Hoće li Ustav Bosne i Hercegovine dočekati izmjene kojim bi iz njega bile promijenjene ili izbrisane diskriminatorske odredbe?
Organizacije civilnog društva godinama ukazuju na potrebe da dođe do izmjena Ustava.
Analitičari kažu i da će ulazak BiH u Evropsku uniju (EU) sa sadašnjim Ustavom, praktično biti nemoguća misija.
Jedino što je sigurno to je da u ovom momentu ne postoji politička volja, neophodna da bi se pokrenulo pitanje izmjena Ustava Bosne i Hercegovine. U većini političkih partija kažu ili da su to pokušavali inicirati ranije, ili da će rado saslušati prijedloge, dok ima i onih koji bilo kakvu priču o promjeni Ustava doživljavaju isključivo kao prijetnju izmjenama trenutnog političkog sistema.
Organizacije civilnog društva okupljene u Inicijativi Građanke za ustavne promjene zalažu se za rodne amandmane s obzirom da Ustav BiH ne garantuje ravnopravnost polova i zabranu direktne i indirektne diskriminacije žena u javnom i privatnom životu. To prepoznaju i u Našoj stranci, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) poslanica u Klubu poslanika Naša stranka – Nezavisni blok u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine, Mirjana Marinković Lepić.
“Naš Ustav, nažalost, ne garantuje u potpunosti ni ljudska prava, a kamoli rodnu ravnopravnost, koja je takođe jedno ljudsko pravo ali spada u red nekih ženskih pitanja. Naša stranka svakako ima u planu ustavne promjene. Dakle, mi smo to jasno rekli i naglasili i u saradnji upravo sa Građankama za ustavne promjene. Mi sigurno imamo namjeru pokrenuti izmjene Ustava, a posebno na pitanju rodne ravnopravnosti ćemo naravno raditi, jer smatram da i danas žene u BiH ne uživaju punu rodnu ravnopravnost. Nisu dakle, još uvijek, izjednačene u mnogim segmentima sa muškarcima”, poručila je Marinković Lepić.
Lider Partije demokratskog progresa Branislav Boranović nije eksplicitno odgovorio na pitanje ima li ta stranka namjeru da pokreće promjene Ustava.
“Kad god se spomene mogućnost izmjena Ustava, onda se otvaraju brojne teme. Imam osjećaj da kada se priča o ustavnim promjenama da onda bi svako pokušao iz svog ugla to sagledavati i da bi se najmanje bavili onim potrebama za usklađivanjem sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama. I zato je to vrlo, vrlo složeno pitanje o kojem u svakom slučaju treba čuti različita razmišljanja”, kaže Borenović.
“Treba razgovarati”, dodaje Borenović, “ali razgovarati bez nekog političkog opterećenja”.
“Već vidjeti šta su to potrebe i međunarodni standardi, jer Ustav BiH daje dovoljan okvir da se može unutar njega kretati i donositi važne odluke. Što bude manje politizacije, što bude manje tih političkih tenzija u razgovoru oko Ustava, biće lakše razgovarati i odvojiti te teme koje zaslužuju razgovor. Što se tiče PDP-a, mi nikada nismo bježali niti od jednog razgovora, tako da mi možemo saslušati sve prijedloge”, riječi su Borenovića.
U Stranci demokratske akcije ističu da su u više navrata iskazali volju za promjene Ustava BiH, ali i ustava entiteta.
“U smislu izjednačavanja procedura za donošenje zakonskih rješenja u oba entiteta, i u tom pravcu mi i dalje se zalažemo da treba doći do promjene ustava entiteta kako bi imali ista ustavna rješenja za sve pozicije u oba entiteta. Naravno da kroz te promjene s naše strane nije uopšte sporno da se u potpunosti ispoštuje ta rodna ravnopravnost koja se više podrazumijeva nego što piše u dokumentima, a zasigurno treba da piše u dokumentima”, navodi član predsjedništva SDA i potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić.
“Ja ne mislim da u ovom trenutku postoji politička spremnost onih koji, na bazi postojećeg ustava, imaju apsolutnu vlast u ovoj zemlji na različitim nivoima da dozvole promjene ustava na način da ta njihova vlast oslabi i da kapaciteti njihovog upravljanja budu manji. Stoga, mislim da je teško očekivati da se u ovom trenutku to desi, ali to ne znači da treba prestati insistirati da se to desi”, dodaje Salkić.
Stavove HDZ-a i SNSD-a po ovom pitanju nismo uspjeli čuti.
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da potrebe za izmjenama Ustava BiH definitivno postoje, prije svega jer svi građani Bosne i Hercegovine nemaju jednako zagarantovana prava. No stanje je takvo da je BiH u pogledu ustavnih reformi zapala u jednu vrstu ćorsokaka.
“Na unutrašnjem planu i pored nastojanja i pored iskazivanja stajališta, prije svega političkih aktera, da su neophodne i potrebne ustavne reforme i promjene, ne postoji saglasnost. Znači svaka politička grupacija posmatra cijeli taj proces iz jedne svoje uske perspektive. Sa druge strane smo vidjeli da je većina tih pokušaja da se izvrši reforma Ustava bila vođena, inicirana od strane Međunarodne zajednice. Takođe i od pojedinih nevladinih međunarodnih organizacija, isto tako i od pojedinih ambasada, ali sve to na kraju nije donijelo nikakav rezultat i nikakav pomak”, navodi Topićeva.
Portparolka Inicijative Građanke za ustavne promjene Vildana Džekman ističe da Inicijativa nastoji od 2014. godine da radi na izmjenama Ustava iz rodne perspektive. Inicijativa je odmah na početku i predala Platformu ženskih prioriteta sa rodnim amandmanima na Ustav. Podrška je dobijena od Komisije za ravnopravnost spolova, ističe Džekman.
“Od tih pet prioriteta koje zagovaramo, nama je važna ta ujednačena zdravstvena, porodična i socijalna zaštita. Mi smo u posljednje dvije godine govorili sa kojim se sve problemima, ne samo građanke, nego i građani ove zemlje suočavaju kada govorimo o neujednačenom zdravstvenom sistemu kojeg je ovaj trenutni politički sistem, koji je Ustavom zadat nam, daje da imamo i neujednačenu zdravstvenu zaštitu i to je jako veliki problem od kantona do kantona i od entiteta do entiteta”, kaže Džekman.
Sa druge strane, tu je i neujednačeni tretman porodiljskih naknada tamo gdje one postoje, dodaje Džekman.
“To su samo neke od stvari na kojima radimo i zašto je važno da se pokrene to pitanje, da ne govorim o tome da su žene nevidljive u Ustavu BiH. Ne koristi se niti rodno senzitivan jezik niti ima nekih afirmativnih mjera koje potiču rodnu ravnopravnost u Ustavu BiH”, kaže portparolka Inicijative Građanke za ustavne promjene.
Predstavnički dom, a potom i Dom naroda Bosne i Hercegovine, trenutno su glavne institucije u kojima se može pokrenuti pitanje izmjena Ustava. No političke igrarije i zakulisni pregovori koji koče i obično formiranje vlasti već 11 mjeseci, samo pokazuju koliko je priča o ustavnim promjenama teška i neobećavajuća.
“Ja mislim da je potrebno potpuno resetovati bosanskohercegovačko društvo i svakako potpuno promijeniti ovu mentalnu matricu po kojoj funkcionišu ove dominantne političke partije. Bez te promjene i rekla bih, smjene i dolaska nekih novih progresivnih snaga, bojim se da je to vrlo teško napraviti”, zaključuje Tanja Topić.
(RSE)
