Pravni stručnjaci objašnjavaju zbog čega referendum u RS-u ne može ukinuti Tužilaštvo i Sud BiH
Pravni stručnjaci okupljeni oko Udruženja „Prijatelji BH“objašnjavaju da ako referendum u Republici Srpskoj bude održan, te ako na tom referendumu budu donosene neke odluke o nepoštivanju odluka Suda BiH, one ni najmanje ne mogu ugroziti pravno dejstvo Suda Bosne i Hercegovine i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, prenosi novinska agencija Patria.
Iz Udruženja „Prijatelji BH“ podsjećaju kako građani Republike Srpske kao i Narodna skupština Republike Srpske ne mogu odlučivati o Tužilaštvu i Sudu BiH, već o ovim institucijama može odlučiti samo Parlament BiH.
U saopćenju koje su medijima uputili iz ovog Udruženja navodi se kako predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kao ni bili koji građanin BiH ne može izbjeći odluku Suda i Tužilaštva BiH, bez obzira na referendum.
Tačno je, podsjećaju pravni stručnjaci iz Udruženja “Prijatelji BH” da je Visoki predstavnik za BiH nametnuo instituciju Suda i Tužilaštva BiH, ali je ove institucije nakon toga priznala i usvojila Parlamentarna skupština BiH, a u kojoj su sjedili i još uvijek sjede i delegati iz Republike Srpske.
– Prema Ustavu BiH, na nivou države, kao ustavna kategorija postoji samo Ustavni Sud BiH. Od drugih pravosudnih institucija postoj Sud BiH i Tužilaštvo BiH.
Sud BiH kao redovan sud usposavljen je Zakonom o sudu BiH koji je 2000. godine nemetnuo Visoki predstavnik za BiH. Taj zakon usvojen je od strane Parlamentarne skupštine BiH i nekoliko puta mijenjan, a nakon toga i objavljen u Službenom glasniku BiH.
U Ustavu BiH također nema ni jedne riječi ni o tužilaštvu, kao što nema ni o redovnom sudu. Međutim, kao i Sud BiH, i Tužilaštvo BiH je utemeljeno na zakonu koji je također nametnuo Visoki predstavnik za BiH, a koji je kasnije usvojila Parlamenarna skupština BiH – podsjećaju iz Udruženja.
Ustavni Sud BiH je stajališta da ovlasti Visokog predstavnika za BiH proizilaze iz relevatnih rezolucija Vijaća sigurnosti UN-a i Bonske dekleracije, te ih zbog toga moraju poštivati svi u BiH.
U konkretnom slučaju, kod donošenja zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH Visoki predstavnik za BiH je imao ovlasti da donese pomenuti zakon na koji način je intervenirao u pravni sistem BiH, a zakone koje je donio Visoki predstavnik za BiH prirode su domaćeg zakonodavstva, te se moraju smatrati zakonima BiH.
Iz svega proizilati, zaključuju iz Udruženja, da je Visoki predstavnik za BiH imao ovlasti da donese pomenute zakone, da je iste potvrdila i mijenjala Parlamentarna skupština BiH, a u potvrdi i izmjeni tih zakona učestvovali su i delegati sa područja Republike Srpske i Federacije BiH, prenosi NAP.
