Razmišljati o nezamislivom u Europi

Midhat Hajdarević 2014-12-28

Opasnost od rata u Europi nikada u proteklih 50 godina nije bila tako velika kao sada. Od vremena Hladnog rata Europi nedostaje jedna sigurnosno-politička doktrina, komentira Christian F. Trippe.

(DW.DE)

Od pada Berlinskog zida je kao gotovo isključena važila mogućnost izbijanja rata između dvije zemlje u Europi. Ali sada Rusija prisiljava svoje saveznike u Europskoj uniji i NATO da razmišljaju o nezamislivom. Nisu rijetki scenariji o tome kako bi se regionalni, u usporedbi “mali” konflikt u istočnoj Ukrajini mogao razviti u jednu pravu svjetsku krizu: Rusija bi mogla na osnovu beznadne humanitarne situacije u Donjecku mogla konstruirati razlog za otvorenu intervenciju. Sjedinjene Američke Države bi mogle u velikom stilu isporučivati oružje u Ukrajinu – ili se čak izravno uplesti u borbe zračnim napadima na položaje pobunjenika.

Dijelom bezglava diskusija o tome kako se Ukrajini može djelotvorno pomoći odražava u kakvoj bespomoćnoj situaciji se nalazi NATO. Trenutačno ne postoji nikakva sigurnosno-politička doktrina niti strategija na osnovu koje bi se moglo reagirati na te nove prijetnje s istoka. Zapadni političari zaduženi za pitanja sigurnosti zaprepašteno primjećuju te vojne igre nadmoći koje Kremlj prikazuje u svjetlu ukrajinske krize.

Opasni manevri

Gotovo da ne prođe dan, a da se ne zaustave ruski borbeni zrakoplovi nad Baltičkim morem nadomak zračnog prostora triju baltičkih država. Neki od tih manevara su izrazito opasni. Jer ruski vojni strojevi rado isključuju svoje transpondere i time – za civilno zrakoplovstvo – ostaju nevidljivi.

Christian F. Trippe

Spisak ozbiljnih nesporazuma na području Baltičkog mora je svaki dan sve duži. Tako se odjednom pred litvanskom obalom pojavi armada ruskih ratnih brodova, zatim zaluta jedna neidentificirana podmornica u švedske vode. Švedska sada želi ponovno pojačano pozivati rezerviste na vojne vježbe.

Kao u najgorim vremenima Hladnog rata

Tri baltičke države su proteklih mjeseci naručile oružje u vrijednosti od više od jedne milijarde eura, prije svega protutenkovske sustave. Tek u rano ljeto je ruska vojska nedaleko od granica prema Baltiku održala veliki vojni manevar. To sve je praćeno gromoglasnom ruskom retorikom protiv Litve, Letonije i Estonije. Sve tri zemlje su u NATO-u. A i članica NATO-a Rumunjska je u borbi za utjecaj u (rumunjskom govornom području) Republici Moldaviji već morala slušati prijetnje iz Moskve. Rumunjska u međuvremenu važi kao treće bure baruta, pored Ukrajine i Baltika.

Razgovori između NATO-a i Rusije su oduvijek stajali na klimavim nogama, a nikad se nisu mogli niti učvrstiti. No, sada su čak i ti klimavi razgovori na koljenima. Jedna strana ne zna više što ona druga planira. Kao u najgorim vremenima Hladnog rata su to ponovno isključivo procjene tajnih službi i analize vojske koje oblikuju sliku o drugoj strani i o njezinim vojnopolitičkim namjerama.

Europa – nesiguran kontinent

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier se nedavno požalio: “Mi samo pričamo jedni o drugima, a ne jedni s drugima.” Nova situacija u kojoj se ostalo bez riječi je posebno teška zato što se u Europi proteklih godina urušio sustav konvencionalne kontrole naoružanja. Izvorno su NATO i Rusija u okviru takozvanog CFE ugovora dogovorili gornje granice za konvencionalno naoružanje, osim toga su dogovorene i međusobne kontrole i održavanje redovitih razgovora. No, CFE ugovor je pravno suspendiran i politički mrtav.

Na pragu nove godine je Europa nesigurniji kontinent. Europi su sada nužno potrebne dvije stvari: nova sigurnosno-politička doktrina i politika stvaranja povjerenja.