“Mislim da smo pronašli kompromis da se sprovede odluka Ustavnog suda BiH u smislu preciziranja rokova i jasnoće norme u vezi s primjenom specijalnih istražnih radnji, a istovremeno da zadržimo kapacitet i integritet pravosuđa BiH na svim nivoima u potrebi borbe protiv organizovanog kriminala, korupcije, posebno protiv međunarodnog kriminala”, rekao je Genjac.
Prema njegovim riječima, usvojeni amandmani čine Prijedlog zakona kvalitetnijim, norme preciznijim i jasnijim, a specijalne istražne radnje određenijim u smislu rokova i okolnosti.
Genjac je uvjeren da će Dom naroda, možda već u utorak, 11. septembra, usvojiti Prijedlog zakona zajedno s amandmanima koje kao predlagači odvojeno potpisuju klubovi hrvatskih i srpskih delegata u Domu naroda.
Bariša Čolak iz Kluba delegata iz reda hrvatskog naroda u Domu naroda precizirao je da se amandmani odnose na imunitet svjedoka i rokove trajanja istrage, odnosno podizanje optužnice.
“Ustavni sud je vrlo jasno upozorio kada je riječ o imunitetu svjedoka da se mora precizirati za koja krivična djela se može propisati imunitet, kao i za koja se krivična djela kad svjedoči. Mi smo sada to ograničili da se imunitet ne može dati za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora od 10 godina i više, jer u tom slučaju svjedoku bi se imunitet mogao dati i za najteže oblike krivičnih djela kako što su povreda međunarodnog prava, u šta spadaju vrlo teška krivična djela”, objasnio je Čolak.
Rokovi za okončanje istrage
Prema njegovim riječima, kada je riječ o okončanju istrage i podizanju optužnice to je sada ograničeno, s tim što je istraga produžena za još šest mjeseci, odnosno godinu dana, tako da se istraga mora okončati u roku od 18 mjeseci ili najkasnije u roku od dvije godine i šest mjeseci.
“Ako ne bude okončana u tom roku, istraga se smatra obustavljenom, s tim da ako se pronađu novi dokazi ona se može otvoriti već narednog dana”, objasnio je Čolak i dodao da je u skladu s ovim ograničen i rok za podizanje optužnice.
Čolak je ocijenio da je sa danas usvojenih pet amandmana ispoštovana odluka Ustavnog suda BiH i da je moguće da izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku budu usvojene iduće sedmice.
On je objasnio da, ukoliko Dom naroda usvoji danas usaglašena rješenja, Zastupnički dom ih može istog dana usvojiti po hitnoj proceduri, čime bi bilo izbjegnuto formiranje komisija za usaglašavanje tekstova zakona i održavanje još po jedne sjednice oba doma.
Dragutin Rodić iz Kluba srpskog naroda ocijenio je da su usvojeni amandmani, u kojima su sadržana rješenja za koja se ranije zalagao ovaj klub, na tragu odluke Ustavnog suda BiH da se dođe do jasnih i konzistentnih stavova.
“Mislim da je put razgovora i pregovora koji je prethodio dogovoru kvalitetnog rješenja u vezi s ovim zakonom put kako treba raditi”, istakao je Rodić i najavio podršku Kluba srpskog naroda ovim rješenjima.
Podsjećamo, međunarodna zajednica već izvjesno vrijeme upozorava HDZ i SNSD da u Domu naroda PSBiH podrže Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku BiH koji je ovom domu dostavio Zastupnički dom PSBiH. Riječ je o prijedlogu Kluba zastupnika SDA u Zastupničkom domu PSBiH koji su radili domaći i međunarodni stručnjaci.
Iz OHR-a i Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH 27. jula javno su prozvali HDZ BiH, SNSD, DNS i HSS zbog, kako su naveli, činjenice da ove političke subjekte više zanima uskostranačka politika nego zaštita sigurnosti građana BiH.
Iako je i sama Evropska unija jasno poručila da HDZ-ov prijedlog izmjena Zakona o krivičnom postupku BiH, a koji je izradio ministar pravde BiH Josip Grubeša (HDZ), nije u skladu s međunarodnim standardima, HDZ je nastavio insistirati na tome da je njihov prijedlog u skladu s evropskim standardima.
