FOTO: Fena
Piše: Z. Đelilović
Porezna uprava Federacije BiH na stanju ima imovinu koju je zaplijenila i prije 10 godina, i umjesto da su je prodali oni za nju plaćaju zakup skladišnih prostora. Među skladištenom robom nalaze se i prehrambeni artikli kojima je istekao rok.
Što se tiče prodaje imovine iz skladišta, u prošloj godini prodali su samo imovine u iznosu od 562 KM, dok je za zakup skladišnog prostora plaćeno 60.663 KM. Situacija ni u 2019. nije bila znatno bolja – prodajom robe iz skladišta zarađeno je 6.728 KM, dok je za zakup plaćeno 57.558 KM.
“Nije se efikasno upravljalo zaplijenjenom imovinom, jer se na stanju nalazi imovina koja je zaplijenjena prije više godina, a za koju se još plaća zakup skladišnih prostora”, utvrdili su revizori u izvještaju za 2020. godinu.
Ovo je jedan od razloga zbog čega su u dijelu izvještaja koji se odnosi na reviziju usklađenosti Poreznoj upravi FBiH, na čijem čelu je Šerif Isović, dodijelili “mišljenje s rezervom”.
Zaplijenjena imovina kod dužnika na čuvanju
Prema vanbilansnoj evidenciji ukupno je zaplijenjene imovine od 56.285.756 KM, a od toga je, čak, 98 posto (preciznije, 55.220.768 KM) dato poreznim dužnicima na čuvanje, iako je ovakav način skladištenja izuzetak.
Osim kod kantonalnih poreznih ureda Goražde i Zenica, sa poreznim dužnicima nisu zaključivani ni ugovori o skladištenju imovine, što je također jedan od propusta.
“Navedeno nije u skladu sa Zakonom o poreznoj upravi FBiH i Pravilnikom o procedurama prinudne naplate poreznih obaveza”, ističu revizori.
Vrijednost zaplijenjene imovine procjenjivana je samo u momentu zapljenje, te nisu rađene ponovne ili dodatne procjene vrijednosti. Iz tog razloga se nije mogla potvrditi njena realna vrijednost.
“Ovo ističemo iz razloga što se na stanju nalazi imovina koja je oduzeta prije više od 10 godina, a odnosi se na prehrambene artikle, kojima je rok trajanja istekao. Komisija za popis oduzete imovine izvršila je popis imovine i konstatovala da se ova roba nalazi na skladištu. Pored prehrambenih artikala, na stanju se nalazi tehnička, tekstilna i ostala roba”, stoji u revizorskom izvještaju.
Bez svih informacija o prodaji
Također, ne postoje podaci koji se odnose na sve informacije o prodaji imovine, odnosno koliko je puta zaplijenjena imovina bila predmet prodaje, na koji način je prodata (putem aukcije ili direktnom prodajom), a nije poznato ni gdje se zaplijenjena imovina trenutno nalazi – da li u skladištu ili kod poreznog dužnika.
Stanje i pregled prodaje zaplijenjene imovine iz revizorskog izvještaja
Imovina se prodaje putem javne aukcije, u skladu sa odredbama Pravilnika o procedurama prinudne naplate poreznih obaveza. Ukoliko se ne proda na prvoj aukciji, određuje se druga na kojoj se određuje najniža cijena: 75 posto od najniže početne cijene na prvoj aukciji.
Direktna prodaja održava se ako nakon održane aukcije ili postupka licitacije imovina ostane neprodana ili ako je zaplijenjena roba kvarljiva ili ukoliko postoje drugi opravdani razlozi za hitan postupak.
Na internet stranici Porezne uprave FBiH u prošloj godini je objavljeno 27 oglasa za prodaju imovine, dok su prema izvještaju koji su prezentirali revizorskom timu, objavili 59 oglasa.
Revizori su utvrdili da Porezna uprava FBiH ne vodi evidencije o objavljenim oglasima, a da na internet stranici, prema obrazloženju PUFBiH, objavljuju samo oglase sa prodajom imovine veće vrijednosti.
Neefikasan način naplate duga
Prema izvještaju Porezne uprave FBiH, realizovano je ukupno 119 prodaja i naplaćeno je 683.869 KM, od čega je 28 putem aukcija i 91 direktnom prodajom. Prema podacima, najvećim dijelom imovina se proda direktnom prodajom, zbog čega se skoro u svim slučajevima ne može ostvariti prodaja po najnižoj ili višoj vrijednosti od procijenjene, jer se u direktnoj prodaji ne postavlja najniža cijena, nego se imovina prodaje licu koje da najbolju ponudu.
“S obzirom na period i vrstu imovine koja je zaplijenjena i još se nalazi na stanju, ističemo da nije na efikasan način procijenjena vrsta imovine koja se plijeni, odnosno imovina kojom bi se omogućio najefikasniji način naplate duga”, navode revizori u izvještaju.
(žurnal.info)
