Politički sustav Njemačke
Savezna Republika Njemačka je država sa slobodarsko-demokratskim društvenim poretkom. Za ono što danas stoji zapisano u Ustavu, trebalo se mukotrpno izboriti.
Njemački Ustav
Nakon katastrofe Trećeg Rajha i nacionalsocijalističke diktature na čelu s Adolfom Hitlerom, u Njemačkoj se 1945. ponovno rodila demokracija. Temeljni zakon koji je i danas na snazi donesen je 1949. godine. On je trebao biti privremen, trebao je važiti samo do ponovnog ujedinjenja Njemačke. Od 3. listopada 1990. postoji još samo jedna, ujedinjena, Savezna Republika Njemačka, a nekada zamišljen kao provizorni, postao je svenjemački Ustav. Na njemu se temelji slobodarsko-demokratski poredak u Njemačkoj.
Lekcije iz prošlosti
Temeljni zakon (Ustav) uz ostalo štiti pojedinca, jamči njegovo dostojanstvo te da su pred zakonom svi jednaki – bez obzira koje su rase, podrijetla, jezika ili religije. Osim toga, diobom vlasti moć se države podvrgava strogoj kontroli – jer nikada više ne bi smio iz Njemačke doći neki diktator.
Izgrađena je federalna država s tri razine: savezna razina i pokrajine dijele političku moć i zajedno donose zakone. Općine (komune) su treća, najniža razina. Podignute su barikade protiv radikalnih nedemokratskih strujanja: „demokraciji koja se štiti“ dopušteno je da zabranjuje nedemokratske stranke. Još 1952. i 1956. zabranjene su radikalne komunističke stranke. Osim toga ne ulazi svaka stranka u parlament: tek ako na izborima prijeđe izborni prag od pet posto, može biti zastupljena u njemačkom parlamentu. To pravilo je njemačkom Bundestagu priskrbio stabilnost.
Potpisivanje Ustava 1949. u Bonnu
Izgradnja nove njemačke države bio je izvozni šlager
Podjela vlasti, temeljna prava i demokracija također su dobili svog čuvara – takozvani Savezni ustavni sud. On kontrolira zakone jesu li sukladni s Ustavom i pomaže svakom građaninu da se izbori za svoja prava i slobode u odnosu na državu. Savezni ustavni sud dugo je vremena bio unikat na međunarodnom planu te su ga kopirali u cijelom svijetu, primjerice u španjolskom Ustavu.
Više stranaka prisiljava na političke kompromise
Političke stranke su te koje u Njemačkoj preuzimaju vođenje socijalnih konflikata i mobilizaciju građana na izborima za Bundestag i Landtag. Isprofilirale su se dvije narodne stranke: konzervativna pučka stranka CDU/CSU i socijaldemokratska narodna stranka SPD. Ali i druga politička strujanja su već prema broju glasova zastupljeni u Bundestagu i pokrajinskim parlamentima: liberalne i zelene ideje bore se za birače, ali su zastupljene i ljevičarske ideje. U političkom se sustavu društveni interesi ostvaruju kroz saveze, sindikate i interesne skupine.
Deutsche Welle | Autor: Richard Fuchs
