Zijad Burgić: Popis u BiH

Svi smo mi Bosanci

Piše: Zijad Burgić

U pisanju o probnom popisu u Bosni i Hercegovini, koji u cjelini slijedi na jesen ove godine, česte su i glasne kritike zbog nepostojanja rubrike za one koji se nacionalno opredjeljuju kao Bosanci.

Veliki broj tih pisanja uz afirmaciju Bosanske nacije često ima blago rečeno “drty look” prema Srbima, Hrvatima i Bošnjacima. Isti prilaz imaju i “konstitutivni dejtonski tvrdolinijaši”, prema “nekonstitutivnim dejtonskim ostalim bosancima”. Zašto bi iko bio ekskluzivna nacija bilo gdje, posebno u BiH, osim ako nije riječ o strahu od političke majorizacije. Ali i taj strah je iracionalan, jer politička nejednakost ne proističe iz grupnih, već iz pojedinačnih prava čovjeka i građanina. Ukoliko popis demonstrira zaštitu tih prava i bude njihov garantor u budućoj političkoj praksi u BiH, njegova svrha je totalno opravdana.

Da se vratim nasim prostorima. Nisu naši Srbi potekli iz Srbije, niti su naši Hrvati potekli iz Hrvatske, a niti su naši Bošnjaci potekli iz Turske. I da budem do kraja jasan, ni naši Bosanci nisu potekli samo iz Bosne, ima ih i iz Hercegovine. Pa, da! U jednoj pošteno, da ne kažem demokratski, uređenoj zemlji, pitanje naciona je folklornog karaktera i sadržaja. Pitanje individualnih sloboda je uslov bez koga se ne može (conditio sine qua non) graditi sloboda naciona. Ne rješava se pitanje slobode pojedinca rješavanjem nacionalnog pitanja, već rješenje svakog pitanja u državi leži u osnovi u stepenu slobode pojedinca.

Da sad malo budem ličan, subjektivan, ne volim da mi neko sugerira moje bosanstvo, očigledno je da sam Bosanac. Ono što nije bilo očigledno, iako sam ja stalno osjećao tu neku “posebnost”, to je bilo da sam – Bošnjak! Kako rekoh, ne volim da mi se to uoči popisa sugerira, sugerirano mi je vrlo drastično u ratu – i to u povijesnim razmjerama! Ubijanje jednog dijela bosanskog naroda (bosanskih musliman, Bošnjaka) vršeno je selektivno, pri čemu nije važilo ono što su potencijalne žrtve bile, već ono što su o njima mislile ubice… Ovdje je ta dijalektička relacija “odnosa sluge i gospodara”, iz jednog logičkog slijeda Hegelovog učenja, potvrdjena u povijesti do svojih groteskno tragičnih posljedica.

O tome je, dakle, riječ. O onome što su povjesne odrednice Bošnjaka: Bosna i Hercegovina – kao međunarodno priznata država, Bošnjačka nacija – kao konstitutivni elemenat te iste države i Islam – kao preovlađujući vjerska i kulturni faktor istog nacionalnog bića. To su oni kolektivni simboli koji su bili smetnja, velikosrpskoj i velikohrvatskoj politici, postojanja Bosne i Hercegovine. Ujedno su to bili, uz sve one duhovne, društvene, ekonomske i opšte političke elemente, koje nose bosanski građani, garanti budćnosti države BiH.

To je, dakako, u ključnim elementima ubrzalo samospoznaju “bošnjačkog nacionalnog bića”. Ovi povjesni elementi, mišljenja sam, bivaju ponekad i počesto ispuštani iz razmišljanja o bosanskom narodu u najširem značenju te sintagme. Povjesne odrednice Bošnjaka: država, nacija i vjera su tako povijesno-politički ipraktički definirane samim zbivanjima na istorijskoj i političkoj karti Evrope s kraja 20. stoljeća. Negirati te istorijske činjenice bi,tek, bila greška!

Nisu, dakako, Bosanci karikaturalni oblici iz viceva ili iz govora političara, vjerskih službenika i drukčije nacionalno uzbuđenih retoričara. To su politički respektabilne grupe građana koje ne mogu biti ignorirane u stvarnom životu, bez obzira na popise i propise. Stereotipno karikiranje Srba, Hrvata i Bošnjaka se odavno odomaćilo u balkanskoj štampi, ali i u govoru i pisanju u BiH. Ovo, očigledno, ostavlja ozbiljne posljedice na pravilno razumjevanje ovih fenomena, kao i nedoumice kod mladih ljudi. To treba pokušati veoma racionalno razjasniti i približiti mladima. Bez žara i bez dnevnopolitičkih zloupotreba.

Lično vjerujem da svi Srbi, Hrvati i Bošnjaci mogu u Bosni i Hercegovini tvoriti lijepu i jedinu našu državu i Bosansku naciju u njoj. Zašto da ne?

 

tačno.net

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close