Reforma industrije – kako zaraditi pare?
Piše: Dino Prohić Uz dozvolu autora tekst je preuzet sa bloga prohic.no
Prema procjenama UN-a, Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO) i International Food Policy Research Institute (IFPRI), potrebe za hranom i vodom će se do 2050. udvostručiti. Može li BiH na tome profitirati?
Današnje stanje poljoprivredne proizvodnje u BiH je katastrofalno. Od ukupnog dijela obradive površine se obrađuje samo oko 25 posto. Dakle, to je ogroman resurs, koji bi se uz ispravno upravljanje zemljom mogao itekako iskoristiti.
Poljoprivredne površine BiH zauzimaju oko polovine ukupne zemljišne površine BIH, i iznose 2.523.000 hektara (ha). Od toga je 1.589.000 ha obradivih površina i 1.020.000 ha oranica. U BIH po jednom stanovniku dolazi 0,36 ha obradivih površina.
Istovremeno, BiH uvozi više od 65 odsto hrane potrebne za zadovoljavanje vlastitih potreba, prema podacima u UNDP-ovom Nacionalnom izvještaju o humanom razvoju.
Ratovi devedesetih su imali poguban uticaj na poljoprivredu BiH.
- nestala je ili je prestala sa radom većina zadruga
- nestali su poljoprivredno industrijski kombinati, a sa njima kanal plasmana za poljoprivredne proizvode
- naučno istraživačka djelatnost je stvarno nestala.
Nakon rata, međunarodna zajednica je uz saglasnost sa entitetskim vladama dogovorila da obnovi privredu BIH, i to na način da je 1997. godine usvojen srednjoročni program obnove, za kojeg je bilo planirano oko 5.1 milijardi USD od toga iznosa bilo je planirano 330 milijona USD poljoprivredi, gdje bi Federaciji trebalo pripasti oko 220 miliona USD. Međutim, do 2001. godine do kada su planirana sredstva da se utroše, u poljoprivredni sektor potrošeno je nešto više od 66 miliona USD, jer je veći značaj dat povratku izbjeglih i raseljenih.
Potpuna devastacija većine industrijske proizvodnje u godinama rata, ali i u poslijeratnom periodu, imala je jedan pozitivan ishod: zagađenje voda i zraka u BiH je bitno smanjeno. To rezultira povećanjem resursa pitke vode, koja će takođe biti ogroman resurs u skorijoj budućnosti.
Dakle: u BiH je pitanje od strateškog državnog interesa obnova poljoprivredne proizvodnje, kao i preorijentisanje industrije sa nekonkurentne, teške industrije, ka ekološki održivoj proizvodnji hrane i pitke vode.
Da bi se poljoprivredni i drugi proizvodi mogli brže dostaviti potrošačima van zemlje, neophodna je infrastruktura. Zato je strateški interes zemlje izgradnja mreže brzih cesta, kao i obnova pruga. Takođe treba vidjeti mogućnosti za izgradnju luke u bh teritorijalnim vodama. Za gradnju infrastrukture moramo se početi okretati domaćim građevinarima, te na taj način zadržati novac iskorišten u ove svrhe unutar granica zemlje.
Reforma industrije u BiH treba imati sljedeće elemente:
- Poljoprivredna proizvodnja, ne teška industrija
- Državne otkupne stanice koje će otkupljivati i plasirati poljoprivredne proizvode
- Prerada poljoprivrednih proizvoda i proizvodnja hrane za domaću potrošnju, ali i za izvoz
- Proizvodnja i izvoz vode
- Izvoz poljoprivrednih proizvoda
- Obnovljivi izvori energije- korištenje potencijala vjetra, sunca i vode
- Proizvodnja i izvoz struje
