Poziv za dostavljanje radova za treći broj časopisa “Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko”

POZIV ZA DOSTAVLJANJE RADOVA ZA TREĆI BROJ ČASOPISA „RADOVI ZAVIČAJNOG MUZEJA – VISOKO“

Zavičajni muzej u Visokom otvara poziv za dostavljanje radova za treći broj časopisa “Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko”.

Časopis „Radovi Zavičajnog muzeja – Visoko“ je naučno-stručni časopis Zavičajnog muzeja – Visoko s ciljem da predstavi rezultate istraživanja prvenstveno na području Visokog, ali i šire, iz oblasti muzeologije, historije, historije umjetnosti, arheologije, etnologije, antropologije, filologije i drugih srodnih društvenih nauka te da stručnjacima iz različitih oblasti humanističkog djelovanja ponudi prostor za prezentaciju naučnog rada.

Vizija časopisa Radovi jeste objavljivanje radova autora prvenstveno iz BiH, ali i iz inostranstva, u pravcu poticanja razvoja naučnog dijaloga tretirajući najrazličitija pitanja iz kulturne historije visočkog kraja i općenito bosanskohercegovačkog područja.

Rok za dostavljanje radova je 1. juli 2023. godine. Radove je potrebno poslati na e-mail adresu:
[email protected] sa naznakom “Za uredništvo RZM”.

Uputstva za autore možete pronaći na web stranici izdavača
https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/radovi-zavicajnog-muzeja-u-visokom-uputstva-za-autore/.

***

Radovi Zavičajnog muzeja u Visokom

Uputstva za autore

 Svi rukopisi predaju se kao Word dokumenti, naslovljeni imenom i prezimenom autora. Svi radovi pišu se u fontu Times New Roman, veličine 12 i proreda redova 1,5, poravnanje Justify.

Radovi se primaju na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili engleskom jeziku.

Radove u digitalnom obliku potrebno je poslati na e-mail adresu [email protected] sa naznakom „Za Uredništvo RZM“.

Svi rukopisi šalju se na postupak anonimnog recenziranja na najmanje dvije recenzije. U slučaju oprečnih stavova recenzenata Uredništvo šalje rad i na treću recenziju.
Recenzenti predlažu kategorizaciju rukopisa, a Uredništvo donosi konačnu odluku.

U Radovima Zavičajnog muzeja objavljuju se:

• originalni/izvorni naučni radovi
• pregledni radovi
• građa
• stručni radovi
• prethodna saopćenja
• prikazi i recenzije

DIJELOVI RUKOPISA

1. Podaci o autoru
2. Ime i prezime, titula, naziv i adresa ustanove u kojoj autor radi (ako je primjenjivo), e-mail adresa u gornjem lijevom uglu (font 12).
3. Naslov rada (font 16)
4. Apstrakt
5.  Piše se u jeziku na kojem je napisan rad obima 150–200 riječi (font 11).
6. Ključne riječi (font 11).
7. Tekst:
8. podnaslov (bold, font 14, bold)
9. podpodnaslov (bold, font 12, bold)
10. zaključak (bold, font 14, bold)
11. Sažetak/Summary (font 12, bold; naslov font 16, bold; tekst font 12)
12. Maksimalno 500 riječi. Ako je tekst rukopisa na bosanskom jeziku, sažetak se piše na engleskom jeziku i obratno.
13. Bibliografija – popis izvora i literature
14. Bibliografske jedinice navode se abecednim redom.
15. Prvo se navode izvori, a zatim i ostala literatura.
16. Tabele i slikovni prilozi (ako ih ima)
17. Poslije bibliografskog popisa.

CITIRANJE LITERATURE – BILJEŠKE (FUSNOTE)

Fusnote se označavaju na odgovarajućem mjestu u tekstu od broja 1 naviše na sljedeći način:

Literatura:

Prezime autora, godina izdanja, broj stranice
  Bojanovski 1974: 55.

Izvori:

Ime autora u skraćenom obliku, broj knjige, broj poglavlja i broj podatka unutar poglavlja
  Vell. II, CXIV: 4.

Citiranje epigrafskih natpisa: naziv zbirke, dio/tom unutar zbirke, broj natpisa
  CIL III 3201

Više djela istog autora s različitim godinama izdanja navode se hronološki od najstarije do najmlađe godine a više djela istog autora sa istom godinom izdanja navode se kao:
  Sergejevski 1957; Sergejevski 1957a

Više bibliografskih jedinica u istoj bilješci navodi se jedna iza druge odijeljene tačkom-zarezom:
  Čremošnik 1952: 241; Vokić 2007: 51.

CITIRANJE PRILOGA U TEKSTU

  Prilozi u tekstu (slike, tabele, karte, kataloške jedinice) navode se u zagradama na sljedeći način: (Sl. 1), (Tab. I), (Kat. br. 1)

Primjer:

1. Jedan detalj unutar jednog određenog priloga – (Tab. I, 1)
2. Više detalja unutar istog priloga – (Tab. I, 3, 6–7)
3. Više detalja iz više priloga – (Tab. I, 2, 4; Tab. I, 6–7)

BIBLIOGRAFIJA

Bibliografski popis navodi se na novoj stranici abecednim redom. Naslovi knjiga i časopisa pišu se kurzivom (italic), a članci običnim slovima pod znacima navoda na sljedeći način:

Članci: Čremošnik, I. (1952): „Keramika iz rimskog nalazišta Mogorjela“, GZM VII, Nova serija, Sarajevo, 241–271.

Knjige: Bojanovski, I. (1988): Bosna i Hercegovina u antičko doba, ANUBiH, Djela LXVI, CBI 6, Sarajevo.

Navođenje izvora vrši se na sljedeći način: ime autora, puni naziv knjige/izvora (italic), ime prevodioca ili urednika u zagradi, mjesto izdanja, godina izdanja.

Izvor: Vitruvije, Deset knjiga o arhitekturi (prev. M. Lopac – V. Bedenko), Golden Marketing, Zagreb, 1999.

SLIKOVNI PRILOZI I FOTOGRAFIJE

Sve slikovne priloge autor su sami dužni uklopiti u strukturu rada na jedan od dva načina:

1. Kao integralni dio teksta.
2. Kao odvojeni dodaci (tabele, prilozi ili karte na kraju rada).

Sve fotografije moraju biti numerisane (Sl. 1). Kod slikovnih priloga na kraju rada potrebno je naznačiti broj tabele ili priloga na vrhu ili dnu stranice (Tab. 1; Pr. 1) te svaku fotografiju/sliku unutar tabele posebno numerisati (1, 2, 3…). U slučaju da je slikovni prilog preuzet iz drugih publikacija, neophodno je to i naznačiti:

  (Prema: Busuladžić 2011, Pr. VI, Br. 2) ili
  (Prema: Lipovac-Vrkljan 2012, 14, Sl. 3).

PRIMJERI CITIRANJA

1. Knjige jednog autora (monografije)

Bilješka:

Bojanovski 1974: 85.

U popisu literature:

Bojanovski, I. (1974): Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji, ANUBiH, Djela XLVII, CBI 2, Sarajevo.

• Zbornici radova

Bilješke:

Bojanovski 1973: 395.

U popisu literature:

Bojanovski, I. (1973): „Rimska cesta dolinom Bosne i njezina tipografija“, u: Radovi sa simpozijuma „Srednjovjekovna bosna i evropska kultura“, Zenica, 393–414.

• Dva ili više autora. U bilješkama navodi se prezime prvog autora i dodaje se oznaka et al.
  Bilješka:

Kujundžić-Vejzagić et al. 2004: 15.

U popisu literature:

Kujundžić-Vejzagić Z., Muller J., Rassmann K., Schuller T. (2004): „Okolište – iskopavanje i geofizička prospekcija centralnoboanskog tel-naselja iz prve polovine petog milenija prije n.e.“, Godišnjak ANUBiH, Knjiga XXXIII, Sarajevo, 13–31.

• Poglavlje u knjizi s više autora

Bilješka:

Anđelić 1984: 152.

U popisu literature:

Anđelić P. (1984), „Srednji vijek – doba stare bosanske države“, u: Visoko i okolina kroz historiju I, Visoko, 101–311.