Svi naši premijeri – Krojači poslijeratne BiH

Svi naši premijeri: Krojači poslijeratne BiH (III)

Nakon Republike Srpske, idemo u Federaciju Bosne i Hercegovine koja je do sada imala devet premijera, od čega niti jednu ženu.

(L.R., Radiosarajevo.ba)

– Svi naši premijeri: Krojači poslijeratne BiH (II)

– Svi naši premijeri: Krojači poslijeratne BiH (I)

 

Stranka demokratske akcije (SDA) ubjedljivo je imala najviše premijerskih pozicija – čak šest puta, Socijaldemokratska partija (SDP) dvije, a Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, sasvim slučajno, samo jednu.

Trenutni premijer Federacije BiH, tj. predsjednik Vlade FBiH, jeste Fadil Novalić.

1996.-1998.

Prvi poslijeratni premijer bio je Edhem Bičakčić (SDA), koji je tada opisan kao “dosadašnji direktor Elektroprivrede BiH, potpredsjednik i siva eminencija SDA (…) sudeći prema njegovim izjavama prije izbora na ovu funkciju, premijersku fotelju nije prihvatio sa velikim oduševljenjem”.

Bičakčić je imenovan za premijera nakon dogovora njegove stranke i HDZ-a.

Iz ovog vremena njegove vladavine pamtimo donošenje zakonskog okvira za privatizaciju (…), a sjećamo se i da je jedan od delegata u federalnoj skupštini, Ibrahim Đedović, uhapšen u Parlamentu pod optužbom za djela protiv čovječnosti i humanosti počinjena tokom međubošnjačkih sukoba u “autonomnoj pokrajini Zapadna Bosna” između 1993. i 1995. (solobođen je optužbi).

Bičakčić je bio i premijer koji je osporio ime jednog od kantona – Hercegbosanskog (Livanjski ili Kanton 10).

Edhem Bičakčić napustio je SDA i sada je predsjednik Bosanskohercegovačko narodne stranke; sve nas je nasmijao kada se kandidovao za izbore 2012. i na plakatu napisao: glasajte za mene 7. oktobra/rujna (rujan je septembar, a oktobar listopad…).

1998-2000.

U decembru 1998, bira se nova Vlada FBiH, ali Edhem Bičakčić ostaje na mjestu njenog čelnika.

Ovu Bičakčićevu vladavinu pamtit ćemo po tri stvari. Prva je bila ta da je bio optužen za zloupotrebu položaja (Tužilaštvo kasnije nije uspjelo dokazati njegovu krivicu na sudu).

Druga, i vjerovatno najpoznatija, jeste postavljanje kamena temeljca za izgradnju dijela famoznog autoputa na koridoru Vc i treća je ta da je 2001. prvo dao ostavku na mjesto premijera kako bi se vratio na poziciju direktora Elektroprivrede. Zvanično je naveo kako zbog zakona ne može biti na dvije funkcije, pa rađe bira ovu drugu. Nezvanično, “kumovao mu je” pritisak javnosti i učestale kritike na njegov račun od strane Islamske zajednice BiH i sindikata.

Mjesec dana kasnije, Bičakčić je smijenjen sa direktorske pozicije od strane visokog predstavnika Wolfganga Petritscha zbog “zloupotrebe ovlaštenja” dok je bio federalni premijer, odnosno, kako se tada navelo, “preusmjeravanje javnih prihoda kroz kompleksan i korumpiran sistem finansijskih špekulacija, pri čemu su velike sume novca završile u kasama SDA”.

Cjelokupnu OHR-ovu optužbu protiv Bičakčića možete pročitati na ovom LINKU.

2001.

Ovlasti premijera Federacije, nakon Bičakčićeve ostavke, preuzeo je zamjenik premijera Federacije BiH i ministar financija u Vladi Federacije BiH Dragan Čović (HDZ).

Čović će na ovoj poziciji ostati dva mjeseca.

U kratko vremena nije puno napravio, a i on je optužen za zloupotrebu položaja u ovom periodu – kasnije je oslobođen optužbi.

Dragan Čović od tog je vremena u politici (izuzev vremena kada ga je 2005. s funkcije smijenio visoki predstavnik Paddy Ashdown) kao ključna figura – čelnik HDZ-a, a trenutno je na mjestu hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

2001-2003.

SDP-ov kandidat Alija Behmensljedeći je premijer Federacije BiH.

Iz njegovog perioda sjećamo se bitke koju je vodio sa veteranima i ratnim vojnim invalidima (sjetimo se i protesta u Sarajevu iz marta 2002, kada se Behmen iz sigurnosnih razloga nije stigao ni obratiti okupljenima, predsjednik FBIH Safet Halilović tada je jedva okončao svoj govor zbog nasrtaja na binu).

Njegova Vlada pokušala je uvesti reda u entitet na način da su pokušali usavršiti zakone o porezima na plaće, zakone o doprinosima, o carinskoj službi te set prijedloga koji se odnose na posebne poreze na naftne derivate, duhanske prerađevine, kavu, pivo, alkohol i bezalkoholna pića…pokušali su organizirati i policijske akcije spram firmi koje se bave uvozom visokotarifne robe, poput nafte, naftnih derivata, cigareta i alkohola, te neki uvoznici i proizvođači mesa i mesnih prerađevina – sjetimo se njegove izjave iz tog perioda: “…cisterne sa naftom nisu igle pa da tek tako mogu nestati…”. Situacija danas nažalost svjedoči o uspjehu ovih namjera.

Kao i svi njegovi prethodnici, i on je bio pod istragom zbog zloupotrebe položaja – on zbog mirovinskog zavoda.

Alija Behmen ostao je premijer do 2003, a onda se kratko vratio u politiku u periodu 2009-2013. kada je bio na poziciji sarajevskog gradonačelnika.

2003-2006.

Nakon Behmena, na čelo Vlade FBiH dolazi Ahmet Hadžipašić (SDA).

Iz njegova mandata jedna od upamćenih izjava je ona kako su “visočke piramide najpozitivnija vijest iz BiH nakon Dejtonskog sporazuma”, a često je, komentarišući rad svoje vlade, govorio kako su, “da nije bilo politike, mogli uraditi i 30 posto više”.

Avaz je poslije pisao da je u njegovo vrijeme “najavljivano je da će biti ispunjeni zahtjevi nevladinih organizacija koje je uoči izbora 2002. godine potpisalo više od 500.000 građana – ništa od toga nije ispunjeno”, a Federalna je isticala kako su “priče o višemilionskoj imovini koja je ostala iza Hadžipašića postale gotovo pa urbani mit”.

Hadžipašić je preminuo 2008. godine u Zenici, u 56. godini života.

2007-2009.

Nedžad Branković (SDA) na mjesto premijera Federacije BiH dolazi 2007. godine.

Analiza Vlade FBiH iz 2014. navest će ga kao “najuspješnijeg federalnog premijera u periodu 2000-2012, jedinog koji je povećao zaposlenost i smanjio nezaposlenost”.

No, bh. javnosti ipak nije poznat po “uspješnosti”, već polegendarnoj izjavi “sve po zakonu”. Branković je ovim riječima odgovorio na pitanje kako je za 900 KM certifikata kupio stan koji je Vlada FBiH platila 264 hiljade KM.

Sjećamo se i da je htio dati ostavku zbog “huliganskog napada bojom” na haustor u kojem živi, a često je na sudu negirao krivicu za zloupotrebu položaja. Branković je potom podnio nepozivu ostavku 2009, a obrazložio je ovim riječima: “Odluku sam donio nakon završenog Petog kongresa SDA, gdje izraz volje većine u Kongresu prihvatam kao podršku zahtjevu predsjednika SDA, Sulejmana Tihića, da podnesem ostavku na funkciju Premijera FBiH”.

Tihić je zatražio da Branković podnese ostavku nakon što je optužnicu za kupovinu navedenog stana potvrdio Kantonalni sud u Sarajevu, a Branković je to u početku odbio učiniti.

2009.-2011.

Treći put zaredom, u ovom periodu, premijer dolazi iz SDA. Riječ je bila oMustafi Mujezinoviću.

Mujezinovića se sjećamo po tome što je zatražio reviziju svih boračkih prava, a tražio je od policije da se više aktivira, zabrinut učestalim razbojništvima i krađama.

Ipak, Mujezinovića se najviše sjećamo po bitkama koje je vodio s boračkim udruženjima – zbog toga je u jednom trenutku bio blokiran i aranžman s MMF-om, a iz tog “doba” pamtimo boračke proteste: u aprilu 2010 sukobi pripadnika boračkih udruženja i policije su u jednom trenutku i eskalirali.

Mujezinović je danas na poziciji ambasadora BiH u Londonu.

2011-2015.

SDP-ovacNermin Nikšić naredni je premijer FBiH.

Iako je u anketi jednog od bh. internet portala označen kao najuspješniji,nevladin sektor njegovu je vladu ocijenio kao najlošiju, koja se u nekoliko navrata “oglušila” na pozive o smjeni, uključujući i trenutak kada im je Parlament izglasao nepovjerenje.

Sjećamo se i da su pred kraj mandata uhapšena dva člana Nikšićeve vlade, dopremijer i ministar trgovine (Jerko Ivanković Lijanović i Milorad Bahilj).

Optužen je i da se na stadionu (!?) sukobio s policijom, ali on je to demantovao riječima kako je “samo pokušao pomoći navijaču”, a podsjetimo se i njegovog neispunjenog obećanja o uplaćenom novcu za žrtve poplava u FBiH. Iako je tvrdio da njegova Vlada nije pravila dugovanja, portal Istinomjer.ba dokazao je suprotno.

Nikšić je trenutno zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

2015.-

Fadil Novalić (SDA) od marta 2015. je na poziciji premijera FBiH. Nije poznat bh. javnosti, a na ovu poziciju dolazi kao ekonomista.

L.R., Radiosarajevo.ba