Reisul-ulema: Otkrijmo snagu našeg naslijeđa, prepoznajmo ga i iznova afirmirajmo
U povodu svečanog otvorenja izložbe “Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne”, koje će biti održano 11. oktobra u Sarajevu, reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas je kazivao hutbu u Gazi Husrev-begovoj džamiji.
Reisul-ulema je, obraćajući se prisutnim vjernicima, kazao da su, nadahnuti islamom, nastajali veliki civilizacijski i izvanredni kulturni dosezi Bošnjaka svuda gdje su živjeli i djelovali, te da uprkos velikoj destrukciji ukupnog naslijeđa i spomenika islamske kulture, i danas ostaci islamskog naslijeđa i rezultati muslimanskog duha u savremenosti snažno oplemenjuju ove prostore i čine ih posebnim.
– Kultura i kulturna baština odraz su ukupnosti života. U kulturi se manifestira ono što jedan narod jeste, njegov duh, karakter, navike i sve ostalo. Naša islamska kultura je bogata, slojevita i specifična. Bošnjačko kulturno naslijeđe, snažno određeno islamom, veliki je miraz uma i truda mnogobrojnih vrhunskih učenjaka, pronicljive uleme, šejhul-islama, velikih državnika, raskošnih umjetnika, arhitekata i književnika – naveo je reisul-ulema.
Podsjetio je da se krajem 16. i početkom 17. stoljeća desila “naša afirmacija, kada su naši ljudi činili sami vrh intelektualne elite tada najveće i najmoćnije imperije na svijetu”. Dodao je da je to vrijeme dominacije velikih vezira Bošnjaka, velikog broja vezira nižeg ranga i namjesnika koji su operativno i konceptualno vodili globalne procese i upravljali svjetskom historijom.
– Prisjetimo se da je Safvet-beg Bašagić naveo imena preko 680 Bošnjaka istaknutih u različitim sferama u Carstvu, Mehmed Handžić predstavio više od 200 učenjaka i pjesnika, Hazim Šabanović više stotina književnika na orijentalnim jezicima, a u Leksikonu bošnjačke uleme navode se biografije 1.859 alima, među kojima i dvojice šejhul-islama: Mustafe efendije Balića iz Foče i Mehmeda Refika efendije Hadžiabdića iz Rogatice. Iako smo bili izloženi nepojmljivoj destrukciji i genocidu, nismo uzvraćali. Naprotiv, spašavali smo i svoje i tuđe graditeljsko, duhovno i intelektualno naslijeđe, štitili svoje komšije i pokazali vrhunska djela čovjekoljublja – naglasio je reisul-ulema Kavazović.
Istaknuo je da veliki i značajan dio te naše velike kulturne baštine, slavne prošlosti i produktivne sadašnjosti možemo vidjeti i spoznati ukoliko posjetimo veliku izložbu u Sarajevu pod nazivom “Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne”, koja će trajati do 18. novembra.
– Na njoj se na sveobuhvatan način prikazuje višestoljetno prisustvo islama i Bošnjaka u kulturnom, naučnom i javnom životu Evrope, predstavlja naše važne doprinose u različitim oblastima djelovanja, doprinos razvoju Bosne i Hercegovine, prezentira islamska umjetnost i umjetničke forme, sadržaji i izrazi inspirirani islamskim osjećanjima i razumijevanjem lijepog, te pokazuje kultura islama u Bosni i Hercegovini. To je mjesto susreta naše prošlosti i sadašnjosti, onoga što smo bili, što jesmo i čemu težimo. Učimo sami o sebi ono što jesmo, umjesto da nas drugi uče onome što oni misle da jesmo! Zato i treba da odemo i pogledamo ovu jedinstvenu istinu o nama – kazao je reisul-ulema.
Podsjećajući da Kur'an na više mjesta poziva muslimane da putuju po svijetu i vide šta je ostalo iza onih koji su prije živjeli i da od njih pouku uzmu, naglasio je da je cilj i svrha ovih poziva uzimanje pouke i poruke iz onoga što je bilo i što se dešavalo. U tom kontekstu, pozvao je vjernike da uče iz prošlosti.
– I mi moramo da učimo iz naše prošlosti o onome što je u njoj bilo teško ali i onome što je zalog našega ponosa i opstanka i da tu tražimo inspiraciju za velika djela i jačanje našeg zajedništva i identiteta. Otkrijmo snagu našeg naslijeđa, prepoznajmo ga i iznova afirmirajmo kao kulturnu vrijednost najvišeg ranga – poručio je danas reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.
Hutba je pročitana i u drugim džamijama.
Podsjećamo, multimedijalna izložba naučno-istraživačkog, edukativnog i izložbenog projekta “Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne” tematizira i interpretira jedinstveno duhovno, kulturno, civilizacijsko, političko-pravno naslijeđe, kulturnu baštinu, umjetničke, arhitektonske, graditeljske, naučne, književne, muzičke i druge duhovne izraze i svjetske doprinose bosanskih svjetova islama.
(MINA)
