Reis Kavazović: Tradiciju Ajvatovice treba čuvati za sve buduće generacije

MANIFESTACIJA “505. DANA AJVATOVICE”

PRUSAC – Rijeke vjernika slile su se ove nedjelje u donjovakufski Prusac, gdje je održana centralna manifestacija ovogodišnjih „505. Dana Ajvatovice“. Nakon prozivke bajraka ispred Handanagine džamije organiziran je odlazak na najveće dovište muslimana u Evropi.

Kod Ajvaz-dedine stijene proučena je sura „Feth“, a na ajvatovičkoj livadi upriličen bogat vjerski program.

U svom obraćanju prisutnima na Ajvatovici, reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović ukazao je na značaj održavanja ove manifestacije i očuvanja njene tradicije.

– Želim izraziti svoju zahvalnost generacijama muslimana koji su prije nas, čuvajući pomen na ovu dovu i velikog evliju, našeg Ajvaz-dedu, sačuvali za nas ovu duhovnost koju samo ovdje možemo osjetiti, na Ajvatovici, i nigdje više u BiH. Njihovo se nadanje da, s koljena na koljeno, nama predaju u amanet čuvanje ove tradicije obavezuje nas da s istim žarom, i istom sviješću kao ti dobri muslimani, i mi se potrudimo da našoj djeci i generacijama koje će doći iza nas, kao i našoj još nerođenoj djeci, sačuvamo Ajvatovicu u sjećanju i sačuvamo sjećanje na Ajvaz-dedu, najvećeg bosanskog duhovnjaka kojeg je ova zemlja izrodila – rekao je, između ostalog, reis Kavazović.

Travnički muftija, koji je ujedno i predsjednik Organizacionog odbora „505. Dana Ajvatovice“, podsjetio je da je ova manifestacija trajala više od mjesec dana, te da je brojnim posjetiocima u trinaest općina u BiH ponudla više od devedeset različitih sadržaja.

On je zahvalio svima koji su „vodili brigu o organizaciji Ajvatovice od njenog ponovnog pokretanja 1990. do danas, a posebno onima koji su doprinijeli da se ona i ove godine organizira na visokom nivou“.

Foto: Fena

Od nekoliko značajnih godišnjica za bošnjački narod, koje se obilježavaju u 2015. muftija Adilović je izdvojio dvije: četristo godina od smrti Hasana Kafije Pruščaka, i dvadeset godina od genocida koji je počinjen nad Bošnjacima Srebrenice.

– U djelu „Temelji mudrosti o uređenju svijeta“ Hasan Kafi Pruščak analizira stanje tadašnjeg carstva i ukazuje na slabosti u društvu i političkom uređenju. To bi trebala biti poruka našoj današnjoj inteligenciji da ne bude na strani aktulenih dešavanja, nego da stručnim analizama i strateškim vizijama nađe izlaz iz teškog političkog, ekonomskog i moralnog stanja. Poruka ovog djela našem narodu je da nema mjesta indolentnosti i očekivanju da se problemi sami od sebe riješe, nego da sami učine sve što mogu i pomognu prospretitetu u zajednici – kazao je.

Travnički muftija je naglasio da je „Srebrenica najveće mjesto stradanja u Evropi nakon Drugog svjetskog rata“, te naveo nekoliko činjenica koje, po njegovom mišljenju, potvrđuju da su Bošnjaci i danas ugroženi na različite načine.

– Nažalost, činjenica je da je do sada veoma mali broj zločinaca odgovaralo za genocid u Srebrenici, i slična zlodjela širom BiH. Činjenica je, također, da su Bošnjacima uskraćena mnoga prava u manjem bh. entitetu, da su diskriminirani u pogledu zapošljavanja, da se zastrašuju povratnici, da im se onemogućava nacionalna grupa predmeta u školama, da se njih preko 300.000 nastoji izbrisati kao građane BiH, te da se i dalje mirnodopskim sredstvima radi na etničkom čišćenju. Međunarodna zajednica ništa ne čini da zaustavi te negativne trendove i pomogne uspostavi pravednije društva i prosperitetnije države. Bošnjaci su kroz višestoljetnu povijest, kada su bili apsolutna većina na ovim prostorima, pokazali da ne mrze nikoga zbog pripadnosti određenom narodu ili vjeri, poštivali su prava drugih i omogućavali i poticali zajednički život i multikulturalnost – istaknuo je muftija Adilović.

Ovogodišnju Plaketu „Ajvatovica“ on je uručio mr. Nusretu ef. Abdibegoviću, travničkom muftiji od 1993. do 2014., koji je trenutno na čelu Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ u BiH.

Tradicija „Ajvatovice“ stara je više od petsto godina.

Legenda kaže da je čuveni prusački alim Ajvaz-dedo klanjao četrdeset sabah-namaza, moleći Allaha dž.s. da stanovnicima Prusca podari vodu.

Klanjajući je zaspao i usnio kako su se sudarila dva bijela ovna, i kako se od siline tog sudara stijena na jednom mjestu razdvojila.

Probudio se kraj raspukle stijene iz koje se pojavila voda. U znak sjećanja na Ajvaz-dedinu molitvu, muslimani iz cijelog svijeta svake godine posjećuju Prusac.

(Fena)