Razgovori o sukcesiji u Sarajevu 16. i 17. septembra

Sjednica o sukcesiji predstavnika bivših jugoslovenskih republika biće održana 16. i 17. septembra u Sarajevu, a Srbija će, između ostalog, tražiti preraspodjelu vrijednosti u slučaju dvora Karađorđevića u Ankari, koji je pripao BiH, rekao je predstavnik Srbije Oliver Antić. 

On je istakao da predmet sukcesije ne mogu biti predmeti nađeni u nedavno otvorenom takozvanom “Titovom sefu” u Narodnoj banci Srbije /NBS/, jer su oni privatno vlasništvo porodice Karađorđević.

Antić očekuje da će na sjednici u Sarajevu biti razmotrena preraspodjela vrijednosti imovine biviše zajedničke države SFR Jugoslavije koja je predmet sukcesije.

“Preispitaćemo i to, jer sukcesija podrazumeva podelu vrednosti. Ako neko ima osnova da, zbog istorijskog i kulturnog značaja, zatraži neke nepokretnosti da mu pripadnu, onda će on razliku isplatiti u novcu ili će dati neku drugu nepokretnost kao kompenzaciju za to”, rekao je Antić.

On je dodao da će tražiti preispitivanje da se BiH dodijeli dvor Karađorđevića u Ankari i da je to u skladu sa pravilima nasljeđivanja u svim republikama, navodeći da u preraspodjeli vrijednosti niko ne može da bude oštećen.

“I to će biti na dnevnom redu i sve će da se završi kako treba. Besmislica je da kraljevski dvor Karađorvđevića sa svim kraljevskim insignijama, sa srpsko-vizantijskim stilom, dobije neko kome to ne znači ništa ili ne znači mnogo”, rekao je Antić i dodao da u BiH postoji spremnost da se ovo pitanje razmotri.

Antić još nije mogao da kaže čime bi to Srbija kompenzirala, dodajući se o svemu može dogovoriti.

On je rekao da će na sastanku u Sarajevu biti riječi o nekim pitanjima koja su ranije dogovorena, ali nisu ispoštovana, ali i da ima “nekih pitanja koja treba da se konstatuju, jer neki ne razumiju šta je sukcesija”.

Antić je naveo da će na dnevnom redu tog sastanka biti riječi i o podjeli diplomatsko-konzularnih predstavništava, pitanjima vlasništva te ocijenio da je ranije bio potpuno neravnomjerno raspoređen proces sukcesije i da su “neke strane bile zainteresovane isključivo samo za jedne anekse iz dogovora o sukcesiji, a druge su zanemarivale”.

“Učinjen je potpuni disbalans i sukcesija se neravnomerno `kretala`.
Pri tome su se neke stvari činile bez ikakvog pravnog osnova, jer je bilo podele pokretnih stvari a da se nije prethodno vršila procena njihove vrednosti”, rekao je Antić, pojašnjavajući da sukcesija podrazmijeva raspodjelu vrijednosti.

On je naveo da ponekad pokretne stvari, kao što su umjetničke slike, namještaj iz epoha, bibliofilski primjerci izuzetno vrijednih knjiga, mogu biti skuplji od nepokretnih.

“Nije vršena procena, što je skandal. Kakvo je to nasleđivanje ako se ne zna kolika je vrednost stvari. Pa kako će to da uđe u naslednu kvotu. U situaciji kada se ne vrši procena moguće je i vršenje krivičnih dela”, istakao je Antić.

Kada se govori o diplomatsko-konzularnim predstanvištvima, Srbija je dobila 39,5 odsto, a BiH 15 odsto, a kada je riječ o devizno-finansijskim sredstvima, Srbija ima 38 odsto, a BiH 15,5 odsto.

indikator

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close