Bitka za prvog u Bošnjaka
Bošnjačke stranke prestrojavaju se pred izbore – od promjene imena, što je uradio Savez za bolju budućnost brišući BiH i dodajući uz naziv ime svog osnivača i predsjednika – Fahrudina Radončića, do unutrašnjih previranja u SDA zbog postojanja dvije frakcije, ali i usljed teške bolesti Sulejmana Tihića.
Stranka za BiH dobila je novog-starog predsjednika Amera Jerlagića na netom završenom kongresu, a unutar SDP-a, gdje puno toga ne štima nakon odlaska Željka Komšića, svako pozicioniranje za kandidatske liste svodi se na dodvoravanje – vođi. Demokratska fronta, koja također većinom računa na glasove Bošnjaka, zasad sa strane promatra šta se dešava.
Rok za podnošenje prijava (političkih stranaka i nezavisnih kandidata) za oktobarske opće izbore istekao je 30 maja. Slijedi podnošenje kandidatskih lista, od 2. do 14. jula, te predizborna kampanja koja će početi 12. septembra, mjesec prije izbora na kojima će se birati članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, predsjednik i potpredsjednik RS-a, te zastupnici u deset kantonalnih skupština u Federaciji BiH. Za izbore se prijavilo 69 političkih partija (čak 30 više nego na prethodnim izborima) i 23 nezavisna kandidata. Pravo glasa ima 3.231.031 građana – u Federaciji BiH 2.011.717 i u RS-u 1.219.314.
Iako zvanična predizborna kampanja počinje tek u septembru, već je počelo političko nadmudrivanje, kao i raznorazne političke špekulacije (koje, uostalom, nisu ni prestajale od posljednjih izbora) i sve upućuje da će predstojeći izbori biti tek repriza (bar po porukama koje ćemo slušati) onih iz 2010. godine. U Republici Srpskoj je “velika dilema” oko toga hoće li vlast dobiti SNSD ili SDS, dvije partije koje su godinama bile na vlasti i ni jedna ni druga građanima nisu donijele boljitak. A teško da se mogu pronaći i neke velike razlike u načinima na koje su vladale. I u hrvatskom korpusu teško da će biti velikih promjena, jer HDZ BiH već godinama suvereno vlada hrvatskim glasačkim tijelom.
Međutim, u bošnjačkom političkom korpusu, situacija je složenija, kako zbog nekoliko velikih partija koje pretendiraju na vlast, tako i zbog činjenice da su u protekle četiri godine sve te veće stranke bile u vlasti – od kantonalnih, entitetskih do državnih nivoa.
Cijeli tekst pročitajte u novom broju magazina Dani.
