Regionalna saradnja gradova u evropskim projektima: Sarajevo mora biti uporno

Čista Miljacka je veliki i skupi projekat, koji bi se mogao finansirati iz fondova Evropske unije, i gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić jako je zainteresiran da ga u svom mandatu barem pokrene.

(PIŠE: Daniel OMERAGIĆ – Oslobođenje)

Miljacka se već decenijama pretvara u gradsku kanalizaciju kada tokom ljeta padne nivo vode i to se hitno mora rješavati. Komšić smatra je da ovo prioritetan projekat u gradu i Kantonu Sarajevo, jer samo puštanje u rad prečistača u Butilama Sarajlijama neće značiti ništa pošto će Miljacka tek odatle biti čista do ulijevanja u Bosnu.

Nismo u istoj poziciji

Projekat je pod vodstvom prof. dr. Tarika Kupusovića uradio Institut za hidrotehniku u Sarajevu i neke druge institucije zajedno sa Sarajevskom regionalnom razvojnom agencijom SERDA. Gradonačelnik kaže da ga ima kod sebe, pregledao ga je i vrlo je obiman i detaljan.

– Mogli bismo s njim konkurirati kod Evropske unije, ići možda i na IPA fond, jer EU rado finansira projekte koji su vezani za ekologiju, ekološku zaštitu i energetsku efikasnost. Ovi ostali su neki sitni projekti i mislim da se EU ne bi htjela ni baviti time. Imamo druge projekte i finansijske konstrukcije kojima to možemo pokriti i ne bismo trebali trošiti energiju na to. Ako već idemo prema EU, treba ići sa nekim velikim projektom, kao što je bila Vijećnica, kazao je Komšić.

Upravo je posljednji veliki projekat koji je finansiran sredstvima Evropske unije u gradu Sarajevu bila obnova Vijećnice, koja je koštala 23 miliona eura, a samo za posljednju fazu EU je dala oko devet miliona.

Kada je sredinom aprila Sarajevo posjetio gradonačelnik Ljubljane Zoran Jankovič, jedna od tema o kojima je razgovarao sa domaćinom Komšićem bila je i apliciranje za evropske fondove i primjena iskustava glavnog grada Slovenije. Gradonačelnik Komšić, međutim, podsjeća da BiH i Slovenija nisu u istoj poziciji.

– Oni su članica EU i njima su svi evropski fondovi za razne oblasti otvoreni. Ne samo IPA fondovi nego i drugi. Daju im novac za podsticaj, grantove. Ti fondovi su otvoreni i za Hrvatsku i za Sloveniju. Što se nas tiče, mi nismo dosad mogli ni konkurirati. Grad je u mandatu prije mene konkurirao za trebevićku žičaru. Naravno, odbili su nas i rekli su nam da ne možemo konkurirati zato što nismo članica EU, a ni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju tada nije bio na snazi. Sada je on tek stupio na snagu. Vidim da se pripremaju naše institucije za to da se koriste fondovi koji su na raspolaganju, posebno vezano za poljoprivredu i turizam, rekao je Komšić.

Obnova trebevićke žičare sada ide drugim tokom. Sarajevo je dobilo donatorska sredstva u velikom iznosu i vjerovatno će biti rekonstruisana po drugačijem modelu, a ne iz sredstava EU. Grad Sarajevo je konkurirao kod EU i za Evropski grad kulture, kao što to čine mnogi evropski gradovi i dobiju taj status i sredstva za projekte iz kulture. No, Sarajevo je odbijeno, jer mogu konkurirati samo gradovi zemalja članica EU. U zamjenu za to Grad Sarajevo je napravio Fondaciju Srce Evrope.

– Iskorištena je stogodišnjica 1. svjetskog rata da bismo dobili neka sredstva od EU koja nisu bila tako neznatna, oko dva miliona eura za razne kulturne manifestacije koje su bile prošle godine. To je ono što je dosad urađeno što se tiče EU i njenih fondova. Ništa više, rekao je Komšić.

Gradu Sarajevu je, kaže, važna saradnja ne samo sa Ljubljanom nego i sa drugim gradovima koji imaju iskustva, znaju kako se tome pristupa itd.

– Mi možemo samo koristiti ta iskustva. Oni su, naravno, svi voljni da nama pomognu i Ljubljana i Zagreb i drugi gradovi, čak i gradovi naši pobratimi, prijatelji, kazao je on, napominjući da nije lako aplicirati kod EU za ma kakva sredstva.
To su standardizirani postupci. Brojni formulari moraju biti ispuniti, a projekti vrlo precizni, opravdan svaki fening, što je, veli Komšić, potpuno razumljivo.

– Mi nemamo ta iskustva. Sad kad bi nama neko rekao dajte nam projekat, evo vam novac, ovdje u Gradskoj upravi ne postoji ekipa koja to zna napraviti, moram biti iskren. Mi bismo opet to morali raditi sa SERDOM. Ona ima iskustva te vrste, voljna je pomoći i Gradu i drugima. Pravili su neke seminare i mi smo slali naše ljude tamo. To se mora posebno izučiti i uputiti da bi se uopće napravili projekti koji bi mogli proći kod evropskih partnera. Tu možemo koristiti iskustva drugih gradova jer oni su prolazili te procedure, prolaze ih i dalje i oni znaju kako se to radi, rekao je Komšić.

A u Gradu Ljubljani kažu da su u posljednjem desetljeću iznimno napredovali i razvili se u otvoren i svima dostupan grad.

– Vjerujemo da je glavni princip spomenutih postignuća zapravo učenje i prenos dobre prakse i iskustava, zato smo uvjereni u to da će nam te nagrade omogućiti još bližu suradnju sa drugim gradovima širom Europe i dalje. To osjetimo već sada, kad u Ljubljanu dolaze vođe većih i manjih gradova da bi osjetile puls našeg zelenog grada te od nas učile. Uz to, također, predstavnici Općine Ljubljana drugim gradovima u inozemstvu prenose poruku da je pogotovo za dobrobit stanovnika korisno slijediti viziji o održivom razvoju te hrabro pristupiti projektima. Naša preporuka Sarajevu je upravo to: da bude odlučan i uporan grad te tako ostane “grad sa dušom”, kako ga zapravo vide brojni stanovnici Ljubljane, kažu u Ljubljani.

Uspješni projekti

Neke projekte u Ljubljani su uspjeli realizirati ili ih pokrenuti uz pomoć evropskih fondova, kao što su nadogradnja centra za upravljanje otpadom RCERO i multifunkcionalni stadion Stožice, hidrauličko poboljšanje sustava za kanalizaciju te energetske sanacije vrtića i osnovnih škola. Za više od 60 projekata, koji su bili ili jesu aktivni u financijskoj perspektivi 2007 – 2013, gradskoj upravi Općine Ljubljana odobrili su 106.943.676 eura evropskih sredstava, a javnim poduzećima i organizacijama 120.573.443 eura. Ljubljana, također, očekuje financijsku injekciju iz fondova EU, pogotovo za oko 50 milijuna vrijedne projekte – izgradnju veznog kanala C0 u Općini Ljubljana te izgradnju treće faze centralnog uređaja za čišćenje.

Grad zelenila i turizma

– S obzirom na brojna postignuća što poboljšavaju kvalitetu života u Ljubljani, izgleda da smo na dobrom putu i da možemo biti uzor drugima – što dokazuju prestižne nagrade. Ponosimo se laskavim nazivom European Green Capital 2016, koji smo dobili za uspješnu ostvarenje Vizije Ljubljane 2015 te “zelenih” mjera i ciljeva, kao jedini grad smo čak dvaput dobili nagradu European Mobility Week 2003. i 2013. za uspjehe na području održive mobilnosti. Također smo ponosni na treću nagradu za dostupnost Access City Award 2015. i osobito na prvu nagradu Urban Public Space 2012, a ove godine smo osvojili nagradu Tourism for Tomorrow, koja Ljubljanu u kategoriji turističkih destinacija predstavlja kao grad što uspješno uključuje princip održivog turizma, rekli su nam u Gradu Ljubljani.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close