Ako se traži tvrtka koja je imala najviše skandala 2018., onda će socijalna mreža Facebook lako dospjeti daleko na vrh. To već urla za zahtjevom da se tu treba konačno uvesti reda, misli Martin Muno.
Godina koja završava nije bila dobra za 2,3 milijarde korisnika Facebooka širom svijeta. U martu je na svjetlo dospio skandal sa zlouporabom osobnih podataka Cambridge Analytica. Ova „savjetnička” tvrtka je zahvaljujući podacima iz socijalne mreže u golemoj mjeri utjecala na američke predsjedničke izbore 2016. i to očito uz znanje uprave Facebooka. Sad je čitav slučaj pred jednim sudom u Washingtonu. U novembru je onda objavljeno kako je, po nalogu Facebooka, jedna tvrtka za odnose sa javnošću širila laži i objede protiv konkurencije, između ostalih protiv Googlea i Applea, ali i protiv investitora George Sorosa.
Facebook zna previše
U decembru je onda i britanski parlament objavio dio interne elektronske korespondencije između čelnika u Facebooku. Na 250 stranica je dokazano kako se godinama davalo na korištenje i osjetljivi osobni podaci korisnika ove socijalne mreže i kako su oni završavali u drugim tvrtkama kao što su Airbnb, Netflix ili kod aplikacija za traženje partnera. Sve to, makar je uprava Facebooka uporno tvrdila kako to ne čini.
Prema informacijama novinara New York Timesa, Netflix ili Spotify ne samo da su mogli čitati privatne poruke korisnika Facebooka nego djelomice su ih čak mogli brisati. Facebook je konačno priznao da su odgovarajuća čvorišta gdje se to moglo činiti „bila na raspolaganju”, makar su već odavno trebala biti uklonjena.
Kome sve to još nije dovoljno: opet u decembru je objavljeno da su djelom i intimni podaci korisnika mobitela sa sustavom Android završavali u Facebooku. Oko 30% aplikacija je bez znanja korisnika kontaktiralo ovu socijalnu mrežu čim je sama aplikacija bila pokrenuta. Među tim aplikacijama su i one za traženje partnera ili one koje se bave zdravljem korisnika. Facebook tako može točno znati sve ljubavne pokušaje korisnika, baš kao i koje bolesti ima.
„Oprostite” kao pokvarena ploča
Autor komentara Martin Muno
„Oprostite, to se nije smjelo dogoditi”, „žao nam je” i „poboljšat ćemo se” – tako glasi uobičajena fraza isprike. 2018. smo te floskule čuli i od šefa Facebooka Marka Zuckerberga i u Kongresu SAD i u Europskom parlamentu. Čuli smo sve to više puta i od njegove pomoćnice Sheryl Sandberg i od drugih odgovornih te socijalne mreže. Ali dogodilo se nije – ništa.
Ne samo kad je riječ o sigurnosti osobnih podataka, Facebook krši i ono što je obećao. Također i kada je riječ o Fake News: još u septembru je ova socijalna mreža najavila „odlučnije” krenuti protiv laži i poziva na mržnju na njenim stranicama. I tu je bilo mnogo riječi, ali malo djela: kao što je pokazalo istraživanje portala Buzzfeed, samo osam najpoznatijih lažnih vijesti koje su se ove godine širile Njemačkom je imalo „više interakcija nego skoro svi članci najvećih portala za vijesti u Njemačkoj”. Najvažniji širitelji takvih lažnih vijesti je stranka AfD i bivša političarka CDU, Erika Steinbach. Zuckerberg je i osobno bio pogođen shitstormom kad je u julu objavio kako neće brisati priloge onih koji negiraju holokaust.
Jedino kod seksa je jasno
Facebook je dosljedan jedino sa sadržajima koji tek naslućuju nekakav seksualni sadržaj. Po novim smjernicama su zabranjene čak i rečenice kao što su „noćas se još želim proveseliti” i to čak i u privatnim chatovima ili zatvorenim grupama. Laži i mržnja su po toj logici okej, ali ljubav nije. Ako se sažme čitava godina, Facebook je masovno zloupotrebljavao osobne podatke i širenjem političkih laži je poticao uspon ekstremne desnice – ne samo u Njemačkoj, nego u mnogo zemalja. Nije slučajno da su sve glasnije kritike na Facebook diljem svijeta.
Za tu socijalnu mrežu sve to ima jedva nekakvih posljedica: u SAD i Europi doduše pada broj korisnika, ali sve se to nadoknađuje mnoštvom novih korisnika u Aziji i Africi. Promet je nedavno narastao na rekordnih 13,7 milijardi dolara. A i tamo gdje se Facebook morao oprostiti od nekih korisnika, to je nadoknadio novim korisnicima svojeg ogranka Instagram.
Obrisati profil? Bolje je regulirati!
Jedan od mogućih odgovora Facebooku jest obrisati vlastiti profil, kao što to od korisnika traži i pionir svjetske mreže Jaron Lanier. Veliko je pitanje, hoće li od toga ikad postati neki masovni pokret. Ideja da se korisnik može obratiti drugima diljem svijeta ispunjava potrebu mnogih ljudi.
Ako se pak želi obuzdati zlouporaba podataka i širenje laži i poruka mržnje, onda se i toj socijalnoj mreži moraju postaviti jasna pravila. Naivno je vjerovati da će to poduzeće ikad samo uvesti takva pravila i da će postati svjestan svoje odgovornosti. Dosadašnji propisi su se doduše pokazali kao nedjelotvorni i postoje tek nejasne ideje, kako bi takva regulacija uopće mogla izgledati. One sežu od javnog objavljivanja logaritama po kojima Facebook analizira korisnike i sadržaje pa do pretvorbe Facebooka u zakladu javnog dobra ili zabranu prihoda od propagandnih sadržaja na socijalnoj mreži. Ali onda bi se i samo članstvo u socijalnoj mreži moralo naplaćivati.
Svejedno kojim putem se želi ići: Facebook se mora regulirati i njime se mora upravljati. Inače će jednog lijepog dana Facebook upravljati nad nama.
DW.DE
Autor Martin Muno
