Prof. dr Aleksa Milojević: EU nije obogatila Evropu, nego je više osiromašila, zavadila…

Jedno je sigurno, grčki scenario će promijeniti stanje duha u Evropi. Neće to više biti jednosmjerna ulica, u kojoj se EU shvata kao rješenje bez alternative. Sada će se tražiti alternative i vjerovatno će se Evrope mijenjati na način da pojedine zemlje pristupaju Uniji sa stanovišta vlastitog računa, a ne samo da slušaju direktive iz Brisela, istakao je u razgovoru za Vijesti.ba prof. dr Aleksa Milojević, ekonomski analitičar.

VIJESTI.BA: Kako komentarišete rezultate referenduma u Grčkoj? Jesu li bili očekivani?

MILOJEVIĆ: Još prije deset godina, Soroš je rekao da će ovo završiti kao opšti dar-mar, da će projekat globalizma trajati manje od komunizma, a da će njegov pad biti mnogo tragičniji nego što je bio pad komunizma. Komunizam je bio nacionalni program, gdje je svaka nacija i svaki narod ostajao u posjedu svojih prirodnih bogatstava i imovine. Globalizam je internacionalni projekat, a jasno se vidi da je riječ o projektu zarobljavanja manje razvijenih od strane razvijenih zemalja. Nikada u Evropi nisu bile ovolike socijalne i regionalne razlike, nikad se nije manje proizvodilo, a više raspodjeljivalo, nikada nije bilo više nepravde. Približavamo se 1910. godini kada je 10 posto Evropljana držalo 90 posto bogatstva. Tada su počela sva zla u Evropi, a na bazi toga Prvi i Drugi svjetski rat, fašizam, komunizam… Danas 10 posto Evropljana drži 70 posto bogatstva.

Grčka je prva reakcija na takvo stanje, jer se našla u prevelikoj prezaduženosti. Na sceni je ljevica i više se radi o spašavanju sudbine naroda. Sigurno je da se radi o jednoj vrsti raspakivanje EU, te da će u tom ambijentu ljevica u Evropi dobiti zamah. Evroskepticizam iz godine u godinu sve je prisutniji, što su pokazali i posljednji izbori u Evropi. Radi se o ljudima koji razmišljaju svojom glavom i nisu podložni velikim ideološkim pritiscima. EU je više ideološki, a manje ekonomski projekat. EU nije obogatila Evropu, nego je više osiromašila, zavadila… Dakle, nije istina da je EU projekat  međusobnog pomirenja, napretka…

VIJESTI.BA: Postoji li mogućnost da Grčka bude prva u nizu zemalja koje će se referendumom izjašnjavati o mjerama štednje?

MILOJEVIĆ: Mislim da je su u ovom momentu najbliže Italija, Španija, Portugal, a nije daleko ni Francuska.  Taj scenario bi mogao zahvatiti i naše zemlje. Jedno je sigurno, grčki scenario će promijeniti stanje duha u Evropi. Način razgovora će biti promijenjen. Neće to više biti jednosmjerna ulica, u kojoj se EU shvata kao rješenje bez alternative. Sada će se tražiti alternative i vjerovatno će se Evrope mijenjati na način da pojedine zemlje pristupaju Uniji sa stanovišta vlastitog računa, a ne samo da slušaju direktive iz Brisela. Uvidjelo se da države ne mogu bogatiti na bazi poslušnosti prema Briselu, nego na bazi vlastitih aktivnosti i vlastite odgovornosti za sudbinu svojih naroda.

VIJESTI.BA: Hoće li Grčka izaći iz evrozone? U tom slučaju, šta će se desiti sa evrozonom i evrom?

MILOJEVIĆ: Smatram da Grčka nema drugog izlaza nego da izađe iz monetarne unije i EU. Grčka je u ogromnom problemu i traže se načini da se to ne dogodi odmah. Međutim, u postojećem konceptu Evropa je preplavljena bezvrijednim novcem, kojim se nacije zarobljavaju. Zemlja koje prime bezvrijedni novac, moraju da vrate punu vrijednost novca.

Dakle, nama iz Evrope dolazi samo bezvrijedni novac. U međunarodnim finansijama, samo su suficiti osnova za realan novac. U Evropi samo Njemačka ima platne suficite, sve druge države su u platnim deficitima. Evropom plivaju milijarde novaca koje nemaju realno pokriće. Model finansijskog zarobljavanja naroda prvi put se pojavljuje u istoriji, što otvara brojna pitanja.

Članice EU vrlo će teško pristati da udovolje zahtjevima Grčke: oprost duga ili da se on prolongira na 50 godina. To podrazumijeva ustupke drugim zemljama, što bi moglo proizvesti promjenu kreditne politike u EU. Članice EU nisu spremne na to, a Grčka nema drugog izlaza i ne može da ispuni finansijske zahtjeve koje postavlja EU u sadašnjem konceptu.

Mora se mijenjati koncept otplate dugova. Smatram da bi bilo dobro da se ponovo vrati nacionalnoj valuti i nacionalnim ekonomijama. Naprosto, nije moguće da razvijene i nerazvijene zemlje funkcionišu kao jedinstveno tržište sa istom valutom. To se nikada nije desilo. Samo zemlje približne ekonomske razvijenosti mogu da se integrišu, dok to ne mogu zemlje različite ekonomske razvijenosti, jer u slobodnom tržištu razvijeni jednostavno okupiraju ekonomski manje razvijene. Drugi izlaz za Grčku jeste da se oprosti od EU i monetarne unije, da uvede vlastitu valutu i da vjerovatno svojim diferenciranim kursom pokuša spasiti zemlju, te da se okrene prema drugom monetarnom području.

VIJESTI.BA: Hoće li se i u kojoj mjeri dešavanja u Grčkoj reflektovati na BiH?

MILOJEVIĆ: Nakon grčkog referenduma, bh. političari, koji su slijepo slušali i slijepo izvršavali direktive iz Brisela, te koji nisu imali moralne snage da pogledaju iza sebe i vide kakvu su pustoš ostavili u posljednjih 20 godina, imaju ozbiljne razloge da se preispitaju, kako moralno, tako i po drugim osnovama.

VIJESTI.BA: Očito je da će MMF uskratiti BiH novu tranšu. Šta je rezervni plan?

MILOJEVIĆ: BiH ima potpuno nemoćno političko rukovodstvo, koje ništa drugo ne zna, osim da sluša direktive EU i da živi na finansijskim infuzijama, koje dolaze iz inostranstva. Na bazi toga, uništavaju se građani BiH i bh. privreda. Vlast se konstantno zadužuje, a niko očito ne razmišlja o tome ko će vraćati taj novac. Grčevito se bore za dolazak i ostanak na vlasti, ne pitajući za cijenu. Vlade nemaju rješenja.

VIJESTI.BA: Šta je rješenje?

MILOJEVIĆ: Naš prvi grijeh su pogrešne privatizacije. Natjerani smo da napravimo izdajničku privatizaciju, privatizaciju prodaje i individualnu privatnu svojinu 19. vijeka. Mi danas hoćemo da pravimo državu na pojedincu i individualnoj privatnoj svojini. S druge strane, na Zapadu država i privreda se grade na kolektivnoj privatnoj svojini i na kolektivnom načinu upravljanja. U evropskim državama na kolektivnoj privatnoj svojini ostvaruje se 80 posto društvenog bogatstva, a na individualnoj privatnoj svojini svega pet posto. Dakle, moraju nam reći kako ćemo mi u BiH pet posto pretovriti u sto posto! Naše rješenje je da nađemo političke snage koje će ispraviti pogrešne privatizacije, te izvršiti nove privatizacije podjele. Moramo doći od masovne  dioničarske svojine radnika i građana.

Razgovarala: Nevena Šarenac

(Vijesti.ba)