Udruženje banaka Bosne i Hercegovine (UBBiH) smatra da novi entitetski zakoni o bankama koji se nalaze u skupštinskoj, odnosno parlamentarnoj proceduri, nisu u skladu s onim što je moguće brzo implementirati te da su u koliziji sa nekim drugim zakonskim rješenjima.
Predsjednik UBBiH Milan Radović kazao je danas na pres-konferenciji u Sarajevu da u Udruženju posebno zamjeraju to što nisu učestvovali u pripremi tih zakona, ali isto tako što nisu ni konsultirani.
“Prošle nedjelje imali smo Skupštinu UBBiH i sve banke podržavaju inicijativu iz Pisma namjere i Reformske agende u vezi sa poboljšanjem stanja u bankarskom sektoru, a također dajemo podršku entitetskim vladama i Vijeću ministara, međutim, smatramo da u pripremi tih zakona nismo dovoljno učestvovali i nismo dovoljno konsultirani, te da bi trebalo uvažiti i određene primjedbe i sugestije UBBuH na te zakone”, rekao je Radović.
Mišljenja i sugestije entitetskim vladama, kako je rečeno, dostavljena su na vrijeme, prije dva mjeseca, ali u UBBiH ni danas ne znaju šta je od toga prihvaćeno.
“Uprkos našim primjedbama da sa entitetskim vladama i ministarstvima finansija stručno raspravljamo o našim sugestijama, dijaloga nema, a zakon u FBiH ima oko 260 članova, dok ovaj u RS ima 294 i očito je da se radi o kompleksnoj materiji. Mi to ne možemo tolerirati. U parlamentarnoj proceduri nemamo šansu da bilo šta mijenjamo pa smo danas potpisali dva dopisa i da kažemo parlamentima da želimo bar kroz određena parlamentarna tijela da otvorimo jedan dijalog”, rekao je izvršni sekretar UBBiH Mijo Mišić.
On dodaje da predloženi zakoni bitno mijenjaju stvari u bankarskom sektoru i da bi njihovo “ovakvo” usvajanje moglo imati negativne posljedice po taj sektor.
“Tu su značajno povećani zahtjevi za kapitalom uz veoma kratke rokove prilagođavanja istim, što bi moglo predstavljati problem naročito za male banke, zatim smanjenje maksimalne izloženosti prema jednom licu ili grupi povezanih lica sa 40 posto osnovnog kapitala na 25 posto priznatog kapitala, a to je za jedan broj banaka izuzetno teško sprovesti. Tu je i značajno povećanje nadležnosti skupština i nadzornih odbora, a umanjenje nadležnosti uprave, što također značajno mijenja unutarnji odnos upravljanja i rukovođenja. Značajno povećanje ovlasti agencija za bankarstvo obuhvata i proširenje razloga za oduzimanje licenci za rad banaka. Treba spomenuti i ‘drakonske kazne’ koje se penju na iznose i do 200 hiljada KM za banku i do 40 hiljada za odgovorno lice”, rekao je Mišić.
“Ukoliko bi se takvi zakoni usvojili u entitetskim parlamentima, to bi, kako je istaknuto, dovelo do smanjenja kreditne aktivnosti privredi, “a ukoliko nema kreditnog rasta i rejting države sigurno će ići u drugom pravcu”.
“Mi smo zato da se ojača bankarski sektor, ali da se ne primjenjuju pojedine odredbe, kao i odredbe Bazelskih principa, koje su mnogo oštrije nego u EU”, zaključio je predsjednik UBBiH Milan Radović.
Fena
