Poljoprivreda u BiH došla do zida

Poljoprivrenici u Bosni i Hercegovini ne pamte teža vremena. Dok čekaju novac od poticaja za poljoprivrednu proizvodnju, koji recimo u Federaciji nisu primili punih devet mjeseci, poljoprivredna proizvodnja u BiH smanjena je za 30 posto. Bez pomoći države, poljopriprevrednici ne mogu nastaviti, jer dugovi uzimani zbog sjetve dolaze na naplatu.

Tu je i problem ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, čime Bosna i Hercegovina gubi tržište vrijedno 200 miliona KM, jer zbog nedostatka akreditacijskih tijela u tu zemlju BiH može izvoziti samo kožu i ribu. Ipak, u tome poljoprivrednici vide svoju šansu da na bh. tržištu njihovi proizvodi postanu konkurentniji.

Gotovo deceniju, Marija Grgić iz Živinica bavila se svinjogojstvom. No, bez pomoći države nije uspjela.

„Nisam imala zemlju da je koristim, svu hranu sam kupovala. Imala sam po 30 krmača. U zadnje dvije-tri godine došla sam do potpunog kolapsa. Od svega toga su mi ostale samo rate za kredit. Na koja god se vrata pokuca – ništa ne ide, nemaš nikakvog odgovora“, priča Grgić.

Sve je više sličnih slučajeva. Poljoprivrednici kažu da nikada teže nisu živjeli. Kako je Evropska unija sada na granicama Bosne i Hercegovine, još više su zabrinuti, prvenstveno zbog domaćih vlasti. Porodica Kasumović već godinama se bavi govedarstvom. Na njihovoj farmi ima oko 80 grla, međutim, i pored velikog truda i ulaganja, potrebna je pomoć države. Poljoprivrednicima država ne pomaže onoliko koliko bi trebala, kaže poljoprivrednik Selver Kasumović.

„Poljoprivreda je sad došla do zida. Ili će potonuti, past sa zida, ili će se popeti uza zid, negdje. Ja sam sad konkretno u takvoj situaciji da moram prodati deset grla. Ali, sama suština prodaje je da nemaš kome prodati. Nema ni potražnje. Znači da je već upitan posao vezan za poljoprivrednu proizvodnju“, kaže Kasumović.

Mevludin Ikanović iz Kalesije, ima stado od 55 ovaca i tri krave. Mljekari poticaje u Federaciji nisu dobili devet mjeseci.

„Svaki dan idu stočna hrana, repromaterijali, sjetvene usluge, nafta, sve, a mi u istom položaju. Sad su došli krediti – svaki dan nekom dođu inspektori da plijene. Znate kako se sve dolazi do kreditnih sredstava – ove mikroorganizacije uzimaju velike kamate, tako da je tačno ono što se kaže da smo skoro svi pali na koljena“, rekao je Ikanović.

Između gubitaka i šanse

Poljoprivrednici konstantno najavljuju proteste, blokade saobraćajnica, neposlušnost, kako bi primorali vlasti da im isplati novac i za primarnu proizvodnju i za kapitalna ulaganja. Ljute se na političare koji sebi plate redovno isplaćuju. Još u ponedjeljak, Miro Pejić, član Saveza poljoprivrednika, gađao je jajima Vladu Federacije, a zbog čega je bio i pritvoren. U utorak najavljuje da će takvih protesta biti još.

„Nastaviće se ovaj vid najblažeg radikalnog djelovanja, gađanja jajima, polijevanja mlijekom, krastavcima, pa onda postupno, kako vrijeme bude odmicalo, ići ćemo garant na neke tvrđe proizvode, kao što su krompir i neke druge stvari, dok se to jednostavno ne završi. Dakle, ovo nije prijetnja nikome, ovo je obećanje koje ja javnim putem dajem i premijeru Nikšiću, i gospodinu Krajini, neka  nas čekaju i danas kada ulaze u auta, neka nas čekaju i popodne kad idu kućama, ujutro kad dolaze na posao“, poručuje Pejić.

Međutim u toj borbi za prava koja ih zakonom sljeduju, poljoprivrednici, barem u Federaciji, politički su razjedinjeni. Dok jedni podržavaju federalnog ministra poljoprivrede Jerka Ivankovića Lijanovića, drugi su protiv njega i drže stranu premijeru Federacije Nerminu Nikšiću. A i jedni i drugi kažu da se poljoprivredna proizvodnja nalazi u katastrofalnoj situaciji i da su vlasti odgovorne za to. Odgovorne su i za nepripremanja države za ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, zbog čega će ispaštati uglavnom poljoprivredni proizvođači.

„Katastrofa. Evo, ja već imam saznanja da naše mljekare smanjuju otkupnu cijenu mlijeka. To će pogoditi poljoprivrednike. Ovakvi poticaji kakvi su – to je smiješno. Znači, mi kad smo tražili 188 miliona iz proračuna Federacije, da se popravi stanje i amortizuje ovaj 1.VII – šta sa 50 miliona litara mlijeka, šta sa krompirom, šta sa svim ostalim proizvodima? Mi već odavno upozoravamo na to, i opet nas neko želi ubijediti da će biti dobro Bosni i Hercegovini ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju. Ne. Mi mislimo da to nije dobro za Bosnu i Hercegovinu, za poljoprivredu Bosne i Hercegovine, ni u kom slučaju nije dobro. Ako ništa drugo, mogao se povući bar jedan dobar potez za izvoz u treće zemlje“, kaže Avdo Muslimović, predsjednik Saveza poljoprivrednih udruženja u Federaciji BiH.

Mehmed Nikšić, predsjednik Koordinacije poljoprivrednih udrženju i saveza kaže da poljoprivrednici mogu imati svoju šansu da na bh. tržištu njihovi proizvodi postanu konkurentniji.

„Mislim da je Hrvatska naša šansa. Znamo da tri puta više uvozimo poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske nego što izvozimo u Hrvatsku. To bi mogla biti naša šansa – pod uvjetom da imamo uređeni sistem. Da nemamo šuplje granice, da na kamionima ne pišu sve drugo osim onoga što jeste. Na carinama, na graničnim prelazima, kad bi bilo sve kako treba, poljoprivredni proizvodi iz Hrvatske bi bili skuplji 20-40 posto, što bi dalo konkurentnost našim proizvodima“, zaključuje Nikšić.

Šansu bi poljoprivrednici imali kada bi država Bosna i Hercegovina napravila dobar sistem i zaštitila domaću proizvodnju. Ovako – poljoprivredna proizvodnja je pala, a rješenje se nalazi u rukama političara.

RSE