Promocija knjige „NA RAZMEĐU MILENIJA“
Dr. sc. ĆAMIL HUSEJNBAŠIĆ, redovni profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu
Promocija knjige „NA RAZMEĐU MILENIJA“ („Sigurnosne determinante demografskih promjena na prostoru srednje Bosne u periodu od 1992.-2005. godine“), autora mr. sc. Hasiba Mušinbegovića, održane 01. 12. 2012. godine, u Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici.
*
Dame i gospodo, poštovaoci knjige i njenog autora mr. sc. Hasiba Mušinbegovića,
Sa zadovoljstvom sam prihvatio poziv autora da budem jedan od recenzenata i učesnik u predstavljanju njegove knjige „Na razmeđu milenija“ prilikom prve promocije ovdje u Zenici, povodom dvadesetogodišnjice formiranja Trećeg korpusa Armije RBiH.
Knjiga, koju danas svečano predstavljamo, je preuređen i djelimično skraćen veoma uspješan magistarski rad, odbranjen na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Imao sam zadovoljstvo da u svojstvu predsjednika Komisije vodim proceduru odbrane, tako da sam sa izvornim sadržajem knjige koju danas promoviramo bio upoznat još 2010. godine. Ovo je vrijedna knjiga iz oblasti društvenih i hmanističkih nauka, multidisciplinarnog karaktera u kojoj se prožimaju: sigurnost, ratna vještina (vojna historija), te demografija. Ovako složen predmet istraživanja kompatibilan je autorovoj profesionalnoj orjentaciji i dosadašnjem vojnom i civilnom školovanju.
U predstavljanju ove knjige želim istaći da je ona zasnovana na Naučno-istraživačkom projektu, naučnoj građi na osnovu koje je ona nastala po standardnom metodološkom postupku. Upravo ovo čini naučnu vrijednost knjige kojoj će se čitalac često vraćati, bilo iz razloga da se podsjeti na hronologiju događaja, bilo da se podsjeti kako se radi teorijsko-metodološki okvir nekog istraživanja s ciljem nastanka naučnog djela, ili pak, da zaželi podvrgnuti provjeri objavljene rezultate.
Bez zadržavanja na teorijsko-metodološkom okviru knjige čitaocima preporučujem da obrate pažnju na naučne i društvene ciljeve, koje je autor POSTAVIO i uspješno OSTVARIO.
Shodno postavljenim ciljevima, te na osnovu identificiranog problema i predmeta istraživanja, autor je razvio sistem hipoteza, identificirao varijable istraživanja, koje ih povezuju u konkretnu ilustraciju.
U radu je korišten ograničen broj naučnih metoda: analize sadržaja, historijska metoda, komparativna metoda, statistička metoda, metoda intervjua, te studija slučaja.
Vremenski period koji je u fokusu istraživanja odnosi se na četrnaest godina u nizu od 1992.–2005. u kojem su prepoznatljiva dva perioda: ratni 1992.–1995. i poslijeratni od 1996.–2005.
Prostorni obuhvat istraživanja je prostor srednje Bosne sa 20 prijeratnih općina u slivu rijeke Bosne i gornjeg toka rijeke Vrbasa. Istraživani su sigurnosni događaji na ovome prostoru i njihov uticaj na demografske promjene koje su u uzročno-posljedičnoj povezanosti. Istraženi su kao cjelina da daju odgovor na pitanje obima i dubine demografskih promjena u istraživanom periodu.
Rezultate vlastitog istraživanja autor je strukturirao u četiri poglavlja.
U prvom poglavlju elaborirao je političke, ekonomske i sigurnosne izazove u Europi, na Balkanu i Bosni Hercegovini, devedesetih godina 20. stoljeća. Temeljito i veoma konkretno obrađeni su sigurnosni izazovi u Bosni i Hercegovini krajem osamdestih i početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća: razoružavanje i rasformiranje TOSRBiH, neustavno djelovanje JNA i tiha okupacija Bosne i Hercegovine koncentracijom jedinica JNA iz Slovenije i Hrvatske.
Ovakvim načinom prezentiranja sigurnosnih izazova općenito – u Europi, na Balkanu i u Bosni i Hercegovini – sa konkretnim zaključcima toga dijela kao rezultata istraživanja mr. sc. Hasib Mušinbegović je napravio vrlo prihvatljivu podlogu za drugo poglavlje u kojem istražuje hegemonističke pretenzije susjednih zemalja spram Bosne i Hercegovine, ilustrirajući to primjerima hegemonističkih velikodržavnih koncepata i projekata. To je druga vrijednost ove naučne knjige i svakako značajan rezultat autorovog istraživanja kojim je potvrdio prvu razrađujuću hipotezu koja je glasila: „Hegemonističke pretenzije susjednih zemalja spram Bosne i Hercegovine, uzrokovale su konflikte koji su na prostoru srednje Bosne ostavili najdublje demografske promjene u periodu 1992.–1995. godine“.
U trećem, glavnom i najobimnijem poglavlju, autor je obradio oružane i druge konflikte koji su se dogodili na prostoru srednje Bosne. Na prikladan način obradio je oko trista sigurnosnih događaja (a naročito borbi, bojeva, operacija) koji su na prostoru 20 općina srednje Bosne presudno uticali na demografske direktne i indirektne promjene. Ovi determinirajući sigurnosni događaji odabrani su zato što su izazvali velike ljudske gubitke, velike migracije ili što su u njima učestvovale velike vojne snage. Obrađeni su po općinama i hronološki, pri čemu svaka općina istovremeno čini samostalnu cjelinu i sastavni dio veće cjeline – područja, kao što su Lašvanska dolina, Gornjevrbasko područje i Sarajevsko-zenička kotlina od Ilijaša do Maglaja. Veoma velik doprinos autora koji pred sud javnosti stavlja ovu knjigu leži u činjenici što je sigurnosne događaje obradio koncizno, temeljito, hronološki za cjelokupni period rata 1992.–1995. i na tako velikom prostoru kao što je srednja Bosna, o čemu, koliko je poznato, ne postoje sređeni i objavljeni podaci. Ovo je četvrta vrijednost knjige.
U četvrtom poglavlju autor je analizirao sumarne demografske promjene nastale na prostoru srenje Bosne, izazvane oružanim i drugim sukobima, u dva karakteristična perioda: ratnom i desetogodišnjem poslijeratnom periodu. Kad god je to moguće, radi usporedbe, podatke je iskazivao po općinama, a nerijetko, opet radi komparacije, podatke je predstavio i za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Broju smrtno stradalih osoba, kao najtežoj demografskoj posljedici oružanih sukoba na prostoru srednje Bosne, posvećena je najveća pažnja. Ovi podaci su analizirani sa više aspekata: prema popisu iz 1991., prema nacionalnoj strukturi, statusu (vojnici, civili) i vojnoj stukturi kojoj su pripadali. Poseban doprinos dao je analizi poginulih koji su grafikonima prikazani također po općinama. Na sličan način su prezentirani podaci o ratnim vojnim invalidima. Podaci o civilnim žrtvama rata su manje precizni iz objektivnih razloga.
O prognanicima, dati su aproksimativni podaci po općinama i za cijelo područje srednje Bosne. Veoma relevantni podaci dati su u vezi sa posljedicama oružanih sukoba na stambeni fond.
Neki rezultati do kojih se došlo zaslužuju da se ovom prilikom spomenu: u srednjoj Bosni su poginule 12.074 osobe ili 1,56% stanovnika srednje Bosne; najviše su stradali Bošnjaci (oko 64%); najveće žrtve podnijelo je stanovništvo općine Vitez (3,56%) i Gornji Vakuf (2,17%); na prostoru srednje Bosne poginulo je gotovo četiri puta više vojnika nego civila; na ovom prostoru Armija RBiH je imala više poginulih i nestalih nego sve druge vojne strukture zajedno (64%); u oružanim sukobima u srednjoj Bosni nastala je ¼ RVI FBiH; u status prognanika otjerano je 30% stanovništva; devastirano je 26% stambenog fonda. Dakle, rezutatima istraživanja prezentiranim u trećem i četvrtom dijelu ostvarena je peta vrijednost ove knjige. Njima je u potpunosti potvrđena druga razrađujuća hipoteza da su: „Oružani konflikti na prostoru srednje Bosne, u periodu 1992.–1995. godine, izazvali velike ljudske gubitke i demografska kretanja, koja su u značajnoj mjeri uticala na trajnu promjenu njezine demografske strukture“.
Autor predstavlja veoma zanimljivu demografsku sliku srednje Bosne 2005., podacima o povratu imovine i stanova, o „manjinskom“ povratku, podacima iz službenog popisa prognanika i njihove želje za povratkom; analizira status povratnika kroz zdravstveno osiguranje, obrazovanje, opću sigurnost povratnika i njihove imovine, te njihov socio-ekonomski položaj. Ove podatke autor je predstavio tekstualno, tabelarno i grafički što predstavlja posebnu vrijednost za zaključak o održivosti ostvarenog povratka.
Na kraju, autor je sublimirao cjelokupno istraživanje logičnim i konciznim zaključcima.
Uočavajući tendencije demografskih promjena u desetogodišnjem poslijeratnom periodu (1996.–2005.), autor je predstavio demografsku perspektivu srednje Bosne, i ponudio vlastitu prognozu: trend opadanja prirodnog priraštaja srednje Bosne će se nastaviti i poslije 2005. godine; povratak prognanika na prijeratne adrese će i dalje rapidno opadati.
Preporučujem autoru da nastavi istraživannja na području srednje Bosne i prati ostvarivanje vlastitih prognoza! Tim prije što u 2013. godini predstoji popis stanovništva.
Dame i gospodo,
Mr. sc. Hasib Mušinbegović je svojim višegodišnjim iskustvom u vojničkoj karijeri, civilnoom i vojnom naobrazbom i velikim iskustvom u oblasti sigurnosti i demografije kvalitetno predstavio i objavio knjigu pod naslovom: „Na razmeđu milenija“. Mušinbegović ima afinitet za istraživanje u oblasti sigurnosti i demografije.
U radu od 500 strana, autor se u elaboriranju sadržaja čak preko petsto puta pozivao i referirao na relevantne izvore iz stručne literature i arhive koju je koristio po određenim pitanjima. U popisu literature navedeno je oko dvesta bibliografskih jedinica izvorne naučne građe (knjige – udžbenici), koje autor, što je zanimljivo, ima, gotovo sve, u svojoj vlastitoj biblioteci.
Sadržaj objavljene knjige u potpunosti odgovara. U svim poglavljima knjiga ima potpunu naučnu i stručnu relevanciju sa kvalitetnim uporištem u naučnoj i stručnoj literaturi.
Sa zadovoljstvom preporučujem ovo djelo, naučnoj javnosti, oficirima Oružanih snaga BiH, političkim strukturama vlasti, obrazovnim ustanovama, studentima, đacima, omladini, i svim građanima – da ga uključe u vlastiitu biblioteku i iščitavaju.
Čestitam autoru, magistru nauka odbrane i sigurnosti, brigadiru Armije RBiH Hasibu Mušinbegoviću, što je historijske činjenice i događaje „NA RAZMEĐU MILENIJA“, ukoričio i darovao javnosti da se o njima razmišlja i sudi, da se ne zaboravi i ne ponovi.
Hvala vam na pažnji.
Zenica, 01. 12. 2012. godine.
