Remzijom Hadžiefendić-
    Parić), pod naslovom „Putopisna inskripcija Bosne i bosanskog u 19. stoljeću“
  • Naučno-stručna konferencija Islamska kultura i tradicija u Orašju od sredine 19.
    stoljeća do danas, Orašje, 7.12.2022., u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice
    Orašje, Instituta za društvena i religijska istraživanja i Muftijstva tuzlanskog Islamske
    zajednice u Bosni i Hercegovini. Izlaganje pod naslovom „Identitetske označenosti
    stanovništva Donje Azizije s kraja 19. stoljeća“
  • Naučna konferencija 450 godina Gazi Turali-begova vakufa, Tuzla, 13-14.12.2022., u
    organizaciji Muftijstva tuzlanskog, Instituta za društvena i religijska istraživanja i
    Medžlisa Islamske zajednice Tuzla. Izlaganje pod naslovom „Neka demografska
    obilježja Bosne 16. stoljeća“

 

 

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close