Prinudna naplata poreza prijeti urušavanje ekonomije

Teško gospodarsko stanje u našoj zemlji, te popriličan nemar državnih institucija prema gospodarstvenicima doveo je do skoro potpunog kolapsa domaće proizvodnje te ogromnog broja poduzeća koja su u stečaju ili opasno blizu njega.

Upravo zbog toga mnogi najugledniji ekonomski stručnjaci iz BiH upozoravaju kako bi se dodatno urušavanje gospodarskog sustava dogodilo ukoliko bi država tražila prinudnu i trenutačnu naplatu poreza od svih dužnika. Naime, sve zemlje regije izašle su ususret tvrtkama koje su se nalazile u problemima, a ukoliko BiH ne bi izašla u susret poreznim dužnicima, došlo bi do gašenja mnogih poduzeća, tisuća novih nezaposlenih, odnosno ‘rezanje grane na kojoj sjedimo’.

Duljko Hasić, makroekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH, smatra kako je izuzetno važno napomenuti kako su tvrtke koje se nalaze na popisu dužnika Uprave za neizravno oporezivanje BiH poslovale transparentno.

“Podaci su objavljeni javno, dostupni su svima i nije bilo ništa ‘ispod stola’. Ovo je vrlo važno jer u našoj zemlji imamo mnogo onih koji kriju svoja poslovanja, ne daju podatke ili se bave ‘mutnim” poslovima’. Ne smije se’ u istu vreću gurati’ ove dvije kategorije poslovanja”, smatra Hasić. Prema njegovom riječima, radi se o mnogo poduzeća koja duguju neizravne poreze (više od 9000), među kojima ima i državnih institucija, a u pitanju su i velika novčana  sredstva, iz čega se jasno vidi kako je i država morala drukčije reagirati kada je u pitanju naplata istih.

“Trebalo je drukčije raditi kada je u pitanju naplata potraživanja, a ne dopustiti da se dođe u ovakvo stanje velikih dugovanja što je gotovo nemoguće u danom trenutku riješiti. Kada se već nalazimo u situaciji u kojoj se nalazimo, nužna je pomoć vlasti BiH i određene olakšice kod naplate ovih poreza”, poručio je Hasić. Naime, i on se slaže kako se hitno mora napraviti odgovarajući program naplate poreza, kojim bi se jasno definiralo kako se dugovanja moraju podmiriti, ali ipak uz određene pogodnosti.

Prema iskustvima iz regije, on navodi kako je najčešći model da se napravi odgovarajući reprogram duga ili, preciznije, da se gospodarskim subjektima da određeno adekvatno vrijeme u kojem će obročno otplaćivati dug. Hasić kategorički tvrdi kako se kod ovog modela mora voditi računa o davanju dovoljno vremena da gospodarstvenici mogu nastaviti poslovati i biti likvidni, a istovremeno otplaćivati porezni dug.

“Ukoliko bi ovakav plan izostao te se išlo u prinudnu naplatu poreznih dugovanja, logično je da će znatan broj poduzeća u potpunosti propasti, a ne treba posebno naglašavati što bi to značilo za ionako krhko bh. gospodarstvo”, rekao je Hasić. Mnogi gospodarski subjekti su, prema njegovim riječima, došli do samog ruba i nužna im je pomoć kako ne bi otišli u još goru situaciju. U tom kontekstu on navodi primjer kako bi bilo pogubno ići u nepovoljna kreditna zaduženja kod banaka kako bi ‘prebili’ porezni dug, jer i to je jednosmjerna cesta u propast. Uz reprogram duga poduzećima se može pomoći i smanjenjem kamata, stimulirati tvrtke otpisom dijela duga, otpisati cijeli dug, a ta potraživanja pretvoriti u udio države u kapitalu.

Prinudna naplata

Miro Džakula, direktor Uprave za neizravno oporezivanje BiH, na naš upit koji sve mehanizmi stoje državi na raspolaganju kako bi pomogla tvrtkama koje duguju porez, kazao je kako je ta materija regulirana i precizirana u Zakonu o postupku prinudne naplate neizravnih poreza.

Inače, u samom zahtjevu za prinudnu naplatu navodi se kako je dužnik u roku od 10 dana po prijemu dopisa dužan dostaviti popis svoje imovine koja je dovoljna da pokrije glavni dug, naknadni teret, troškove postupka prinudne naplate i kamatu. Shodno članu 13. Zakona o postupku prinudne naplate neizravnih poreza popis treba obuhvatiti: pregled bankovnih računa kod kojih dužnik ima novčana sredstva ili vrijednosne papire, pregled svojih novčanih potraživanja kod drugih osoba od kojih bi se mogao namiriti dug dužnika, s navođenjem bankovnih računa kod kojih te osobe imaju sredstva, podatke o radnom statusu, je li zaposlen i gdje, uz navođenje podataka za poslodavca, iznos prosječne plaće, odnosno da je umirovljenik uz navođenje iznosa mirovine, podatke o nepokretnoj imovini čiji je dužnik vlasnik ili suvlasnik, uz dostavljanje vlasničkog lista, podatke o kamatama, prihodina i zakupninama bilo koje vrste koje dužnik ostvaruje, intelektualnom i industrijskom vlasništvu, plemenitim metalima, dragom kamenju, nakitu, predmetima od zlata, umjetničkim slikama i antikvitetima, materijalnoj pokretnoj imovini i imovini u živoj stoci te dužnikovim nenaplaćenim potraživanjima, vrijednosnim papirima i pravima koja nisu pretvoriva u roku šest mjeseci.

Ukoliko bi se išlo jedino u soluciju prinudne naplate shodno navedenom zakonu, to bi nesporno bio posljednji čavao u lijes mnogih od 9000 tvrtki s popisa poreznih dužnika.

Dnevni list

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close