PolitikaRegion

Radovan Karadžić osuđen na doživotni zatvor!

Vijeće MMKS u Hagu izriče konačnu presudu Radovanu Karadžiću za zločine počinjene na području BiH u periodu 92-95. Ispod pratite najnovija dešavanja iz sudnice …

14.57 Karadžić je osuđen na doživotni zatvor. Iz sudnice se čuo gromoglasan aplauz kao i zvižduci.

14. 56 
Sudija je podsjetio da su sve tačke prvostepene presude potvrđene, osim nekoliko incidenata iz opština. On je rekao da je Karadžić kriv za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

14.56 Sudija je pozvao Karadžića da ustane.

14.55 
Obzirom na učešće u više udruženih zločinačkih poduhvata, Žalbeno vijeće potcjenjuje težinu njegovih zločina i njegovo učešće u njima. Prema sudiji, ovi zločini su neviđenih razmjera i brutalnosti.

14.54 
Apelaciono vijeće je navelo da je 40 godina neadekvatna presuda. Posebno kada se ima u vidu s drugim presudama u Haagu. Vijeće smatra da je kazna od 40 godina neadekvatna, kada se njegova kazna poredi sa osuđenicima koji su dobili doživotne kazne zatvora.

14.52 
Odbijena je Karadžićeva žalba na dužinu kazne, javlja BIRN.

14.50 
Žalbeno vijeće je odbilo i ovu tačku i potvrdilo oslobađanje za genocid 1992.Ostatak presude je potvrđen.

14.47 
Žalbeno vijeće, uz izuzeto mišljenje sudije Den Prade, stava je da tužioci nisu pokazali da je donesena greška pri zaključku da Karadžić nije kriv za genocid 1992. 

Žalbeno vijeće nije uvjereno da je tužilaštvo ponudilo dokaze da je genocidna namjera dokazana na osnovu kontakata koje je Karadžić imao sa ljudima na terenu.

14.46 
Govoreći o žalbi na tačku za genocid 1992. sudija je rekao da se Žalbeno vijeće ne slaže s navodima tužilaca da odluka nije dobro objašnjena.

14.44 
Govoreći o prvoj tački žalbe, da su ubistva i drugi nasilni zločini bili dio udruženog zločinačkog poduhvata da se uklone Bošnjaci i Hrvati s teritorije Republike Srpske, sudija Joensen je rekao da tužioci nisu dokazali da je prvostepeno Vijeće pogriješilo kada je oslobodilo Karadžića za ove zločine, javlja BIRN. 

Vijeće je odbacilo žalbu Tužilaštva u odnosu na ovaj dio.

14.43 
Vijeće će sada obrazlagati zaključke po žalbama Tužilaštva, javlja BIRN.

14.41
 “Vijeće podsjeća na apsolutnu zabranu uzimanja pripadnika UNPROFOR-a”, rekao je sudija.

14.41
 Govoreći o tački presude za uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce 1995. godine, sudija Joensen je rekao da se prvostepeno Vijeće oslanjalo na prijetnje pripadnicima UN-a koji su bili zatočeni.

14.36  
Govoreći o tome da su neki Bošnjaci preživjeli probivši se kroz šumu, sudija Joensen je rekao da Karadžić pri oslanjanju na dokaze o tome ne pokazuje da je došlo do pogrešnih zaključaka u prvostepenoj presudi. Govoreći o ubistvima nakon pada Srebrenice, Vijeće je utvrdilo da je znao za ubistva u julu 1995, javlja BIRN.

Sudija Joensen sada se bavi pitanjem da li je Karadžić znao za ubistva nakon pada Srebrenice. Kako je rekao sudija, Karadžić u svojoj žalbi pogrešno interpretira zaključke prvostepene presude. Kada navodi da nije znao za količinu ubistava i skalu zločina, Karadžić se na bavi dokazima, i pogrešno interpretira prvostepenu presudu, javlja BIRN.

“Njegovi navodi nisu ni razumni niti vjerovatni”, rekao je sudija.

“Karadžićevi navodi da je on odgovoran za to samo zato što je predsjednik su neuvjerljivi”, navodi sudijajavlja BIRN.



14.32 
Govoreći o Karadžićevoj naredbi da se zarobljeni odvedu na “neko drugo mjesto”, sudija Joensen je naveo da, s obzirom da je Karadžić bio u kontaktu sa ljudima na terenu koji su ubijali, prvostepeno vijeće nije pogriješilojavlja BIRN. Dokazi o oslobođenju nekoliko pojedinaca u Srebrenici ne ukazuju da nije postojala genocidna namjera, kazao je sudija.

14:30 
Žalbeno vijeće nije našlo greške u rezonovanju prvostepenih sudija u vezi s progonom Bošnjaka s područja Srebrenice, javlja BIRN. 

14.26  
Joensen je rekao da Karadžić nije pokazao da je Prvostepeno vijeće pogriješilo kada se oslonilo na Direktivu 7, koju je Karadžić potpisao i u kojoj je naredio da se stvore “nepodnošljivi uslovi bez nade za dalji opstanak”javlja BIRN.

14.25 Sudija Joensen se sada bavi zaključcima koji se tiču genocida u Srebrenici.
14.23 
U slučajevima kada je Karadžić izdao naređenja da se ne gađaju civili u Sarajevu, zaključeno je da se to dešavalo kada su bili neki pregovori ili diplomatski sastanci, te su bili politički motivisani. Karadžić nije ukazao na grešku u presudi prvostepenog vijećajavlja BIRN.

14.20 
Žalbeno vijeće je zaključilo Kaadžićevu namjeru da učestvuje u udruženom zločinačkom poduhvatu za zločine u Sarajevu na osnovu “brojnih dokaza i izjava”, rekao je sudija Joensen, javlja BIRN. 
“Žalbeno vijeće ne nalazi kvalitetne argumente u vezi s žalbom Karadžića da nije namjeravao da učestvuje u zločinima u Sarajevu”, rekao je sudija. 

14.18 
Žalbeno vijeće trenutno se bavi zaključcima o dešavanjima u Sarajevu. U vezi s incidentom na Markalama 1, Žalbeno vijeće je navelo da Karadžić nije dokazao pogreške pri zaključivanju. “Karadžić je podbacio da utvrdi greške u vezi sa zaključkom prvostepenog vijeća”, rekao je sudija Joensenjavlja BIRN. 

14.15 
Govoreći o oslanjanju na prethodno utvrđene činjenice, što je Karadžić naveo da ga je “oštetilo”, sudija Joensen je rekao da Odbrana nije pokazala štetu koja je nastala pri oslanjanju na prethodno utvrđene činjenice iz drugih predmeta u Haagu, prenosi BIRN. Međutim, u odnosu na dva incidenta, Žalbeno vijeće je reklo da je utvrđeno da se prvostepeno Vijeće oslanjalo samo na utvrđene činjenice, i zbog toga su samo ova dva incidenta preinačena u oslobađajuća.


14.13 
Govoreći o žalbama koji se tiču zaključcima o progonu, Joensen je rekao da Odbrana nije pokazala da je prvostepeno Vijeće pogriješilo u rezonovanju. “Karadžić samo u svojoj žalbi navodi svoja neslaganja s zaključcima prvostepenog Vijeća”, rekao je Joensenjavlja BIRN

14.12 
Prva tačka žalbe koju će adresirati Žalbeno vijeće je navod Karadžića da nije imao pošteno suđenje. Žalbeno vijeće je zaključilo da je prekršeno pravo na odbranu zato što Karadžić nije bio prisutan tokom posjeta na mjesta zločina. U svim ostalim dijelovima, zaključeno je da nije prekršeno pravo na Odbranuprenosi BIRN. 

14.11
Sudija Joensen neće čitati čitavu presudu. U uvodnom dijelu, sudija Joensen je naveo koje je funkcije Karadžić imao tokom rata, i dao presjek postupka do sada, kada je donesena prvostepena presuda. Karadžić djeluje mirno dok sluša sudiju.

14.10 
U sudnicu je ušlo Sudsko vijeće, a registrar je prozivao stranke u postupku. Karadžić je u crnom odijelu sa bijelom košuljom. Na ulasku je prisutne pozdravio riječima – Dobar dan svima. 

14.06 
U sarajevskoj Vijećnici organizovano je javno praćenje izricanja pravomoćne presude Radovanu Karadžiću pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove u Hagu.


14.06 
S velikim nestrpljenjem konačna presuda Karadžiću isčekuje se i u memorijalnom centru u Potočarima.

14.05 Presudu će pročitati sudija Vagn Prüsse Joensen. Osim njega u petočlanom Vijeću biti će sudije William Sekule, José Ricardo Solaes, Graciela Santana kao i sudija Ivo Nelson Rosa.

14.03
 U ovim trenucima trebalo je početi izricanje drugostepene presude. Iz Mehanizma za krivične sudove su saopćili kako se izricanje presude Karadžiću “iz operativnih razloga” neće prenositi uživo, već sa odgodom od 30 minuta.

14.00 Prvostepenom presudom iz marta 2016. Karadžić je osuđen na 40 godina zatvora. Prvostepeno vijeće proglasilo ga je krivim za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

U aprilu prošle godine u Hagu je održan Žalbeni pretres u kojem je Tužilaštvo za bivšeg predsjednika Republike Srpske zatražilo doživotni zatvor i izricanje presude za genocid u još sedam bh. opština (Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku), što je prvostepenom presudom odbijeno, dok je Odbrana tražila oslobađanje po svim tačkama optužnice.

Prva optužnica protiv Radovana Karadžića podnesena je 24. jula 1995. godine, dok je operativna stupila na snagu 19. oktobra 2009. godine.

Karadžić je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu, nakon 12 godina skrivanja. Vlasti Srbije prebacile su ga u Hag devet dana kasnije.

Sudski postupak trajao je 499 radnih dana. Za to vrijeme saslušano je 589 svjedoka i u spis je uložen 11.481 dokaz.

Tužioci Mehanizma, u žalbi na prvostepenu presudu zatražili su da Karadžiću bude izrečena pravosnažna kazna doživotnog zatvora zbog genocida i ratnih zločina počinjenih nad Bošnjacima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini.  Tužilaštvo je zahtijevalo da Karadžić bude proglašen krivim za genocid u još sedam opština u Bosni i Hercegovini, osim Srebrenice, što je prvostepenom presudom bilo odbačeno, jer, kako je navedeno, tužioci nisu dokazali da je imao “genocidnu namjeru” da tamošnje Muslimane i Hrvate uništi kao etničku grupu. Poseban dio žalbe odnosi se na činjenicu da Prvostepeno vijeće nije razmatralo pitanje da li je 1992. godine počinjen genocid u Prijedoru, gdje, kako se navodi u žalbi, “obim zločina ukazuje na jasnu namjeru uništenja grupe.

(Vijesti.ba)

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close