Svjetska trgovinska organizacija: Dogovori koji pogoduju siromašnim zemljama

Više od 160 zemalja članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) složilo se o postepenom ukidanju izvoznih subvencija za poljoprivredne proizvode. No, zajednički stav o budućnosti Doha razvojne runde nisu postigli na ministarskom sastanku u Nairobiju

Indija i Venecuela ocijenile su razočaravajućim to što Svjetska trgovinska organizacija nije uspjela dogovoriti jasno opredjeljenje za nastavak Doha razvojne runde. Ona, osim na liberalizaciju svjetske trgovine, u isto vrijeme stavlja naglasak i na podršku zemljama u razvoju. Sjedinjene Američke Države i Evropska unija, nakon 14 godina uglavnom neuspješnih Doha razgovora, žele se preorijentirati na pregovore unutar WTO-a o novim pitanjima globalizacije. Mnoge razvijene zemlje i zemlje u razvoju, međutim, pozivaju na nastavak Doha runde.

Organizacije za razvoj bile su vrlo kritične: “Nedostatak konsenzusa o nastavku Doha runde je prvi korak ka postepenom isključivanju razvojne agende iz WTO-a”, rekao je Sven Hilbig, trgovinski stručnjak iz organizacije “Bread for the World”.

Organizacija “Oxfam” optužila je Sjedinjene Države i Evropsku uniju da blokiraju obaveze razvojne pomoći u području trgovine.
“Ovo je šamar milionima ljudi u Africi”, rekao je Oxfamov poljoprivredni stručnjak Marita Wiggerthale.

Generalni direktor WTO-a Roberto Azevedo izjavio je da je usprkos suprotstavljanjima postignut uspjeh. Postoji nekoliko dogovora koji će posebno koristiti najsiromašnijim zemljama. Predstavnici Evropske unije također su govorili o “prekretnici”.

Razvijene članice su se obavezale da će odmah ukloniti izvozne subvencije, osim za nekoliko poljoprivrednih proizvoda, a zemlje u razvoju će to učiniti do 2018. godine. Razvijene članice će zadržati fleksibilnost za pokrivanje marketinga i transportnih troškova za poljoprivredni izvoz do kraja 2023. godine, dok će najsiromašnije zemlje i uvoznici hrane imati dodatno vrijeme da smanje subvencije za izvoz.

Postignut je konsenzus da će siromašne zemlje moći privremeno nametnuti zaštitne carine u slučaju poplava svojih poljoprivrednih tržišta jeftinim uvozom.

 

Piše: Selim Isanović
Novovrijeme.ba
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close