Što su se dogovorile? Ursula von der Leyen i Borjana Krišto u Sarajevu
Umjesto tehničkog imenovanja, funkcija glavnog pregovarača s EU postala je novo polje političkih kalkulacija u BiH.
Samir Huseinović, dw.com
Kada je riječ o glavnom pregovaraču Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom (EU), prvobitno se u medijima pojavilo ime Ane Trišić-Babić, bivše zamjenice ministra vanjskih poslova BiH i aktuelne savjetnice „proruski orijentiranog“ lidera SNSD-a Milorada Dodika. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je u utorak (14. oktobra) saopćila da je „pripremila odluku“ o postavljanju pregovarača, ali nije spomenula ime.
U međuvremenu je Ana Trišić-Babić predložena za vršioca dužnosti potpredsjednice Republike Srpske, a tu funkciju bi, ukoliko je potvrdi Skupština RS-a, trebalo da obavlja do prijevremenih izbora 23. novembra. Glas Srpske prenosi da bi, umjesto Trišić-Babić, za pregovarača BiH sa EU „najidealniji” kandidat mogao biti aktuelni potpredsjednik RS-a Davor Pranjić (HDZ BiH).
Krišto je odluku o postavljanju pregovarača saopćila nakon sastanka Dodika i Dragana Čovića u Banjoj Luci, održanog tokom nedavne posjete predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen BiH. Pojedini analitičari zato smatraju da je za svoju odluku – kakva god ona bila – Krišto dobila „pozitivne signale iz EU“.
Trojka protiv Dodikovog kandidata
Trojka (SDP, Naša stranka, Narod i pravda), koja je ranije raskinula koaliciju sa SNSD-om, odmah je odbacila mogućnost da osoba iz Dodikove stranke vodi proces koji bi trebao simbolizirati evropski put. Elmedin Konaković (NiP) i Predrag Kojović (NS) poručili su da „nije sporno da pregovarač bude iz RS-a, ali jeste da to bude neko ko mora pitati Dodika i Sergeja Lavrova za svaki potez”.
Za Trojku bi, u trenutku kada je formalno prekinula saradnju sa SNSD-om, podrška njihovom kadru bila političko samoubistvo. HDZ, kojem Krišto pripada, istovremeno nastoji održati partnerstvo sa SNSD-om. To partnerstvo bi, tvrde analitičari, mogao dodatno učvrstiti HDZ-ov Davor Pranjić kao „glavni pregovarač“.
Ranije je, na pitanje o mogućem imenovanju Ane Trišić-Babić za glavnog pregovarača BiH s EU, Čović za BHRT rekao da je to „pitanje za srpsku stranu”, ali da je za njega prihvatljiva „svaka kompetentna osoba koju predlože”.
Ko je nadležan za imenovanje?
U BiH je potom otvorena rasprava o tome ko je nadležan za izbor pregovarača – Predsjedništvo, Vijeće ministara ili Parlament? Pozivajući se na Ustav, predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić tvrdi da je upravo to tijelo nadležno za pitanja vanjske politike i imenovanje pregovarača. „Ustav, zakoni i praksa nalažu da Vijeće ministara predlaže, a Predsjedništvo imenuje glavnog pregovarača“, kaže Komšić.
Profesor ustavnog prava Goran Marković s Univerziteta u Istočnom Sarajevu za DW kaže da je riječ o „pravnoj praznini“. „Predsjedništvo jeste nadležno za vođenje vanjske politike, ali konkretno pitanje imenovanja glavnog pregovarača nije uređeno Ustavom. To otvara prostor da se ustavna norma tumači političkim razlozima, što kod nas obično i biva“, ističe Marković.
Koga će zastupati pregovarač – BiH ili političku stranku?
Stručnjak za ustavno pravo iz Sarajeva Nurko Pobrić, smatra da dileme nema: „Prema članu 53 Ustava BiH, Predsjedništvo je nadležno za vođenje vanjske politike, imenovanje predstavnika BiH u međunarodnim i evropskim organizacijama. Prema tome, i glavni pregovarač potpada pod tu nadležnost. Sve drugo – da to uradi Vijeće ministara ili Parlament – bilo bi izvan Ustava“, rekao je Pobrić za DW.
U praksi BiH ustavne odredbe rijetko zaustavljaju političke ambicije. Iako se funkcija pregovarača formalno odnosi na tehničku koordinaciju s institucijama EU, njen politički značaj nije mali. Postoji bojazan da bi pregovarač, umjesto državnih i evropskih interesa, mogao zastupati stranačke ili – kako tvrde kritičari Dodika – ruske interese.
Pogubna politička podobnost
Ako Dodik javno prijeti povlačenjem iz državnih institucija i protjeruje evropske diplomate iz RS-a, istovremeno održavajući bliske odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, teško je uvjeriti javnost da bi njegov ili kandidat njegovih bliskih političkih partnera u drugačijem svjetlu predstavljao BiH u Briselu.
Novinar HINA-e (Hrvatska izvještajna novinska agencija) Ranko Mavrak za DW zato kaže kako u ovom slučaju nije bitno ko će imenovati pregovarača, nego hoće li glavni pregovarač biti „sposobna” ili „politički podobna” osoba koja će odluke donositi na temelju onoga što kaže stranački šef. „Iz iskustva možemo zaključiti da bi ova druga opcija bila pogubna i po državu i po proces evropskih integracija”, kaže Mavrak.
Sam Dodik je, podsjeća Mavrak, kazao kako ga proces evropskih integracija ne zanima „pa bude li pregovarač ili pregovaračica njegov lojalist, to sigurno neće pomoći ubrzanju pregovora koji su ionako iznimno kompliciran proces”.
Imajući u vidu političke nesuglasice u BiH, imenovanje jedne osobe teško može riješiti problem nedostatka zajedničke strategije i političke volje. U zemljama koje su već pregovarale s EU, glavni pregovarači su uglavnom dolazili iz diplomatskog korpusa, s jasnim mandatom i depolitiziranom strukturom.
Šta je s ostalim uslovima?
Borjana Krišto poručuje da će „imenovanje glavnog pregovarača pokazati da liBiH zaista želi evropski put“. Ali to pitanje, zapravo, nije samo tehničko, ono se tiče same arhitekture vlasti i odnosa moći unutar nje.
Željko Komšić kaže da je spreman učiniti sve da BiH dobije glavnog pregovarača „jer je to ključno za napredak na evropskom putu. Ipak, podsjeća da to nije jedini uslov za otvaranje pregovora – BiH mora izmijeniti i Zakon o Sudu te Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.
Ko god bio pregovarač u ime BiH sa EU važno je, tvrde analitičari, da bude stručnjak sposoban za kompliciran proces pridruživanja, a ne tek „slijepi“ stranački poslušnik.
dw.com
Samir Huseinović Dopisnik, autor i reporter, prvenstveno za DW na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku
